Odgođeni prijevodi međunarodnih dječjih klasika na hrvatski

Leonarda Pavić, Smiljana Narančić Kovač

Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet

Učenje i p(r)oučavanje hrvatskoga jezika, književnosti, dramske i medijske kulture

Broj rada: 71

Izvorni znastveni rad

Sažetak

U radu se utvrđuju trendovi prakse prevođenja klasičnih djela dječje književnosti na hrvatski u odnosu na godinu pojavljivanja izvornika. Korpus se uspostavlja u osloncu na leksikon svjetskih klasika dječje književnosti (Kümmerling-Meibauer, 2004) i na popis naslova preporučenih za lektiru u hrvatskoj osnovnoj školi. Analiziraju se bibliografski podatci o izvornim i prijevodnim izdanjima pojedinih naslova. Utvrđeno je da su još u 10. st. neki klasici prevedeni brzo poslije pojavljivanja izvornika. S druge strane, Pinokio je preveden na hrvatski s odmakom od 60 godina, slično kao i Heidi, dok se na Hoffmannova Janka Raščupanka čekalo 80 godina, a slično i na Carrollovu Alicu. Razmatraju se razlozi različite dinamike prevođenja naslova iz različitih polaznih kultura te se uspoređuju s prethodnim istraživanjima srodnih korpusa.

Ključne riječi

dječji klasici; hrvatski prijevodi; odgođeni prijevodi; povijest dječje književnosti

Cilj je ovoga rada utvrditi trendove prevođenja inozemnih dječjih klasika na hrvatski s obzirom na vremenski odmak prijevoda u odnosu na izvornik u razdoblju od prvoga hrvatskoga prijevoda međunarodnoga dječjega klasika (1796.) do 2020. Također se prikazuju prevoditeljske prakse u pojedinim desetljećima s obzirom na izbor i zastupljenost nacionalnih književnosti. Rezultati se interpretiraju u širem povijesnom i kulturnom kontekstu.

Prethodna istraživanja dinamike prevođenja dječje književnosti (Veselica Majhut, 2016; Andraka, 2019; Engler, 2019; Majhut i Lovrić Kralj, 2019; Narančić Kovač, 2019) pokazala su da se djela dječje književnosti često javljaju s velikom odgodom, iako ima i suprotnih primjera.

Korpus istraživanja

Korpus se uspostavlja u osloncu na popis naslova preporučenih za lektiru u osnovnoj školi (Narančić Kovač i Milković, 2018) i na leksikon svjetskih klasika dječje književnosti Bettine Kümmerling-Meibauer (2004), koji služi kao potvrda statusa klasika pojedinih naslova i kao izvor za dopunjavanje korpusa djelima koje ne nalazimo u lektiri.

Kümmerling-Meibauer (2004) polazi od određenja da su dječji klasici „ona djela koja u dječjoj književnosti neke zemlje ili nekoga jezičnoga prostora imaju ili su imala istaknutu ulogu i koja se u odnosu na književno-estetsku kakvoću ističu osobitom inovativnošću i reprezentativnošću za svoju epohu“ (isto, xi). U popis je uvrstila djela koja zadovoljavaju barem tri od sljedećih kriterija: inovativnost, reprezentativnost (žanra ili neke nove pojave u dječjoj književnosti), estetski relevantan ustroj jezika djela, jednostavnost (primjerenost dječjoj publici), prikaz djetetova iskustvenoga svijeta, maštovitost i višeznačnost, tj. polivalentnost (isto, xii–xv).

Korpus obuhvaća ukupno 196 naslova, od toga se 145 javlja u popisima lektire, a 122 ulaze u korpus po kriteriju pripadnosti klasicima dječje književnosti. U obama popisima nalazi se 71 naslov. Izostavljena su djela koja nemaju status klasika, a u popisima lektire ih nalazimo jednom ili dvaput. Izvršen je izbor reprezentativnih ili zastupljenijih naslova kad se javlja veći broj djela istoga autora. U hrvatskim su popisima preporučene lektire zastupljeni autori iz 30 polaznih kultura (Narančić Kovač i Milković, 2019, str. 136, 137). U korpus ovoga istraživanja uvršteni su naslovi iz 26 polaznih nacionalnih književnosti, tj. matičnih zemalja.

Metodologija

Kao polazište za utvrđivanje vremenskoga odmaka prijevoda pojedinih naslova poslužili su podatci prikupljeni u Bibliografiji hrvatske prijevodne dječje književnosti 20. stoljeća nastale u projektu BIBRICH (2018) i Hrvatske bibliografije dječjih knjiga (Majhut i Lovrić, 2007; Lovrić Kralj, 2019).

Kümmerling-Meibauer (2004) razlikuje međunarodne i nacionalne klasike. Nacionalni su klasici dostigli kanonski status u zemlji podrijetla, ali nisu poznati u inozemstvu (isto, xvi). S druge stane, međunarodni su se dječji klasici prijevodima na sve svjetske jezike i sveprisutnošću na međunarodnom tržištu knjiga uspjeli etablirati u cijelom svijetu te je njihov broj stoga ograničen (isto, xvii). Autorica napominje da je većina međunarodnih klasika s engleskoga govornoga područja, dok su druge nacionalne književnosti zastupljene tek pokojim naslovom (isto). Stoga korpus dijelimo na prijevode anglofonih dječjih klasika i onih iz ostalih kultura, kako bismo utvrdili podudaraju li se trendovi u prevođenju tih dviju skupina. U tablicama prikazujemo godinu izdanja izvornika i prvoga hrvatskoga prijevoda, vremenski odmak te, zatamnjenjem odgovarajućega polja, podatak o uvrštenosti naslova u pregled dječjih klasika navedenoga leksikona (kratica BKM), odnosno u lektirne popise (kratica L). Velikim slovom X označeni su naslovi koji su se dosljedno i bez (većih) prekida preporučivali za lektiru u cijelom promatranom razdoblju.[1]

Kako bismo mogli uspoređivati vremenski odmak pojedinih skupina prijevoda, duljinu odmaka u godinama između pojave izvornika i prijevoda podijelili smo u šest kategorija: minimalan (0 – 5), mali (6 – 10), srednji (11 – 30), znatan (31 – 50), velik (51 – 80) i osobito velik odmak (veći od 80 g.). Analizom vremenskoga odmaka utvrđuju se prevoditeljske prakse u pojedinim desetljećima i u korpusu u cjelini. Rezultati se tumače i s obzirom na implikacije uvrštavanja u lektiru za status djelā u hrvatskom kontekstu.

Rezultati i diskusija

Rezultate donosimo kronološkim redom pojavljivanja prijevoda. Valja ipak spomenuti i naslove koji nisu prevedeni. Ne čudi da je većinom riječ o klasicima nacionalnoga značenja, kao što su talijanski Marcovaldo ovvero le stagione in citta (1963.) I. Calvina, slovački Slovenské povesti (1858. – 1861.) P. Dobšinskýa,[2] britanski The Children of the New Forest (1847.) F. Marryata, The Water Babies (1863.) C. Kingsleya, Swallows and Amazons (1930.) A. Ransomea i Tom's Midnight Garden (1958.) P. Pearcea. Nemamo ni prijevod francuskoga klasika Les mémoires d’ un âne [Uspomene jednoga magarca] (1860.) grofice Sophie de Ségur, ali su sačuvane dvije stranice rukopisnoga prijevoda iz pera Ivane Brlić-Mažuranić.

Neprevedena su ostala i neka djela koja zadovoljavaju svih šest kriterija navedenoga leksikona, primjerice Lisac Mykita (1890.) ukrajinskoga pisca I. Franka te roman Krabat (1971.), moderni klasik njemačkoga autora O. Preusslera. Taj je propust zanimljiv jer je junak „legendarni lužičkosrpski čarobnjak“, po kojem se istočnonjemački teritorij „između Hoyerswerde, Bautzena i Kamenza naziva i Krabat-regijom“ (Tomasović Bock, 2016). Nadimak je nastao od riječi „Hrvat“; Krabat je „zapravo Janko Šajatović, žumberački uskok koji je davne 1658. g. došao na sjever Njemačke braniti granice kršćanske Europe“ (isto). U legendu je ušao kao junak nadnaravnih moći, koji je pokrenuo razvoj kraja u kojem je od saskoga kneza dobio imanje. Postao je uzor i zato što je „kao katolik među protestantima [Lužičkim Srbima] našao način za miran suživot sa svima“ (isto).

Prijevodi do 1900.

Kao što se vidi u Tablici 1, Campeov Mlajši Robinson pojavio se na hrvatskom 1796., ubrzo poslije izvornika (Engler, 2013). U sljedećem je stoljeću bilo malo prijevoda dječjih klasika, ali su dolazili iz različitih kultura, a i vremenski odmak u pravilu je malen, desetak ili dvadesetak godina. Andersen, čiju prvu zbirku na hrvatskom bilježimo 1877., zastupljen je prijevodima pojedinačnih bajki u časopisu Smilje od 1873. g. (Težak, 2005). Nekoliko je i međunarodnih klasika. Prvi hrvatski prijevod Dickensove Božićne pjesme u prozi objavljen je u Beču 1868., drugi 1915. u Zagrebu, a treći je nastao 1946., u vrijeme kad se u novoj Jugoslaviji još tolerirala religija. No djelo se nikada nije našlo na popisima preporučene lektire, za razliku od Olivera Twista i Cvrčka na ognjištu.

Relativno mali broj prijevoda u ranijim razdobljima pripisujemo dijelom i činjenici da su pismeni hrvatski čitatelji znali ine jezike i da su mnoge knjige čitali na jezicima izvornika ili u prijevodima na njemački ili francuski (Narančić Kovač, 2019, str. 171). Više su se i promptno prevodili popularni romani, pa stoga nalazimo Ognjem i mačem i tri Verneova djela, koja su poslije ušla u popise lektire.

Tablica 1. Najstariji prijevodi dječjih klasika

Autor

Naslov

IZV

HRV

Odmak

Nac.

BKM

L

Dickens

Božićna pjesma u prozi

1843

1868

25

GB



Swift

Gulliverova putovanja

1726

1881

155

GB


X

Campe

Mlajši Robinson

1779

1796

17

D



Ezop (620 – 560. pr. Kr.)

Ezopusheve Baszne

6. st. pr. Kr.

1843

~2400

GR



Němcová

Bakica

1855

1863

8

CZ



Verne

Od zemlje do mjeseca

1865

1875

10

F



Verne

Put oko zemlje za osamdeset dana

1873

1876

3

F



Verne

Put k središtu zemlje

1864

1890

26

F



Andersen

Izabrane Andersenove priče

1837

1877

40

DK


X

Cervantes

Život i djela glasovitoga
viteza Dona Quixotta de la Mancha

1605

1879

274

E



de Amicis

Srce

1886

1888

2

I



Sienkiewicz

Ognjem i mačem

1884

1894

10

PL












Prva polovica 20. st.

U prvih dvadesetak godina 20. st. bilježimo porast broja prijevoda dječjih klasika, i anglofone i ostalih književnosti (Tablica 2). Stevensonov Otok blaga i Kiplingova zbirka Indijska džungla javljaju se s odmakom od 22 godine, a Sara Crew F. H. Burnett, kao i Sienkiewiczev roman Potop izlaze na hrvatskom za petnaestak godina. Njegov je popularniji roman U pustinji i prašumi, kao i priče Braće Grimm, u nas potvrđen trajnim uvrštavanjem u popise lektire. Navedeni se anglofoni naslovi redom nalaze u spomenutom leksikonu dječjih klasika i obično ulaze u lektirne popise. Na prijevode Dickensovih djela čekalo se prilično dugo, sedam do osam desetljeća, što tumačimo njihovom pristupačnošću u izvorniku ili u promptnim njemačkim prijevodima (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 58). I roman Uncle Tom's Cabin dugo je čekao na hrvatski prijevod, ali to ne znači da je prije toga bio nepoznat; dijelovi su objavljeni u časopisu Neven samo godinu dana poslije izvornika, tj. 1853. g. (Narančić Kovač i Milković, 2010, str. 203).

Smatra se da su Grimmove priče i bajke i u 19. st. bile pristupačne hrvatskoj djeci usmenom predajom ili iz izvornika, no pojava prve zbirke na hrvatskom smješta se na sam početak 20. st. (Hameršak, 2012, str. 200, 201). Na hrvatskom je prva bajka pod Grimmovim imenom objavljena 1895. u časopisu Smilje (isto).

U lektiri se nikada nisu pojavili naslovi Na pustom otoku (prijevod njemačke prerade F. Hoffmanna), Pet nedjelja u balonu, ni Sara Crew, ali su se navedeni ruski, poljski, danski i švedski naslovi preporučali hrvatskim učenicima u drugoj polovici 20. st., pri čemu se, primjerice, Mati javlja do 1960-ih, kao odjek vremena u kojem se sovjetska književnost smatrala uzorom, a Legende o Kristu uvrštene su tek 1993., poslije uvođenja višestranačja i ponovnoga uvođenja religije u javni prostor. Naime, sve do 1990-ih komunistički je režim sputavao religijske sadržaje i blagdane, a u to se vrijeme bilježi i cenzura prijevoda dječjih klasika iz religijsko-ideoloških razloga (Kocijančič Pokorn, 2012).

Tablica 2. Prijevodi klasika u prvoj polovici 20. st.

Autor

Naslov

IZV

HRV

Odmak

Nac.

BKM

L

1900-te

Stevenson

Otok blaga

1883

1905

22

GB


 

Twain

Kraljević i prosjak

1881

1907

26

USA


X

Marryat

Na pustom otoku

1842

1908

66

GB



Beecher-Stowe

Čiča Tomina koliba

1852

1910

58

USA



Grimm

Odabrane priče

1812

190?

90?

D


X

Sienkiewicz

Potop

1886

1902

16

PL



Verne

Dvadeset tisuća milja izpod mora

1870

1906

36

F



1910-te

Burnett

Mali lord

1886

1915

29

USA



Dickens

Cvrčak na ognjištu

1845

1915

70

GB



Kipling

Knjiga o džungli

1895

1917

22

GB


X

Wilde

Sretni kraljević druge pripovijesti

1888

1918

30

GB


X

Burnett

Sara Crew

1905

1920

15

USA



Dickens

David Copperfield

1850

1920

70

GB



Dickens

Oliver Twist

1839

1920

81

GB


X

Gogolj

Taras Bul[j]ba

1835

1911

76

RUS



Gorki

Mati

1907

1913

6

RUS



Sienkiewicz

Kroz žarku Afriku [U pustinji i prašumi]

1911

1914

3

PL


X

Verne

Pet nedjelja u balonu

1863

1915

52

F


 

Ewald

Dvonožac

1908

1917

9

DK


 

Gorki

Djetinjstvo

1914

1918

4

RUS


 

Lagerlöf

Legende o Kristu

1904

1919

15

S


 

1920-te

Burroughs

Tarzan kao majmun

1914

1924

10

USA


 

Kipling

Kako je deva stekla grbu i druge priče

1902

1923

21

GB


 

London

Kći snijega

1902

1923

21

USA


 

Twain

Pustolovine malog Tome

1876

1927

51

USA


X

Cooper

Posljednji Mohikanac

1826

1928

102

USA


 

Bonsels

Pčelica Maja i njeni doživljaji

1912

1921

9

D


 

Daudet

Pisma iz mog mlina

1869

1921

52

F


 

Ewald

Tiho jezero

1908

1922

14

DK


 

Dumas

Tri mušketira

1844

1923

79

F


 

Cankar

Sluga Jernej i njegovo pravo

1907

1925

18

SLO


 

Krilov

Basne

1808

1925

117

RUS


 

Hoffmann

Janko Raščupanko

1845

1925

80

D


 

May

Winnetou

1893

1925

32

D


 

Verne

Carev glasnik

1876

1925

49

F


 

Verne

U potrazi za brodolomcima: Djeca kap. Granta

1868

1925

57

F


 

Čehov

Kaštanka

1887

1927

40

RUS


 

Hugo

Jadnici

1862

1930

68

F


 

1930-te

Lofting

Doktor Dolittle i njegove životinje [Pripovijest …]

1920

1933

13

GB


 

London

Bijeli očnjak

1906

1936

30

USA


 

Salgari

Crni gusar

1898

1932

34

I


 

Župančić

Ciciban

1915

1932

17

SLO


 

Kästner

Tonček i Točkica

1931

1933

2

D


 

Molnar

Junaci Pavlove ulice

1907

1933

26

H


X

Čukovski

Doktor Jaoboli

1929

1935

6

RUS


 

Čukovski

Krokodil

1917

1936

19

RUS


 

Sveinsson

Islandski bregovi: pustolovni roman malog Noni-a

1913

1940

27

IS


 

1940-te

Carroll

Alica u Zemlji Čudesa

1865

1944

79

GB


X

Rawlings

Jody Baxter

1938

1945

7

USA


 

Twain

Pustolovine Huckleberryja Finna

1884

1947

63

USA


X

Collodi

Pinokio

1883

1943

60

I


X

Elin Pelin

Jan Bibijan

1933

1943

10

BG


 

Spyri

Heidi

1880

1943

63

CH


X

Verne

Tajanstveni otok

1875

1946

71

F


 

Verne

Petnaestogodišnji kapetan

1878

1947

69

F


 

Kataev

Bijeli se usamljeno jedro

1936

1948

12

RUS


 

La Fontaine

Basne

1694

1948

254

F


 

Seliškar

Družina Sinjega galeba

1936

1948

12

SLO


 

Seliškar

Drugovi

1946

1948

2

SLO


 

Levstik

Martin Krpan

1858

1949

91

SLO


 

Gorki

U svijetu

1916

1949

33

RUS



Puškin

Bajka o ribaru i ribici

1835

1949

114

RUS


X

Voranc

Đurđice

1949

1950

1

SLO



U trećem se desetljeću 20. st. i dalje prevode i novija i starija djela, raznoga nacionalnoga podrijetla. Od anglofonih naslova ponovno se javljaju američki klasici, obično s većim odmakom, dok se britanski prevode brže, primjerice Kiplingove priče. Serijal knjiga o Tarzanu bio je popularan i prije i poslije Drugoga svjetskoga rata, ali kao izvanškolsko štivo, dok su se podjednako popularni Winnetou i Tri mušketira nakratko pojavili na popisima lektire ranih 1990-ih godina. Dumas i Verne najprevođeniji su francuski autori do 1945., a francuska je književnost po zastupljenosti dugo bila druga strana književnost u Hrvatskoj, premda se često čitala u prijevodu na njemački (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 59). Osam je Verneovih romana uvršteno u lektirne popise, svaki u svoje vrijeme, tako da je uvijek bio preporučen barem jedan od njih. Dva su među klasicima: Put oko zemlje za osamdeset dana i Dvadeset tisuća milja izpod mora. I roman Pet nedjelja u balonu ima taj status, ali nije dospio u hrvatsku lektiru.

Prirodoslovne priče Danca Ewalda nisu u popisu dječjih klasika, ali su promptno prevedene i poslije uvrštene u popise lektire od 1950-ih do 1970-ih. Stoga ih možemo smatrati i hrvatskim inozemnim klasicima. Taj se status može pripisati i Daudetovim Pismima, iako su dosljedno u lektiri tek od 1990-ih. „Cossette“ i „Gavroche“, odlomci iz Jadnika, također su neko vrijeme bili u lektirnoj ponudi.

Tridesetih i četrdesetih godina 20. st. naglo se smanjuje broj novih prvih prijevoda anglofonih dječjih klasika, iako su ispravljeni važni propusti. U četvrtom se desetljeću zato povećava broj nacionalnih polaznih kultura iz kojih djela dolaze u ruke mladim hrvatskim čitateljima, a vremenski se odmak smanjuje. Izlaze prijevodi pet naslova Loftingova serijala o Dr. Dolittlu s odmakom od desetak godina. Usporedno se prevodi i ruska stihovana priča Doktor Jaoboli ruskoga pisca Čukovskoga, inspirirana Loftingovim junacima, a neposredno poslije nje i poznati Krokodilistoga autora. Ruski klasici javljaju se u međuratnom razdoblju u kontekstu povećanoga broja prijevoda ruske književnosti za koje su zaslužni „ruski umjetnici u bijegu iz boljševičke Rusije koji […] nalaze svoj drugi dom u Kraljevini Jugoslaviji“ (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 66), a raste i broj slovenskih naslova. Dvije su se kulture našle u istoj državi, pa je takav razvoj razumljiv.

Tridesete donose novoprevedene dječje klasike iz jedanaest zemalja. Od njih su se samo tri našla u lektiri, a najdulje, neprekidno od 1960., Junaci Pavlove ulice. Činjenica da do 1930-ih nema prijevoda mađarskih dječjih djela tumači se napetim odnosima Hrvata i Mađara početkom stoljeća i nekim tematskim sastavnicama romana koje nisu odgovarale hrvatskom sentimentu toga vremena (Majhut i Lovrić Kralj, 2016, str. 400). Do 1930-ih sustali su konfliktni osjećaji prema Mađarskoj, prevladala je ugroženost zbog srpske dominacije u prvoj Jugoslaviji, pa su nastale povoljne okolnosti za prijevod Molnarova djela (str. 403). Istodobno raste popularnost njemačkih knjiga, čitaju se u izvorniku i u prijevodu, osobito trivijalna književnost (str. 52–54). Ipak, to omiljeno štivo nema status klasika niti dolazi na popise lektire.

Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske najviše se prevodila njemačka promidžbena književnost (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 69). Ne bilježimo prijevode njemačkih klasika, ali izlaze ukupno četiri međunarodna, od kojih će se tri, osim bugarskoga Jana Bibijana, dulje vrijeme zadržati na hrvatskim popisima lektire: Alice, Heidi i Pinokio. U to je vrijeme u Hrvatskoj postojala živahna i raznolika nakladnička aktivnost (Turčinec, 2000), pa se pozornost posvetila i zanemarenim dječjim klasicima.

Poslije Drugoga svjetskoga rata napokon izlazi Huck Finn s odgodom od 63 godine, a kasne četrdesete donose cijeli niz prvih prijevoda dječjih klasika iz različitih polaznih kultura, s naglaskom na francuskim, sovjetskim i slovenskim djelima. Sovjetski igrokaz Bijeli se usamljeno jedro izlazi na hrvatskom s odmakom od 12 godina, ali ne ulazi u lektiru. Slovenska su djela brojnija, među njima je i Martin Krpan, jedini slovenski klasik prema spomenutom leksikonu. La Fontaineove Basne ušle su u lektiru 1951., no nije jasno zašto su poslije toga zauvijek nestale s popisa. Ipak, francuski basnopisac nije u Hrvatskoj bio nepoznat: već 1794. izišle su u Dubrovniku latinske basne Đura Ferića, koji se inspirirao i La Fontaineom (Perić-Gavrančić, 2020.). I na prijevod Puškinove Bajke o ribaru i ribici čekalo se više od stotinu godina (za razliku od drugih njegovih djela), ali kad je uvršteno na popis lektire, to je djelo ostalo trajno prisutno.

Druga polovica 20. st.

Kao što se vidi u Tablici 3, pedesetih godina uključuje se u lektiru sve više slovenskih naslova, pri čemu se ponajprije uvode oni podobni, partizanske tematike i komunističkoga ozračja, a i inače pretežu lijevo orijentirani pisci, poput Talijana Rodarija i Amerikanca Londona. Dulje se na popisima lektire zadržao Bambi. Načelno, raste broj prijevoda, a smanjuje se vremenski odmak, osim iznimno. Prevode se i ulaze u lektiru novi naslovi pustolovne književnosti, poput Grmljavine stada i Grofa Monte Christa. U to se vrijeme u nakladništvu događa novi zaokret prema zapadnoj žanrovskoj književnosti (Šarić, 2017, str. 285), što je čitateljima donijelo više zabave, a nakladnicima veću zaradu.

Od anglofonih naslova posebno je zanimljiv Starac i more, preveden iste godine kad je izišao izvornik. Od 1960. nadalje ulazi u korpus lektirnih naslova iako je riječ o knjizi za odrasle. Saroyanovi romani također se brzo prevode, u lektiri su 1960-ih i 1993. Nemaju status klasika u polaznoj kulturi, ali su u Hrvatskoj zbog uvrštavanja u lektiru i pozitivnoga kritičkoga odjeka (Crnković, 1966/1990, str. 149–150) postali hrvatski inozemni klasici.

Šezdesetih se i sedamdesetih godina 20. st. javlja manje prijevoda starijih anglofonih klasika. Potvrđeni klasici Lassie, Lovac u žitu i Paukova mreža prevode se s umjerenim vremenskim odmakom, ali se međunarodni klasici, Čarobnjak iz Oza[1] i Petar Pan pojavljuju s odgodom od čak 77, odnosno 69 godina. Tomu nasuprot, 1960-ih bilježimo veći broj prijevoda iz ostalih književnosti s malim odmakom. Ipak, Mali princ (u lektiri od 1972.), Pipi Duga Čarapa i Dnevnik Anne Frank mogli su se brže prevesti, umjesto da se na njih čeka tridesetak godina. Dva se naslova ističu trajnim mjestom u lektiri, no nemaju status klasika: Pale sam na svijetu i Sadako hoće živjeti. I oni pripadaju hrvatskim inozemnim klasicima. Isti status dobivaju djela s područja bivše Jugoslavije, što se potvrđuje prijevodima sa slovenskoga i makedonskoga jezika. Međutim, 1970-ih nema više tako malih odmaka, osim Bachove uspješnice, koja 1993. postaje stalni naslov hrvatske lektire. Uz njega, za taj su popis spremni i prvi mađarski naslovi poslije Junaka Pavlove ulice.

Tablica 3. Prijevodi klasika u drugoj polovici 20. st.

Autor

Naslov

IZV

HRV

Odmak

Nac.

BKM

L

1950-te

Grey

Grmljavina stada

1925

1951

26

USA


 

London

Zov divljine

1903

1951

48

USA


 

Hemingway

Starac i more

1952

1952

0

USA


X

Thackeray

Ruža i prsten

1854

1952

98

GB


 

Saroyan

Mama, volim te

1956

1958

2

USA


 

Saroyan

Tata, ti si lud

1957

1958

1

USA


 

Hawthorne

Čudesna knjiga

1851

1958

107

USA



Heyerdahl

Kon-Tiki: na splavi preko Tihog oceana

1948

1951

3

N



Cendrars

Crnačke priče

1921

1952

31

F



Dumas

Grof Monte Christo

1844

1952

108

F



Salten

Bambi: jedan život u šumi

1923

1952

29

A


X

Schwab

Najljepše priče klasične starine

1840

1952

112

D


X

Bevk

Mali buntovnik

1951

1953

2

SLO



Vandot

Kekec nad samotnim ponorom

1924

1953

29

SLO



Kästner

Emil i detektivi

1929

1954

25

D


X

Kästner

35. maj

1931

1954

23

D



Bevk

Lukec i njegov čvorak

1931

1956

25

SLO



Ingolič

Dječak s dva imena

1955

1957

2

SLO



Peroci

Maca papučarica

1957

1957

0

SLO



Perrault

Bajke

1697

1958

261

F



Renard

Riđan

1894

1958

64

F



Prokofjev

Peća I vuk

1936

1958

22

RUS



Rodari

Čipolino

1951

1960

9

I



1960-te

Stevenson

Crna strijela

1888

1962

74

GB


 

Carroll

Alica s onu stranu ogledala

1872

1962

90

GB



Seton

Vinipeški vuk i druge pripovijetke

1913

1964

51

USA



Knight

Lesi se vraća

1940

1966

26

GB



Lindgren

Razmo u skitnji

1956

1961

5

S



Rodari

Putovanje Plave Strijele

1953

1961

8

I



Ingolič

Tajno društvo PGC

1951

1962

11

SLO



Aymé

Priče mačke na grani

1939

1963

24

F



Bruckner

Sadako hoće živjeti

1961

1963

2

D



Gajdar

Timur i njegova četa

1940

1963

23

RUS



Čapek

Poštarska bajka

1932

1964

32

CZ



Sigsgaard

Pale sam na svijetu

1942

1964

22

DK


X

Krüss

Timm Thaler ili Prodani smijeh

1962

1964

2

D



Tolstoj, A.

Zlatni ključić [Buratino]

1936

1964

28

RUS



Aymé

Druge priče mačke na grani

1950

1965

15

F



Janevski

Baramba

1959

1965

6

NMK



Kästner

Emil i tri blizanca

1934

1965

31

D



Calvino

Barun Penjač

1959

1965

6

I



Pergaud

Rat dugmadi

1930

1967

37

F



Kästner

Čovječuljak

1963

1967

4

D



Peroci

Djeco, laku noć

1964

1967

3

SLO



Rodari

Telefonske priče

1962

1967

5

I



Cankar

Istina i ljubav

1954

1968

14

SLO



Kästner

Blizanke

1949

1969

20

D



Rodari

Planeta ispunjenih želja

1962

1970

8

I



1970-te

Bach

Galeb Jonathan Livingstone

1970

1973

3

USA



Baum

Čarobnjak iz Oza

1900

1977

77

USA



Salinger

Lovac u žitu

1951

1978

27

USA



White

Paukova mreža

1952

1979

27

USA


 

Barrie

Petar Pan

1911

1980

69

GB



Saint-Exupéry

Mali princ

1943

1973

30

F



Lindgren

Pipi Duga Čarapa

1945

1973

28

S



Frank

Dnevnik Anne Frank

1947

1975

28

NL



Janikovszky

Baš se veselim!

1967

1978

11

H



Janikovszky

Kako da odgovorim?

1968

1978

10

H



Janikovszky

Znaš li i ti?

1963

1978

15

H


 

Podgorec

Bijelo ciganče

1966

1979

13

NMK


 

Levstik

Tko je Videku napravio košuljicu

1955

1979

24

SLO


 

Kishon

Kita boli more

1965

1980

15

IL


 

1980-te

Sewell

Crni ljepotan

1877

1982

105

GB


 

Milne

Medo Winnie zvani Pooh

1921

1986

65

GB


 

O'Dell

Otok plavih dupina

1960

1987

27

USA


 

Grahame

Vjetar u vrbama

1907

1989

82

GB


 

Pyle

Vesele pustolovine Robina Hooda

1883

1989

106

USA


 

Dahl

Charlie i tvornica čokolade

1964

1990

26

GB


 

Kishon

Kod kuće je najgore

1977

1982

5

IL


 

Nikoleski

Čarobni samarčić

1962

1986

24

NMK


 

Ende

Jim Gumb i strojovođa Lucas

1960

1986

26

D


 

Bevk

Knjiga o Titu

1955

1987

32

SLO


 

Tournier

Petko ili divlji život

1971

1988

17

F


 

Alain-Fournier

Veliki Meaulnes

1913

1989

76

F


 

Nöstlinger

Konrad ili Dijete iz limenke

1975

1990

15

A


 

Winterfeld

Timpetill: grad bez roditelja

1937

1990

53

D


 

1990-te

Travers

Mary Poppins

1934

1991

57

GB


 

Tolkien

Hobit

1937

1994

57

GB


 

Alcott

Male žene

1868

1996

128

USA


 

Montgomery

Anne od zelenih zabata

1908

1997

89

CDN


 

Potter

Priča o Petru Zecimiru

1902

1998

96

GB


 

Harms

Pjesmice – igrice

1935

1991

56

RUS


 

Ende

Priča bez kraja

1979

1995

16

D



Malot

Bez obitelji

1878

1996

118

F



Janikovszky

Da sam odrastao

1965

1996

31

H



Kästner

Leteći razred

1933

1996

63

D



Lindgren

Ronja, razbojnička kći

1981

1997

16

S



Wyss

Švicarska obitelj Robinson

1827

1999

172

CH



Bosco

Dječak i rijeka

1945

2000

55

F



Ende

Momo

1973

2000

27

D


 

Osamdesetih i devedesetih godina 20. st. općenito je manje prijevoda klasika, ali su važni. Neki su čekali uistinu dugo: Crni ljepotan 105 godina, Vjetar u vrbama 82, a Medo Winnie zvani Pooh 65. Takva situacija potvrđuje rezultate prethodnih istraživanja da je poznavanje anglofone dječje književnosti u užem smislu u hrvatskom kulturnom prostoru bilo slabo sve do zadnjih desetljeća 20. st. i da se nakladnici nisu odviše brinuli za objavljivanje vrijednih djela dječje književnosti nego su bili skloniji naslovima koji privlače veći broj čitatelja (Narančić Kovač, 2019, str. 207–208). 1990-ih hrvatsko čitateljstvo konačno dobiva pet starih i svjetski poznatih naslova, iako ni jedan nije ušao u lektiru. Situacija je nešto bolja kad je riječ o klasicima iz ostalih književnosti, ali ni njih nema puno, jedva desetak u svakom desetljeću. Prevode se pojedini moderni klasici, kao što su Priča bez kraja i Momo, ali ima i zakašnjelih prijevoda. 

2021. do 2020.

Tablica 4 prikazuje naslove prevedene u prvim dvama desetljećima 21. st. Prevodi se još svjetskih klasika koje su prethodnici previdjeli. Anglofoni su klasici zastupljeni prijevodima Kronika iz Narnije, s odmakom od pedesetak godina. Tajni vrt čekao je dvostruko dulje, a Irvingove fantastične priče gotovo 200 godina. Od ostalih se nacionalnih klasika mogu istaknuti švedske priče o Muminima, sa zaostatkom od pedesetak godina. Nešto bolje nego Krabatprošao je švicarski klasik Crvenokosa Zora o djevojčici iz Senja, koji je usprkos hrvatskoj priči neobično dugo čekao hrvatski prijevod, ali ga je barem dočekao (Šmidt-Pelajić, 2019).

Tablica 4. Prijevodi klasika od 2001. do 2020.

Autor

Naslov

IZV

HRV

Odmak

Nac.

BKM

L

2000-te

Lewis

Čarobnjakov nećak

1955

2001

46

GB


 

Streatfeild

Plesne cipelice

1936

2001

65

GB


 

Burnett

Tajni vrt

1911

2002

91

USA


 

Lewis

Lav, vještica i ormar

1950

2002

52

GB


 

Lewis

Kraljević Kaspijan

1951

2002

51

GB


 

Lewis

Konj i njegov dječak

1954

2002

48

GB


 

L'Engle

Nabor u vremenu

1960

2003

43

USA



Lewis

Plovidba broda Zorogaza

1952

2003

51

GB



Hoban

Miš i sin

1967

2004

37

USA



Lewis

Srebrni stolac

1953

2004

51

GB



Lewis

Posljednja bitka

1956

2004

48

GB



O'Brien

Čudesni grm

1971

2005

34

USA



Webster

Tata Dugonja

1912

2006

94

USA



Adams

Watership Down

1971

2008

37

GB



Nesbit

Djeca željeznice

1906

2008

102

GB



Nesbit

Petero djece i Pjesko

1902

2008

106

GB



Porter

Pollyanna

1913

2009

96

USA



Preussler

Mala vještica

1957

2001

44

D



Druon

Tistou Zelenpalac

1957

2002

45

F



Janson

Čarobnjakov šešir

1948

2006

58

FIN



Janson

Knjiga o ljetu

1972

2010

38

FIN



2010-te

Dahl

BFG

1982

2017

35

GB


 

Irving

Legenda o sanjivoj dolini

1819

2018

199

USA



Irving

Rip Van Winkle

1820

2018

198

USA



Wilder

Mala kuća u velikoj šumi

1932

2020

88

USA



Nesbit

Tragači za blagom

1899

2021

122

GB



Janson

Knjige o Muminima

1945–77

2006-21

42–75

FIN



Kessel

Lav

1958

2012

54

F



Lagerlöf

Čudesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz Švedsku

1906

2016

110

S



Held

Crvenokosa Zora i njezina družina

1941

2017

76

CH



Quiroga

Priče iz prašume za djecu

1918

2020

102

UY



Manji broj klasika u završnim godinama analiziranoga razdoblja može se objasniti time što je za određivanje toga statusa nužna povijesna perspektiva. Naime, promatramo li broj prijevoda djeci namijenjenih naslova anglofonih književnosti na prijelazu u 21. stoljeće, nailazimo na više prijevoda suvremenih naslova s malim odmakom, a nastavlja se i trend nadoknađivanja propuštenoga (Narančić Kovač, 2019, str. 209). Analiziramo li samo klasike, razumljivo je da se bilježi sve veći vremenski odmak.

Trendovi

Grafikon 1 pokazuje da se tijekom analiziranoga razdoblja u većini desetljeća prevodi manje anglofonih klasika od ostalih, uz iznimku prvoga desetljeća 21. stoljeća. Međutim, usporedimo li broj naslova nacionalnih kultura pojedinačno (Grafikon 2), najviše je onih iz anglofonih kultura, 72.  Slijede francuski, slovenski, ruski i talijanski klasici, dok su ostale zemlje zastupljene manjim brojem naslova. Ukupno je neanglofonih klasika 124.

Slika zaslona 2022-11-16 u 21.44.13.png

Grafikon 1. Usporedba broja prijevoda

Slika zaslona 2022-11-16 u 21.44.31.png

Grafikon 2. Zastupljenost polaznih kultura

Dinamika prevođenja u našem korpusu najzastupljenijih nacionalnih književnosti prikazana je Grafikonom 3. Primjećujemo da su se klasici anglofonih i francuske književnosti kontinuirano prevodili, uz rijetke stanke, a da su njemački naslovi izostali u kraćim razdobljima.