# Odgođeni prijevodi međunarodnih dječjih klasika na hrvatski
##### **Leonarda Pavić, Smiljana Narančić Kovač** *Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet*
**Učenje i p(r)oučavanje hrvatskoga jezika, književnosti, dramske i medijske kulture** Broj rada: 71**Izvorni znastveni rad**
##### **Sažetak**
U radu se utvrđuju trendovi prakse prevođenja klasičnih djela dječje književnosti na hrvatski u odnosu na godinu pojavljivanja izvornika. Korpus se uspostavlja u osloncu na leksikon svjetskih klasika dječje književnosti (Kümmerling-Meibauer, 2004) i na popis naslova preporučenih za lektiru u hrvatskoj osnovnoj školi. Analiziraju se bibliografski podatci o izvornim i prijevodnim izdanjima pojedinih naslova. Utvrđeno je da su još u 10. st. neki klasici prevedeni brzo poslije pojavljivanja izvornika. S druge strane, *Pinokio* je preveden na hrvatski s odmakom od 60 godina, slično kao i *Heidi*, dok se na Hoffmannova *Janka Raščupanka* čekalo 80 godina, a slično i na Carrollovu *Alicu*. Razmatraju se razlozi različite dinamike prevođenja naslova iz različitih polaznih kultura te se uspoređuju s prethodnim istraživanjima srodnih korpusa.
***Ključne riječi***
*dječji klasici; hrvatski prijevodi; odgođeni prijevodi; povijest dječje književnosti *
Cilj je ovoga rada utvrditi trendove prevođenja inozemnih dječjih klasika na hrvatski s obzirom na vremenski odmak prijevoda u odnosu na izvornik u razdoblju od prvoga hrvatskoga prijevoda međunarodnoga dječjega klasika (1796.) do 2020. Također se prikazuju prevoditeljske prakse u pojedinim desetljećima s obzirom na izbor i zastupljenost nacionalnih književnosti. Rezultati se interpretiraju u širem povijesnom i kulturnom kontekstu. Prethodna istraživanja dinamike prevođenja dječje književnosti (Veselica Majhut, 2016; Andraka, 2019; Engler, 2019; Majhut i Lovrić Kralj, 2019; Narančić Kovač, 2019) pokazala su da se djela dječje književnosti često javljaju s velikom odgodom, iako ima i suprotnih primjera. ##### **Korpus istraživanja** Korpus se uspostavlja u osloncu na popis naslova preporučenih za lektiru u osnovnoj školi (Narančić Kovač i Milković, 2018) i na leksikon svjetskih klasika dječje književnosti Bettine Kümmerling-Meibauer (2004), koji služi kao potvrda statusa klasika pojedinih naslova i kao izvor za dopunjavanje korpusa djelima koje ne nalazimo u lektiri. Kümmerling-Meibauer (2004) polazi od određenja da su dječji klasici „ona djela koja u dječjoj književnosti neke zemlje ili nekoga jezičnoga prostora imaju ili su imala istaknutu ulogu i koja se u odnosu na književno-estetsku kakvoću ističu osobitom inovativnošću i reprezentativnošću za svoju epohu“ (isto, xi). U popis je uvrstila djela koja zadovoljavaju barem tri od sljedećih kriterija: inovativnost, reprezentativnost (žanra ili neke nove pojave u dječjoj književnosti), estetski relevantan ustroj jezika djela, jednostavnost (primjerenost dječjoj publici), prikaz djetetova iskustvenoga svijeta, maštovitost i višeznačnost, tj. polivalentnost (isto, xii–xv). Korpus obuhvaća ukupno 196 naslova, od toga se 145 javlja u popisima lektire, a 122 ulaze u korpus po kriteriju pripadnosti klasicima dječje književnosti. U obama popisima nalazi se 71 naslov. Izostavljena su djela koja nemaju status klasika, a u popisima lektire ih nalazimo jednom ili dvaput. Izvršen je izbor reprezentativnih ili zastupljenijih naslova kad se javlja veći broj djela istoga autora. U hrvatskim su popisima preporučene lektire zastupljeni autori iz 30 polaznih kultura (Narančić Kovač i Milković, 2019, str. 136, 137). U korpus ovoga istraživanja uvršteni su naslovi iz 26 polaznih nacionalnih književnosti, tj. matičnih zemalja. ##### **Metodologija** Kao polazište za utvrđivanje vremenskoga odmaka prijevoda pojedinih naslova poslužili su podatci prikupljeni u *Bibliografiji hrvatske prijevodne dječje književnosti 20. stoljeća* nastale u projektu BIBRICH (2018) i *Hrvatske bibliografije dječjih knjiga* (Majhut i Lovrić, 2007; Lovrić Kralj, 2019). Kümmerling-Meibauer (2004) razlikuje međunarodne i nacionalne klasike. Nacionalni su klasici dostigli kanonski status u zemlji podrijetla, ali nisu poznati u inozemstvu (isto, xvi). S druge stane, međunarodni su se dječji klasici prijevodima na sve svjetske jezike i sveprisutnošću na međunarodnom tržištu knjiga uspjeli etablirati u cijelom svijetu te je njihov broj stoga ograničen (isto, xvii). Autorica napominje da je većina međunarodnih klasika s engleskoga govornoga područja, dok su druge nacionalne književnosti zastupljene tek pokojim naslovom (isto). Stoga korpus dijelimo na prijevode anglofonih dječjih klasika i onih iz ostalih kultura, kako bismo utvrdili podudaraju li se trendovi u prevođenju tih dviju skupina. U tablicama prikazujemo godinu izdanja izvornika i prvoga hrvatskoga prijevoda, vremenski odmak te, zatamnjenjem odgovarajućega polja, podatak o uvrštenosti naslova u pregled dječjih klasika navedenoga leksikona (kratica BKM), odnosno u lektirne popise (kratica L). Velikim slovom X označeni su naslovi koji su se dosljedno i bez (većih) prekida preporučivali za lektiru u cijelom promatranom razdoblju.[\[1\]](applewebdata://3E57EE50-E4F2-4F55-9500-ECF9AF9EE14B#_ftn1) Kako bismo mogli uspoređivati vremenski odmak pojedinih skupina prijevoda, duljinu odmaka u godinama između pojave izvornika i prijevoda podijelili smo u šest kategorija: minimalan (0 – 5), mali (6 – 10), srednji (11 – 30), znatan (31 – 50), velik (51 – 80) i osobito velik odmak (veći od 80 g.). Analizom vremenskoga odmaka utvrđuju se prevoditeljske prakse u pojedinim desetljećima i u korpusu u cjelini. Rezultati se tumače i s obzirom na implikacije uvrštavanja u lektiru za status djelā u hrvatskom kontekstu. ##### **Rezultati i diskusija** Rezultate donosimo kronološkim redom pojavljivanja prijevoda. Valja ipak spomenuti i naslove koji nisu prevedeni. Ne čudi da je većinom riječ o klasicima nacionalnoga značenja, kao što su talijanski *Marcovaldo ovvero le stagione in citta* (1963.) I. Calvina, slovački *Slovenské povesti* (1858. – 1861.) P. Dobšinskýa,[\[2\]](applewebdata://3E57EE50-E4F2-4F55-9500-ECF9AF9EE14B#_ftn2) britanski *The Children of the New Forest* (1847.) F. Marryata, *The Water Babies* (1863.) C. Kingsleya, *Swallows and Amazons* (1930.) A. Ransomea i *Tom's Midnight Garden* (1958.) P. Pearcea. Nemamo ni prijevod francuskoga klasika *Les mémoires d’ un âne* \[Uspomene jednoga magarca\] (1860.) grofice Sophie de Ségur, ali su sačuvane dvije stranice rukopisnoga prijevoda iz pera Ivane Brlić-Mažuranić. Neprevedena su ostala i neka djela koja zadovoljavaju svih šest kriterija navedenoga leksikona, primjerice *Lisac Mykita* (1890.) ukrajinskoga pisca I. Franka te roman *Krabat* (1971.), moderni klasik njemačkoga autora O. Preusslera. Taj je propust zanimljiv jer je junak „legendarni lužičkosrpski čarobnjak“, po kojem se istočnonjemački teritorij „između Hoyerswerde, Bautzena i Kamenza naziva i Krabat-regijom“ (Tomasović Bock, 2016). Nadimak je nastao od riječi „Hrvat“; Krabat je „zapravo Janko Šajatović, žumberački uskok koji je davne 1658. g. došao na sjever Njemačke braniti granice kršćanske Europe“ (isto). U legendu je ušao kao junak nadnaravnih moći, koji je pokrenuo razvoj kraja u kojem je od saskoga kneza dobio imanje. Postao je uzor i zato što je „kao katolik među protestantima \[Lužičkim Srbima\] našao način za miran suživot sa svima“ (isto). ***Prijevodi do 1900.*** Kao što se vidi u Tablici 1, Campeov *Mlajši Robinson* pojavio se na hrvatskom 1796., ubrzo poslije izvornika (Engler, 2013). U sljedećem je stoljeću bilo malo prijevoda dječjih klasika, ali su dolazili iz različitih kultura, a i vremenski odmak u pravilu je malen, desetak ili dvadesetak godina. Andersen, čiju prvu zbirku na hrvatskom bilježimo 1877., zastupljen je prijevodima pojedinačnih bajki u časopisu *Smilje* od 1873. g. (Težak, 2005). Nekoliko je i međunarodnih klasika. Prvi hrvatski prijevod Dickensove *Božićne pjesme u prozi* objavljen je u Beču 1868., drugi 1915. u Zagrebu, a treći je nastao 1946., u vrijeme kad se u novoj Jugoslaviji još tolerirala religija. No djelo se nikada nije našlo na popisima preporučene lektire, za razliku od *Olivera Twista* i *Cvrčka na ognjištu*. Relativno mali broj prijevoda u ranijim razdobljima pripisujemo dijelom i činjenici da su pismeni hrvatski čitatelji znali ine jezike i da su mnoge knjige čitali na jezicima izvornika ili u prijevodima na njemački ili francuski (Narančić Kovač, 2019, str. 171). Više su se i promptno prevodili popularni romani, pa stoga nalazimo *Ognjem i mačem* i tri Verneova djela, koja su poslije ušla u popise lektire. Tablica 1. Najstariji prijevodi dječjih klasika
**Autor** **Naslov** **IZV** **HRV** **Odmak** **Nac.** **BKM** **L**
Dickens *Božićna pjesma u prozi* 1843 1868 25 GB
Swift *Gulliverova putovanja* 1726 1881 155 GB **X**
Campe *Mlajši Robinson* 1779 1796 17 D
Ezop (620 – 560. pr. Kr.) *Ezopusheve Baszne* 6\. st. pr. Kr. 1843 ~2400 GR
Němcová *Bakica* 1855 1863 8 CZ
Verne *Od zemlje do mjeseca* 1865 1875 10 F
Verne *Put oko zemlje za osamdeset dana* 1873 1876 3 F
Verne *Put k središtu zemlje* 1864 1890 26 F
Andersen *Izabrane Andersenove priče* 1837 1877 40 DK **X**
Cervantes *Život i djela glasovitoga viteza Dona Quixotta de la Mancha* 1605 1879 274 E
de Amicis *Srce* 1886 1888 2 I
Sienkiewicz *Ognjem i mačem* 1884 1894 10 PL
***Prva polovica 20. st.*** U **prvih dvadesetak godina** 20. st. bilježimo porast broja prijevoda dječjih klasika, i anglofone i ostalih književnosti (Tablica 2). Stevensonov *Otok blaga* i Kiplingova zbirka *Indijska džungla* javljaju se s odmakom od 22 godine, a *Sara Crew* F. H. Burnett, kao i Sienkiewiczev roman *Potop* izlaze na hrvatskom za petnaestak godina. Njegov je popularniji roman *U pustinji i prašumi*, kao i priče Braće Grimm, u nas potvrđen trajnim uvrštavanjem u popise lektire. Navedeni se anglofoni naslovi redom nalaze u spomenutom leksikonu dječjih klasika i obično ulaze u lektirne popise. Na prijevode Dickensovih djela čekalo se prilično dugo, sedam do osam desetljeća, što tumačimo njihovom pristupačnošću u izvorniku ili u promptnim njemačkim prijevodima (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 58). I roman *Uncle Tom's Cabin* dugo je čekao na hrvatski prijevod, ali to ne znači da je prije toga bio nepoznat; dijelovi su objavljeni u časopisu *Neven* samo godinu dana poslije izvornika, tj. 1853. g. (Narančić Kovač i Milković, 2010, str. 203). Smatra se da su Grimmove priče i bajke i u 19. st. bile pristupačne hrvatskoj djeci usmenom predajom ili iz izvornika, no pojava prve zbirke na hrvatskom smješta se na sam početak 20. st. (Hameršak, 2012, str. 200, 201). Na hrvatskom je prva bajka pod Grimmovim imenom objavljena 1895. u časopisu *Smilje* (isto). U lektiri se nikada nisu pojavili naslovi *Na pustom otoku* (prijevod njemačke prerade F. Hoffmanna), *Pet nedjelja u balonu*, ni *Sara Crew*, ali su se navedeni ruski, poljski, danski i švedski naslovi preporučali hrvatskim učenicima u drugoj polovici 20. st., pri čemu se, primjerice, *Mati* javlja do 1960-ih, kao odjek vremena u kojem se sovjetska književnost smatrala uzorom, a *Legende o Kristu* uvrštene su tek 1993., poslije uvođenja višestranačja i ponovnoga uvođenja religije u javni prostor. Naime, sve do 1990-ih komunistički je režim sputavao religijske sadržaje i blagdane, a u to se vrijeme bilježi i cenzura prijevoda dječjih klasika iz religijsko-ideoloških razloga (Kocijančič Pokorn, 2012). Tablica 2. Prijevodi klasika u prvoj polovici 20. st.
**Autor** **Naslov** **IZV** **HRV** **Odmak** **Nac.** **BKM** **L**
**1900-te**
Stevenson *Otok blaga* 1883 1905 22 GB
Twain *Kraljević i prosjak* 1881 1907 26 USA **X**
Marryat *Na pustom otoku* 1842 1908 66 GB
Beecher-Stowe *Čiča Tomina koliba* 1852 1910 58 USA
Grimm *Odabrane priče* 1812 190? 90? D **X**
Sienkiewicz *Potop* 1886 1902 16 PL
Verne *Dvadeset tisuća milja izpod mora* 1870 1906 36 F
**1910-te**
Burnett *Mali lord* 1886 1915 29 USA
Dickens *Cvrčak na ognjištu* 1845 1915 70 GB
Kipling *Knjiga o džungli* 1895 1917 22 GB **X**
Wilde *Sretni kraljević druge pripovijesti* 1888 1918 30 GB **X**
Burnett *Sara Crew* 1905 1920 15 USA
Dickens *David Copperfield* 1850 1920 70 GB
Dickens *Oliver Twist* 1839 1920 81 GB **X**
Gogolj *Taras Bul\[j\]ba* 1835 1911 76 RUS
Gorki *Mati* 1907 1913 6 RUS
Sienkiewicz *Kroz žarku Afriku \[U pustinji i prašumi\]* 1911 1914 3 PL **X**
Verne *Pet nedjelja u balonu* 1863 1915 52 F
Ewald *Dvonožac* 1908 1917 9 DK
Gorki *Djetinjstvo* 1914 1918 4 RUS
Lagerlöf *Legende o Kristu* 1904 1919 15 S
**1920-te**
Burroughs *Tarzan kao majmun* 1914 1924 10 USA
Kipling *Kako je deva stekla grbu i druge priče* 1902 1923 21 GB
London *Kći snijega* 1902 1923 21 USA
Twain *Pustolovine malog Tome* 1876 1927 51 USA **X**
Cooper *Posljednji Mohikanac* 1826 1928 102 USA
Bonsels *Pčelica Maja i njeni doživljaji* 1912 1921 9 D
Daudet *Pisma iz mog mlina* 1869 1921 52 F
Ewald *Tiho jezero* 1908 1922 14 DK
Dumas *Tri mušketira* 1844 1923 79 F
Cankar *Sluga Jernej i njegovo pravo* 1907 1925 18 SLO
Krilov *Basne* 1808 1925 117 RUS
Hoffmann *Janko Raščupanko* 1845 1925 80 D
May *Winnetou* 1893 1925 32 D
Verne *Carev glasnik* 1876 1925 49 F
Verne *U potrazi za brodolomcima: Djeca kap. Granta* 1868 1925 57 F
Čehov *Kaštanka* 1887 1927 40 RUS
Hugo *Jadnici* 1862 1930 68 F
**1930-te**
Lofting *Doktor Dolittle i njegove životinje \[Pripovijest …\]* 1920 1933 13 GB
London *Bijeli očnjak* 1906 1936 30 USA
Salgari *Crni gusar* 1898 1932 34 I
Župančić *Ciciban* 1915 1932 17 SLO
Kästner *Tonček i Točkica* 1931 1933 2 D
Molnar *Junaci Pavlove ulice* 1907 1933 26 H **X**
Čukovski *Doktor Jaoboli* 1929 1935 6 RUS
Čukovski *Krokodil* 1917 1936 19 RUS
Sveinsson *Islandski bregovi: pustolovni roman malog Noni-a* 1913 1940 27 IS
**1940-te**
Carroll *Alica u Zemlji Čudesa* 1865 1944 79 GB **X**
Rawlings *Jody Baxter* 1938 1945 7 USA
Twain *Pustolovine Huckleberryja Finna* 1884 1947 63 USA **X**
Collodi *Pinokio* 1883 1943 60 I **X**
Elin Pelin *Jan Bibijan* 1933 1943 10 BG
Spyri *Heidi* 1880 1943 63 CH **X**
Verne *Tajanstveni otok* 1875 1946 71 F
Verne *Petnaestogodišnji kapetan* 1878 1947 69 F
Kataev *Bijeli se usamljeno jedro* 1936 1948 12 RUS
La Fontaine *Basne* 1694 1948 254 F
Seliškar *Družina Sinjega galeba* 1936 1948 12 SLO
Seliškar *Drugovi* 1946 1948 2 SLO
Levstik *Martin Krpan* 1858 1949 91 SLO
Gorki *U svijetu* 1916 1949 33 RUS
Puškin *Bajka o ribaru i ribici* 1835 1949 114 RUS **X**
Voranc *Đurđice* 1949 1950 1 SLO
U **trećem se desetljeću** 20. st. i dalje prevode i novija i starija djela, raznoga nacionalnoga podrijetla. Od anglofonih naslova ponovno se javljaju američki klasici, obično s većim odmakom, dok se britanski prevode brže, primjerice Kiplingove priče. Serijal knjiga o Tarzanu bio je popularan i prije i poslije Drugoga svjetskoga rata, ali kao izvanškolsko štivo, dok su se podjednako popularni *Winnetou* i *Tri mušketira* nakratko pojavili na popisima lektire ranih 1990-ih godina. Dumas i Verne najprevođeniji su francuski autori do 1945., a francuska je književnost po zastupljenosti dugo bila druga strana književnost u Hrvatskoj, premda se često čitala u prijevodu na njemački (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 59). Osam je Verneovih romana uvršteno u lektirne popise, svaki u svoje vrijeme, tako da je uvijek bio preporučen barem jedan od njih. Dva su među klasicima: *Put oko zemlje za osamdeset dana* i *Dvadeset tisuća milja izpod mora.* I roman *Pet nedjelja u balonu* ima taj status, ali nije dospio u hrvatsku lektiru. Prirodoslovne priče Danca Ewalda nisu u popisu dječjih klasika, ali su promptno prevedene i poslije uvrštene u popise lektire od 1950-ih do 1970-ih. Stoga ih možemo smatrati i hrvatskim inozemnim klasicima. Taj se status može pripisati i Daudetovim *Pismima*, iako su dosljedno u lektiri tek od 1990-ih. „Cossette“ i „Gavroche“, odlomci iz *Jadnika*, također su neko vrijeme bili u lektirnoj ponudi. **Tridesetih i četrdesetih godina** 20. st. naglo se smanjuje broj novih prvih prijevoda anglofonih dječjih klasika, iako su ispravljeni važni propusti. U četvrtom se desetljeću zato povećava broj nacionalnih polaznih kultura iz kojih djela dolaze u ruke mladim hrvatskim čitateljima, a vremenski se odmak smanjuje. Izlaze prijevodi pet naslova Loftingova serijala o Dr. Dolittlu s odmakom od desetak godina. Usporedno se prevodi i ruska stihovana priča *Doktor Jaoboli* ruskoga pisca Čukovskoga, inspirirana Loftingovim junacima, a neposredno poslije nje i poznati *Krokodil*istoga autora. Ruski klasici javljaju se u međuratnom razdoblju u kontekstu povećanoga broja prijevoda ruske književnosti za koje su zaslužni „ruski umjetnici u bijegu iz boljševičke Rusije koji \[…\] nalaze svoj drugi dom u Kraljevini Jugoslaviji“ (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 66), a raste i broj slovenskih naslova. Dvije su se kulture našle u istoj državi, pa je takav razvoj razumljiv. Tridesete donose novoprevedene dječje klasike iz jedanaest zemalja. Od njih su se samo tri našla u lektiri, a najdulje, neprekidno od 1960., *Junaci Pavlove ulice.* Činjenica da do 1930-ih nema prijevoda mađarskih dječjih djela tumači se napetim odnosima Hrvata i Mađara početkom stoljeća i nekim tematskim sastavnicama romana koje nisu odgovarale hrvatskom sentimentu toga vremena (Majhut i Lovrić Kralj, 2016, str. 400). Do 1930-ih sustali su konfliktni osjećaji prema Mađarskoj, prevladala je ugroženost zbog srpske dominacije u prvoj Jugoslaviji, pa su nastale povoljne okolnosti za prijevod Molnarova djela (str. 403). Istodobno raste popularnost njemačkih knjiga, čitaju se u izvorniku i u prijevodu, osobito trivijalna književnost (str. 52–54). Ipak, to omiljeno štivo nema status klasika niti dolazi na popise lektire. Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske najviše se prevodila njemačka promidžbena književnost (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 69). Ne bilježimo prijevode njemačkih klasika, ali izlaze ukupno četiri međunarodna, od kojih će se tri, osim bugarskoga *Jana Bibijana*, dulje vrijeme zadržati na hrvatskim popisima lektire: *Alice, Heidi* i *Pinokio*. U to je vrijeme u Hrvatskoj postojala živahna i raznolika nakladnička aktivnost (Turčinec, 2000), pa se pozornost posvetila i zanemarenim dječjim klasicima. Poslije Drugoga svjetskoga rata napokon izlazi *Huck Finn* s odgodom od 63 godine, a kasne četrdesete donose cijeli niz prvih prijevoda dječjih klasika iz različitih polaznih kultura, s naglaskom na francuskim, sovjetskim i slovenskim djelima. Sovjetski igrokaz *Bijeli se usamljeno jedro* izlazi na hrvatskom s odmakom od 12 godina, ali ne ulazi u lektiru. Slovenska su djela brojnija, među njima je i *Martin Krpan*, jedini slovenski klasik prema spomenutom leksikonu. La Fontaineove *Basne* ušle su u lektiru 1951., no nije jasno zašto su poslije toga zauvijek nestale s popisa. Ipak, francuski basnopisac nije u Hrvatskoj bio nepoznat: već 1794. izišle su u Dubrovniku latinske basne Đura Ferića, koji se inspirirao i La Fontaineom (Perić-Gavrančić, 2020.). I na prijevod Puškinove *Bajke o ribaru i ribici* čekalo se više od stotinu godina (za razliku od drugih njegovih djela), ali kad je uvršteno na popis lektire, to je djelo ostalo trajno prisutno. ***Druga polovica 20. st.*** Kao što se vidi u Tablici 3, **pedesetih godina** uključuje se u lektiru sve više slovenskih naslova, pri čemu se ponajprije uvode oni podobni, partizanske tematike i komunističkoga ozračja, a i inače pretežu lijevo orijentirani pisci, poput Talijana Rodarija i Amerikanca Londona. Dulje se na popisima lektire zadržao *Bambi*. Načelno, raste broj prijevoda, a smanjuje se vremenski odmak, osim iznimno. Prevode se i ulaze u lektiru novi naslovi pustolovne književnosti, poput *Grmljavine stada* i *Grofa Monte Christa.* U to se vrijeme u nakladništvu događa novi zaokret prema zapadnoj žanrovskoj književnosti (Šarić, 2017, str. 285), što je čitateljima donijelo više zabave, a nakladnicima veću zaradu. Od anglofonih naslova posebno je zanimljiv *Starac i more*, preveden iste godine kad je izišao izvornik. Od 1960. nadalje ulazi u korpus lektirnih naslova iako je riječ o knjizi za odrasle. Saroyanovi romani također se brzo prevode, u lektiri su 1960-ih i 1993. Nemaju status klasika u polaznoj kulturi, ali su u Hrvatskoj zbog uvrštavanja u lektiru i pozitivnoga kritičkoga odjeka (Crnković, 1966/1990, str. 149–150) postali hrvatski inozemni klasici. **Šezdesetih se i sedamdesetih godina** 20. st. javlja manje prijevoda starijih anglofonih klasika. Potvrđeni klasici *Lassie*, *Lovac u žitu* i *Paukova mreža* prevode se s umjerenim vremenskim odmakom, ali se međunarodni klasici, *Čarobnjak iz Oza*[\[1\]](applewebdata://D8D9E150-8B1E-4AF9-A764-2E97936CC140#_ftn1) i *Petar Pan* pojavljuju s odgodom od čak 77, odnosno 69 godina. Tomu nasuprot, 1960-ih bilježimo veći broj prijevoda iz ostalih književnosti s malim odmakom. Ipak, *Mali princ* (u lektiri od 1972.), *Pipi Duga Čarapa* i *Dnevnik Anne Frank* mogli su se brže prevesti, umjesto da se na njih čeka tridesetak godina. Dva se naslova ističu trajnim mjestom u lektiri, no nemaju status klasika: *Pale sam na svijetu* i *Sadako hoće živjeti.* I oni pripadaju hrvatskim inozemnim klasicima. Isti status dobivaju djela s područja bivše Jugoslavije, što se potvrđuje prijevodima sa slovenskoga i makedonskoga jezika. Međutim, 1970-ih nema više tako malih odmaka, osim Bachove uspješnice, koja 1993. postaje stalni naslov hrvatske lektire. Uz njega, za taj su popis spremni i prvi mađarski naslovi poslije *Junaka Pavlove ulice*. Tablica 3. Prijevodi klasika u drugoj polovici 20. st.
**Autor** **Naslov** **IZV** **HRV** **Odmak** **Nac.** **BKM** **L**
**1950-te**
Grey *Grmljavina stada* 1925 1951 26 USA
London *Zov divljine* 1903 1951 48 USA
Hemingway *Starac i more* 1952 1952 0 USA **X**
Thackeray *Ruža i prsten* 1854 1952 98 GB
Saroyan *Mama, volim te* 1956 1958 2 USA
Saroyan *Tata, ti si lud* 1957 1958 1 USA
Hawthorne *Čudesna knjiga* 1851 1958 107 USA
Heyerdahl *Kon-Tiki: na splavi preko Tihog oceana* 1948 1951 3 N
Cendrars *Crnačke priče* 1921 1952 31 F
Dumas *Grof Monte Christo* 1844 1952 108 F
Salten *Bambi: jedan život u šumi* 1923 1952 29 A **X**
Schwab *Najljepše priče klasične starine* 1840 1952 112 D **X**
Bevk *Mali buntovnik* 1951 1953 2 SLO
Vandot *Kekec nad samotnim ponorom* 1924 1953 29 SLO
Kästner *Emil i detektivi* 1929 1954 25 D **X**
Kästner *35. maj* 1931 1954 23 D
Bevk *Lukec i njegov čvorak* 1931 1956 25 SLO
Ingolič *Dječak s dva imena* 1955 1957 2 SLO
Peroci *Maca papučarica* 1957 1957 0 SLO
Perrault *Bajke* 1697 1958 261 F
Renard *Riđan* 1894 1958 64 F
Prokofjev *Peća I vuk* 1936 1958 22 RUS
Rodari *Čipolino* 1951 1960 9 I
**1960-te**
Stevenson *Crna strijela* 1888 1962 74 GB
Carroll *Alica s onu stranu ogledala* 1872 1962 90 GB
Seton *Vinipeški vuk i druge pripovijetke* 1913 1964 51 USA
Knight *Lesi se vraća* 1940 1966 26 GB
Lindgren *Razmo u skitnji* 1956 1961 5 S
Rodari *Putovanje Plave Strijele* 1953 1961 8 I
Ingolič *Tajno društvo PGC* 1951 1962 11 SLO
Aymé *Priče mačke na grani* 1939 1963 24 F
Bruckner *Sadako hoće živjeti* 1961 1963 2 D
Gajdar *Timur i njegova četa* 1940 1963 23 RUS
Čapek *Poštarska bajka* 1932 1964 32 CZ
Sigsgaard *Pale sam na svijetu* 1942 1964 22 DK **X**
Krüss *Timm Thaler ili Prodani smijeh* 1962 1964 2 D
Tolstoj, A. *Zlatni ključić \[Buratino\]* 1936 1964 28 RUS
Aymé *Druge priče mačke na grani* 1950 1965 15 F
Janevski *Baramba* 1959 1965 6 NMK
Kästner *Emil i tri blizanca* 1934 1965 31 D
Calvino *Barun Penjač* 1959 1965 6 I
Pergaud *Rat dugmadi* 1930 1967 37 F
Kästner *Čovječuljak* 1963 1967 4 D
Peroci *Djeco, laku noć* 1964 1967 3 SLO
Rodari *Telefonske priče* 1962 1967 5 I
Cankar *Istina i ljubav* 1954 1968 14 SLO
Kästner *Blizanke* 1949 1969 20 D
Rodari *Planeta ispunjenih želja* 1962 1970 8 I
**1970-te**
Bach *Galeb Jonathan Livingstone* 1970 1973 3 USA
Baum *Čarobnjak iz Oza* 1900 1977 77 USA
Salinger *Lovac u žitu* 1951 1978 27 USA
White *Paukova mreža* 1952 1979 27 USA
Barrie *Petar Pan* 1911 1980 69 GB
Saint-Exupéry *Mali princ* 1943 1973 30 F
Lindgren *Pipi Duga Čarapa* 1945 1973 28 S
Frank *Dnevnik Anne Frank* 1947 1975 28 NL
Janikovszky *Baš se veselim!* 1967 1978 11 H
Janikovszky *Kako da odgovorim?* 1968 1978 10 H
Janikovszky *Znaš li i ti?* 1963 1978 15 H
Podgorec *Bijelo ciganče* 1966 1979 13 NMK
Levstik *Tko je Videku napravio košuljicu* 1955 1979 24 SLO
Kishon *Kita boli more* 1965 1980 15 IL
**1980-te**
Sewell *Crni ljepotan* 1877 1982 105 GB
Milne *Medo Winnie zvani Pooh* 1921 1986 65 GB
O'Dell *Otok plavih dupina* 1960 1987 27 USA
Grahame *Vjetar u vrbama* 1907 1989 82 GB
Pyle *Vesele pustolovine Robina Hooda* 1883 1989 106 USA
Dahl *Charlie i tvornica čokolade* 1964 1990 26 GB
Kishon *Kod kuće je najgore* 1977 1982 5 IL
Nikoleski *Čarobni samarčić* 1962 1986 24 NMK
Ende *Jim Gumb i strojovođa Lucas* 1960 1986 26 D
Bevk *Knjiga o Titu* 1955 1987 32 SLO
Tournier *Petko ili divlji život* 1971 1988 17 F
Alain-Fournier *Veliki Meaulnes* 1913 1989 76 F
Nöstlinger *Konrad ili Dijete iz limenke* 1975 1990 15 A
Winterfeld *Timpetill: grad bez roditelja* 1937 1990 53 D
**1990-te**
Travers *Mary Poppins* 1934 1991 57 GB
Tolkien *Hobit* 1937 1994 57 GB
Alcott *Male žene* 1868 1996 128 USA
Montgomery *Anne od zelenih zabata* 1908 1997 89 CDN
Potter *Priča o Petru Zecimiru* 1902 1998 96 GB
Harms *Pjesmice – igrice* 1935 1991 56 RUS
Ende *Priča bez kraja* 1979 1995 16 D
Malot *Bez obitelji* 1878 1996 118 F
Janikovszky *Da sam odrastao* 1965 1996 31 H
Kästner *Leteći razred* 1933 1996 63 D
Lindgren *Ronja, razbojnička kći* 1981 1997 16 S
Wyss *Švicarska obitelj Robinson* 1827 1999 172 CH
Bosco *Dječak i rijeka* 1945 2000 55 F
Ende *Momo* 1973 2000 27 D
**Osamdesetih i devedesetih godina** 20. st. općenito je manje prijevoda klasika, ali su važni. Neki su čekali uistinu dugo: *Crni ljepotan* 105 godina, *Vjetar u vrbama* 82, a *Medo Winnie zvani Pooh* 65. Takva situacija potvrđuje rezultate prethodnih istraživanja da je poznavanje anglofone dječje književnosti u užem smislu u hrvatskom kulturnom prostoru bilo slabo sve do zadnjih desetljeća 20. st. i da se nakladnici nisu odviše brinuli za objavljivanje vrijednih djela dječje književnosti nego su bili skloniji naslovima koji privlače veći broj čitatelja (Narančić Kovač, 2019, str. 207–208). 1990-ih hrvatsko čitateljstvo konačno dobiva pet starih i svjetski poznatih naslova, iako ni jedan nije ušao u lektiru. Situacija je nešto bolja kad je riječ o klasicima iz ostalih književnosti, ali ni njih nema puno, jedva desetak u svakom desetljeću. Prevode se pojedini moderni klasici, kao što su *Priča bez kraja* i *Momo*, ali ima i zakašnjelih prijevoda. ***2021. do 2020.*** Tablica 4 prikazuje naslove prevedene u prvim dvama desetljećima 21. st. Prevodi se još svjetskih klasika koje su prethodnici previdjeli. Anglofoni su klasici zastupljeni prijevodima *Kronika iz Narnije*, s odmakom od pedesetak godina. *Tajni vrt* čekao je dvostruko dulje, a Irvingove fantastične priče gotovo 200 godina. Od ostalih se nacionalnih klasika mogu istaknuti švedske priče o Muminima, sa zaostatkom od pedesetak godina. Nešto bolje nego *Krabat*prošao je švicarski klasik *Crvenokosa Zora* o djevojčici iz Senja, koji je usprkos hrvatskoj priči neobično dugo čekao hrvatski prijevod, ali ga je barem dočekao (Šmidt-Pelajić, 2019). Tablica 4. Prijevodi klasika od 2001. do 2020.
**Autor** **Naslov** **IZV** **HRV** **Odmak** **Nac.** **BKM** **L**
**2000-te**
Lewis *Čarobnjakov nećak* 1955 2001 46 GB
Streatfeild *Plesne cipelice* 1936 2001 65 GB
Burnett *Tajni vrt* 1911 2002 91 USA
Lewis *Lav, vještica i ormar* 1950 2002 52 GB
Lewis *Kraljević Kaspijan* 1951 2002 51 GB
Lewis *Konj i njegov dječak* 1954 2002 48 GB
L'Engle *Nabor u vremenu* 1960 2003 43 USA
Lewis *Plovidba broda Zorogaza* 1952 2003 51 GB
Hoban *Miš i sin* 1967 2004 37 USA
Lewis *Srebrni stolac* 1953 2004 51 GB
Lewis *Posljednja bitka* 1956 2004 48 GB
O'Brien *Čudesni grm* 1971 2005 34 USA
Webster *Tata Dugonja* 1912 2006 94 USA
Adams *Watership Down* 1971 2008 37 GB
Nesbit *Djeca željeznice* 1906 2008 102 GB
Nesbit *Petero djece i Pjesko* 1902 2008 106 GB
Porter *Pollyanna* 1913 2009 96 USA
Preussler *Mala vještica* 1957 2001 44 D
Druon *Tistou Zelenpalac* 1957 2002 45 F
Janson *Čarobnjakov šešir* 1948 2006 58 FIN
Janson *Knjiga o ljetu* 1972 2010 38 FIN
**2010-te**
Dahl *BFG* 1982 2017 35 GB
Irving *Legenda o sanjivoj dolini* 1819 2018 199 USA
Irving *Rip Van Winkle* 1820 2018 198 USA
Wilder *Mala kuća u velikoj šumi* 1932 2020 88 USA
Nesbit *Tragači za blagom* 1899 2021 122 GB
Janson *Knjige o Muminima* 1945–77 2006-21 42–75 FIN
Kessel *Lav* 1958 2012 54 F
Lagerlöf *Čudesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz Švedsku* 1906 2016 110 S
Held *Crvenokosa Zora i njezina družina* 1941 2017 76 CH
Quiroga *Priče iz prašume za djecu* 1918 2020 102 UY
Manji broj klasika u završnim godinama analiziranoga razdoblja može se objasniti time što je za određivanje toga statusa nužna povijesna perspektiva. Naime, promatramo li broj prijevoda djeci namijenjenih naslova anglofonih književnosti na prijelazu u 21. stoljeće, nailazimo na više prijevoda suvremenih naslova s malim odmakom, a nastavlja se i trend nadoknađivanja propuštenoga (Narančić Kovač, 2019, str. 209). Analiziramo li samo klasike, razumljivo je da se bilježi sve veći vremenski odmak. ***Trendovi*** Grafikon 1 pokazuje da se tijekom analiziranoga razdoblja u većini desetljeća prevodi manje anglofonih klasika od ostalih, uz iznimku prvoga desetljeća 21. stoljeća. Međutim, usporedimo li broj naslova nacionalnih kultura pojedinačno (Grafikon 2), najviše je onih iz anglofonih kultura, 72. Slijede francuski, slovenski, ruski i talijanski klasici, dok su ostale zemlje zastupljene manjim brojem naslova. Ukupno je neanglofonih klasika 124. [![Slika zaslona 2022-11-16 u 21.44.13.png](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-11/scaled-1680-/slika-zaslona-2022-11-16-u-21-44-13.png)](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-11/slika-zaslona-2022-11-16-u-21-44-13.png) Grafikon 1. Usporedba broja prijevoda [![Slika zaslona 2022-11-16 u 21.44.31.png](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-11/scaled-1680-/slika-zaslona-2022-11-16-u-21-44-31.png)](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-11/slika-zaslona-2022-11-16-u-21-44-31.png) Grafikon 2. Zastupljenost polaznih kultura Dinamika prevođenja u našem korpusu najzastupljenijih nacionalnih književnosti prikazana je Grafikonom 3. Primjećujemo da su se klasici anglofonih i francuske književnosti kontinuirano prevodili, uz rijetke stanke, a da su njemački naslovi izostali u kraćim razdobljima. [![Slika zaslona 2022-11-16 u 21.45.14.png](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-11/scaled-1680-/slika-zaslona-2022-11-16-u-21-45-14.png)](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-11/slika-zaslona-2022-11-16-u-21-45-14.png) Grafikon 3. Prijevodi najzastupljenijih nacionalnih klasika u analiziranom razdoblju Usporedba vremenskoga odmaka na razini cijeloga korpusa (Grafikon 4) pokazuje pojavu zakašnjelih prijevoda anglofonih dječjih klasika koje su ranije previdjeli, pa su odmaci uglavnom veliki, rjeđe umjereni (srednji). To može također značiti da su starija djela bila poznatija hrvatskoj publici od novih zbog njihove pristupačnosti na stranim jezicima. Klasici iz ostalih zemalja češće bi se pojavili sa srednjim, a svaki četvrti stigao je s malim ili minimalnim odmakom. Stoga se čini da u hrvatskoj sredini postoji kontinuiran interes za prevođenje dječjih klasika iz različitih kultura. [![Slika zaslona 2022-11-16 u 21.45.33.png](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-11/scaled-1680-/slika-zaslona-2022-11-16-u-21-45-33.png)](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-11/slika-zaslona-2022-11-16-u-21-45-33.png) Grafikon 4. Usporedba vremenskoga odmaka Raspodjela odmaka po vremenskim razdobljima pokazana je za skupinu anglofonih i ostalih naslova zasebno u Grafikonima 5, odnosno 6. [![Slika zaslona 2022-11-16 u 21.46.20.png](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-11/scaled-1680-/slika-zaslona-2022-11-16-u-21-46-20.png)](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-11/slika-zaslona-2022-11-16-u-21-46-20.png) Grafikon 5. Vremenski odmak anglofonih prijevoda [![Slika zaslona 2022-11-16 u 21.46.40.png](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-11/scaled-1680-/slika-zaslona-2022-11-16-u-21-46-40.png)](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-11/slika-zaslona-2022-11-16-u-21-46-40.png) Grafikon 6. Vremenski odmak ostalih prijevoda ##### **Zaključak** Rezultati analize vremenskoga odmaka prijevoda anglofonih dječjih klasika podudaraju se s rezultatima istraživanja o prijevodima anglofone dječje književnosti, utoliko što nalazimo brojne prijevode s velikim vremenskim odmakom. Međutim, dok broj prijevoda anglofonih naslova kontinuirano i naglo raste, broj prijevoda anglofonih dječjih klasika ujednačen je i brojem skroman, uz iznimku prvoga desetljeća 21. st. Tomu nasuprot, broj klasika iz ostalih kultura povećava se tijekom vremena te se prevode nacionalni klasici iz sve većega broja zemalja, što je u skladu s trendovima utvrđenima u prethodnim istraživanjima prijevoda nacionalnih dječjih književnosti. Zanimanje hrvatske sredine za dječje klasike iz različitih polaznih kultura osobito je snažno 1960-tih. U zadnjim analiziranim desetljećima opada broj prevedenih klasika i povećava se vremenski odmak, što se može objasniti nedostatnim povijesnim otklonom koji je potreban za dodjeljivanje statusa klasika. Uz dječje klasike u užem smislu riječi, mnoga djela popularne i žanrovske književnosti dobila su isti status. Tako se proširuje korpus prihvatljivoga dječjega štiva, osobito kad se takvi naslovi preporučuju za lektiru. Uvrštavanje naslova na popis preporučene lektire utječe na percepciju vrijednosti pojedinoga djela, a oni naslovi koji se na popisima nalaze dulje vrijeme dobivaju status hrvatskih inozemnih klasika bez obzira na to jesu li međunarodni klasici, pa i onda kad ne pripadaju ni nacionalnim klasicima iz perspektive polaznih kultura. Tijekom promatranoga razdoblja izbor pojedinih naslova ovisio je o povijesnim, kulturnim i ideološkim okolnostima, ali svako je vrijeme dalo svoj doprinos stvaranju bogatoga korpusa dječjega štiva. Danas raspolažemo zadovoljavajućim brojem reprezentativnih djela inozemnih dječjih književnosti na hrvatskom jeziku, koji i dalje raste. ##### **Popis literature** Andraka, M. (2019). Dinamika prevođenja talijanske dječje književnosti na hrvatski u 20. stoljeću. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), *Prijevodi dječje književnosti: pogled iz Hrvatske* (str. 225–251). Zagreb: SuZ, UF. Crnković, M. (1966/1990)*. Dječja književnost*. Zagreb: Školska knjiga. Engler, T. (2013). Vranićev *Mlajši Robinzon*: o podrijetlu i ideologemskom postavu prvog dječjeg romana na hrvatskom jeziku. *Croatica,* *37*(57), 173–212. Engler T. (2019). Prijevodi Kästnerovih dječjih romana: kronologija i tendencije. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), *Prijevodi dječje književnosti* (str. 309–330). Zagreb: SuZ, UF. Hameršak, M. (2012). Velikani ili anonimci? Jacob i Wilhelm Grimm u hrvatskoj književnosti, politici i znanosti devetnaestoga stoljeća. *Libri & Liberi,* *1*(2), 197–214. doi: 10.21066/carcl.libri.2012-01(02).0040 Kocijančič Pokorn, N. (2012). *Post-Socialist Translation Practices.* Amsterdam: John Benjamins. Kümmerling-Meibauer, B. (2004). *Klassiker der Kinder- und Jugendliteratur: Ein Internationales Lexikon* (Bd. 1–3). Stuttgart: Springer Verlag. Lovrić Kralj, S. (2019). Bibliografija kao analitički alat. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), *Prijevodi dječje književnosti* (str. 35–48). Zagreb: SuZ, UF. Majhut, B. i Lovrić, S. (2007). Aporije hrvatske bibliografije dječjih knjiga. U A. Bežen, D. Pavličević-Franić i V. Požgaj-Hadži (ur.), *Rano učenje hrvatskoga jezika* (str. 69–80). Zagreb: UF. Majhut, B. i Lovrić Kralj, S. (2016). Eighty Years of *Junaci Pavlove ulice* in Croatian Children’s Literature*. Studia Slavica Academiae Scientiarum Hungaricae, 61*(2), 397–416. doi: 10.1556/060.2016.61.2.11. Majhut, B. i Lovrić Kralj, S. (2019). Prijevodi u hrvatskoj dječjoj književnosti od početka do šezdesetih godina 20. stoljeća: glavni pravci. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), *Prijevodi dječje književnosti* (str. 49–79). Zagreb: SuZ, UF. Milković, I. (2019). Prijevodna dječja književnost u hrvatskom odgojno-obrazovnom kontekstu tijekom 20. stoljeća. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), *Prijevodi dječje književnosti* (str. 95–130). Zagreb: SuZ, UF. Narančić Kovač, S. i Milković, I. (2010). Hrvatski prijevodi *Čiča Tomine kolibe*. U D. Pavličević-Franić i A. Bežen (ur.), *Društvo i jezik – višejezičnost i višekulturalnost* (str. 202–217). Zagreb: SuZ, UF i ECNSI. Narančić Kovač, S. i Milković, I. (2018). *Lektira u hrvatskoj osnovnoj školi: popis naslova*. Dostupno na [http://bibrich.ufzg.hr/lektira/](http://bibrich.ufzg.hr/lektira/) \[20.2.2022.\] Narančić Kovač, S. i Milković, I. (2019). Strani naslovi u hrvatskoj lektiri. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), *Prijevodi dječje književnosti* (str. 131–163). Zagreb: SuZ, UF. Narančić Kovač, S. (2019). Prijevodi kao susretišta hrvatske i anglofone dječje književnosti. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), *Prijevodi dječje književnosti* (str. 167–224). Zagreb: SuZ, UF. Perić-Gavrančić, S. (2020). Tragom zaboravljenih rukopisa: hrvatske i latinske basne Đura Ferića (1739–1820). *Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku,* (58), 131–213. doi: 10.21857/moxpjhw6qm Šarić, T. (2017). *U vrtlogu komunizma: mladi Hrvatske 1945. – 1954.* Za­greb: Hrvatski državni arhiv. Šmidt Pelajić, I. (2019). *Die rote Zora* u hrvatskom prijevodu. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), *Prijevodi dječje književnosti* (str. 411–421). Zagreb: SuZ, UF. Težak, D. (2005). Kako smo upoznavali Andersena. U R. Javor (ur.), *Dobar dan, gospodine Andersen* (72–81). Zagreb: KGZ i Hrvatska sekcija IBBY-a. Tomasović Bock, N. (2016). Krabat - tko je zapravo Hrvat kojemu se dive mali Nijemci. *Deutsche Welle*. Dostupno na [https://www.dw.com/hr/krabat-tko-je-zapravo-hrvat-kojemu-se-dive-mali-nijemci/a-36907099](https://www.dw.com/hr/krabat-tko-je-zapravo-hrvat-kojemu-se-dive-mali-nijemci/a-36907099) \[20.3.2022.\] Turčinec, Z. (2000). Izdavači/nakladnici u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. *Časopis za suvremenu povijest, 32*(1), 51–71. Veselica Majhut, S. (2016). A Contribution to Croatian Translation History: Translation Flows from English into Croatian (1950s to 1980s) and their Social-cultural Context. *SRAZ, 61*, 73–84. --- \[1\] Ruski autor Aleksandar Volkov preradio je 1939. Baumovu knjigu, a hrvatski je prijevod izišao pod naslovom *Čarobnjak iz Oza ili Čarobnjak Smaragdnog grada* 1963., prije prijevoda izvornoga djela \[2\] Lektirni popisi objavljuju se u Hrvatskoj od 1950. do 2006. (usp. Narančić Kovač i Milković 2018, 2019). \[3\] Naslov je zabilježen u opsežnom popisu preporučenih naslova iz 1968. jer je postojao srpski prijevod, objavljen u Sarajevu 1967. Navedeni su tada i drugi naslovi koji nisu imali hrvatski prijevod, ali oni obično nisu bili prihvaćeni u školskoj praksi.
[![stoo2.png](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-10/scaled-1680-/stoo2.png)](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-10/stoo2.png) *2. Međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO2 - in memoriam prof. emer. dr. sc. Milanu Matijeviću, Zagreb, Hrvatska*
##### **Delayed translations of international children's classics into Croatian**
##### **Abstract**
This paper establishes the trends of translation practices concerning the time lag between the appearances of the first Croatian translations and the publication of the respective originals. The corpus is based on Kümmerling-Meibauer’s 2004 *Lexicon* of international children’s classics, and on the list of titles recommended for individual reading in Croatian primary schools. It has been established that some classics appeared soon after the original even in the 19thcentury. On the other hand, *Pinocchio* and *Heidi* were translated into Croatian with a delay of about 60 years, and up to 80 years passed before the first Croatian translations of Hoffmann’s *Struwwelpeter* and Carroll’s *Alice*. The results reveal changing trends in translation policies during the analysed period, and a steady growth of the body of representative children’s books in the Croatian context.
***Key words***
*children’s classics; Croatian translations; history of children’s literature; postponed translations*