# Percepcija studenata Učiteljskog fakulteta o obilježjima učiteljske profesije i učitelja kao profesionalca
##### **Petra Kuntin** *Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet*
**Pedagogija, didaktika i inkluzija u odgoju i obrazovanju** Broj rada: 15 **Stručni rad**
##### **Sažetak**
Obilježja profesija o kojima se danas govori svoju podlogu pronalaze u pravnoj i liječničkoj profesiji koje su smatrane prvim pravim profesijama. Analizom njihovih obilježja izvedena su općenita obilježja koje bi svaka profesija trebala imati. Jedno od najčešćih obilježja je dulji period visokoškolskog obrazovanja članova profesije, odnosno profesionalaca, tijekom kojeg stječu specijalizirana znanja i praktične vještine. Profesija bi trebala imati razvijena profesionalna udruženja, odnosno komoru koja propisuje i etički kodeks ponašanja profesionalaca. Sve navedeno utječe na prepoznatljivost profesije i profesionalca u javnosti i njezin društveni status koji bi trebao biti visok. Profesionalna autonomija i odgovornost u primjeni stečenog specijaliziranog znanja karakteriziraju profesionalce koji bi trebali dijeliti profesionalne vrijednosti kako bi postigli međusobnu povezanost. Uvidom u učiteljsku profesiju u kontekstu Republike Hrvatske može se doći do zaključka da ona uglavnom posjeduje obilježja profesije, no da i neka obilježja nedostaju. Ovaj rad predstavlja kvalitativno istraživanje provedeno metodom fokus grupe na uzorku (N=7) studenata četvrte i pete godine učiteljskih studija u Republici Hrvatskoj. Analizom rezultata fokus grupe dobiven je uvid u percepciju obilježja učiteljske profesije i učitelja kao profesionalca iz perspektive studenata učiteljskih studija.
***Ključne riječi***
*karakteristike; komora; udruženje*
##### **Uvod** Tijekom povijesti učiteljstvo je bilo podvrgnuto nizu promjena u shvaćanju svog statusa. Prošlo je proces transformacije od smatranja učiteljstva pozivom, preko zanimanja pa sve do suvremenog doba kada se učiteljstvo smatra punopravnom profesijom. Ako bi se učiteljstvo shvaćalo isključivo pozivom, to bi značilo da pojedinac, da bi bio učiteljem, mora posjedovati jedino izrazito jaku intrinzičnu motivaciju za tim poslom. No, ako se učiteljstvo želi smatrati profesijom, a posljedično tome učitelje profesionalcima, nužno je da sadrži određena obilježja koja neko zanimanje čine profesijom. Tako bi, primjerice, naobrazba učitelja morala biti visokoškolsko obrazovanje (Cobbold, 2015; Domović, 2011). U Republici Hrvatskoj visokoškolska izobrazba učitelja započinje osnivanjem dvogodišnjega studija na *Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu* 1919. godine. U periodu od skoro sto godina obrazovanje učitelja doživjelo je značajne transformacije koje su 2006. godine rezultirale *Učiteljskim fakultetom* s petogodišnjim integriranim preddiplomskim i diplomskim učiteljskim studijem. Tijekom visokoškolskog obrazovanja trebala bi biti usvojena specijalizirana znanja i praktične vještine (Cobbold, 2015; Musa i Džinić, 2012; Šporer, 1990). Mogućnost usvajanja specijaliziranih znanja dana je petogodišnjim studijem tijekom kojeg se pohađanjem metodičkih vježbi svih šest predmeta razredne nastave pretpostavlja razvoj praktičnih vještina. Specijalizirana znanja usvajaju se tijekom pohađanja niza kolegija iz područja pedagogije, psihologije, sociologije, filozofije i drugih. Osim obilježja koja se odnose na naobrazbu pripadnika profesije, postoje obilježja koja se odnose na socijalni status profesije. Tako bi profesija trebala imati visok socijalni status, te bi ju društvo trebalo doživljavati kao nužnu za razvoj i napredak (Monteiro, 2015). Status učiteljske profesije tijekom povijesti se mijenjao od izrazito visokog socijalnog statusa u prošlosti do značajno nižeg socijalnog statusa danas. Navedeno potvrđuje istraživanje koje su provele Šteh, Kalin i Čepić (2017), a prema kojem hrvatski učitelji percipiraju svoju profesiju kao profesiju niskog socijalnog statusa. Visok socijalni status najčešće je povezan s visokom naknadom za rad, što je također jedno od obilježja profesije. S obzirom na europske trendove učiteljskih naknada za rad, Republika Hrvatska svrstava se u kategoriju *niskih razina plaća* (European Commision, 2021) u kojoj se još nalaze zemlje poput Bugarske, Estonije, Bosne i Hercegovine, Albanije i druge. Zemlje koje su svrstane u kategoriju *najviših razina plaća* su Danska, Njemačka, Luksemburg, Švicarska i Lihtenštajn. Postoje i obilježja koja služe za zaštitu profesije i njezinih članova. Tako bi prava i obveze pripadnika profesije trebala zastupati profesionalna udruženja, odnosno komora profesije kao najviši organizacijski stupanj. Komora bi trebala imati pravo regulacije ulaska u profesiju i ostajanja u profesiji, a jedna od načina ostvarivanja navedenog je pomoću licenciranja. Ono što još štiti profesiju je postojanje etičkog kodeksa profesije kojeg propisuje komora na temelju zakona pojedine profesije. U Republici Hrvatskoj postoje profesionalna udruženja učitelja, poput *Sindikata hrvatskih učitelja* i *Udruge hrvatskih učitelja razredne nastave Zvono*, no ne postoji učiteljska komora, a samim time niti kodeks učitelja. Sva navedena obilježja uvjetuju profil i način rada dionika profesije, odnosno profesionalaca. Svaki budući pripadnik profesije trebao bi završiti visokoškolsko obrazovanje tijekom kojeg usvaja specifična znanja i razvija specifične vještine, čime se diferencira od osoba koje ne pripadaju toj profesiji. Profesionalce obilježava i autonomija u izvršavanju posla koju bi trebali posjedovati, a koja bi im trebala biti osigurana od strane sustava u kojem rade. Posjedovanje specifičnih znanja i vještina uz autonomiju njihovog korištenja neosporno uvjetuje razvijen visok stupanj etike, odnosno vođenje etičkim kodeksom profesije (Ingersoll i Perda, 2008). Da bi zadržao vlastiti integritet, svaki profesionalac ima obvezu kontinuiranog profesionalnog razvoja. Profesionalni razvoj učitelja može se smatrati procesom koji uključuje profesionalnu, osobnu i socijalnu dimenziju učitelja, a potiče napredovanje učitelja u neovisnom, kritičkom smjeru te prema odgovornom odlučivanju i djelovanju (Valenčić Zulja, 2001, prema Čepić, Kalin i Šteh, 2017). Sva navedena obilježja profesije i profesionalaca doprinose povećanju stupnja regulacije pojedine profesije, a samim time i učiteljske profesije. S obzirom na nedostatak istraživanja studentske populacije učiteljskih studija u kontekstu percepcije učiteljske profesije i učitelja, ovo istraživanje bit će usmjerene na upravo spomenutu populaciju budući da oni čine važne dionike unutar cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava. ##### **Metodologija** Cilj ovog istraživanja je utvrditi koja obilježja profesije i profesionalaca studenti učiteljskih studija Republike Hrvatske prepoznaju u učiteljskoj profesiji i učiteljima kao profesionalcima. Sukladno postavljenom cilju oblikovano je istraživačko pitanje: 1. Kako studenti učiteljskih studija Republike Hrvatske percipiraju učiteljstvo kao profesiju te učitelje kao profesionalce? U provedbi ovog istraživanja korištena je kvalitativna metoda istraživanja koju čini fokus grupa. Uzorak čini sedam studenata učiteljskih studija Republike Hrvatske (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Zadru), što je unutar preporučenog raspona optimalne veličine grupe (Skoko i Benković, 2009). Istraživanje je provedeno u veljači 2022. godine. Sudjelovanje sudionika bilo je dobrovoljno, te je zajamčena anonimnost podataka. Dobiveni audiozapis samostalno je transkribiran, te zatim kodiran. ##### **Rezultati** Tematskom analizom prikupljenih podataka utvrdila se percepcija studenata učiteljskog fakulteta o pojedinim obilježjima profesije i učitelja kao profesionalca. Nakon analize transkribiranog audiozapisa dobiveni su sljedeći kodovi: 1. obilježja učiteljske profesije 2. obilježja učitelja kao profesionalaca 3. ponašanje učitelja 4. etika učiteljske profesije 5. obilježja profesije koja nedostaju učiteljskoj profesiji 6. općenita percepcija učiteljstva U prvi kod (obilježja učiteljske profesije) svrstane su sve izjave sudionika koje se odnose na njihovo prepoznavanje obilježja profesije u učiteljskoj profesiji. Najčešće obilježje koje ispitanici prepoznaju je posjedovanje specijaliziranog znanja i praktičnih vještina, odnosno metodičkih vještina. *„…mislim da je ključno znanje dakako…“* *„Znanje, bez toga ne možemo.“* *„…sav sadržaj koji smo mi učili i obrađivali na fakultetu…do pisanja priprava za nastavne sate.“* *„…bitno je kako će učitelj znati prenijeti to znanje…“* *„…znanje i način kako ga prenijeti djeci u razredu.“* Ispitanici prepoznaju i postojanje baze specijaliziranog znanja koje čini temelj profesije, a koje se stječe tijekom visokoškolskog obrazovanja, kao jedno od obilježja profesije. *„Mnoštvo imamo kolegija na fakultetu, psihologije, pedagogije, tako da je i to nešto što nas čini, nešto što učiteljstvo čini zapravo profesijom“* Uz sve navedeno, visokoškolska naobrazba je također jedno od prepoznatih obilježja. *„Prije svega to što ćemo završiti učiteljski fakultet.“* *„To je prešlo u profesiju samim time što ćemo završiti fakultet.“* U drugi kod (obilježja učitelja kao profesionalaca) svrstane su sve izjave sudionika koje se odnose na njihovo prepoznavanje općenitih obilježja profesionalaca kod učitelja. Uglavnom se ističe emocionalna komponenta kao jedno od glavnih obilježja. *„…bitno je da, po meni, učitelj ima osjećaj za dijete.“* *„…ono što je bitno su osjećanja, empatija…“* *„…učitelj ne može biti osoba koja je isključivo striktno hladna, stroga i ostalo, već suosjećajna i empatična.“* *„…da je važno da imamo strpljenje i smirenost.“* Sposobnost prepoznavanja posebnih odgojno-obrazovnim potrebama djece (darovita djeca i djeca s teškoćama) jedno je od navedenih obilježja. *„…detektiranje nekih teškoća ili darovitosti. Smatram da mi svojim kompetencijama možemo procjenjivati djecu i da je to ono što nas zapravo čini profesionalcima.“* Također, kao još jedno od obilježja koje učitelje čini profesionalcima prepoznata je potreba za profesionalnim usavršavanjem. *„…također je važno se usavršavati. Znači pohađati različite seminare.“* U treći kod (prihvatljivo i neprihvatljivo ponašanje učitelja) svrstane su sve izjave sudionika koje se odnose na njihovu percepciju prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja učitelja. Kao prihvatljivi oblik ponašanja učitelja sudionici opisuju ponašanje kojim se odgovara na emocionalne potrebe djeteta, ali se istovremeno postavljaju primjerene granice i ograničenja. *„Naravno, autoritativno. Da je i visoka kontrola, ali da je i visoka toplina.“* Također ističu da je izrazito važno ponašanjem stvoriti povjerljiv odnos između učitelja i djeteta, odnosno između učitelja i roditelja te stručnih osoba škole. *„Smatram da je tu iznimno važna i ta povjerljivost. Dakle, veza između učitelja i učenika, da učenici imaju povjerenja u učitelja.“* *„Mislim da mora izgraditi odnos povjerenja između učenika, između roditelja i između sebe, ali isto tako između nekih drugih službi.“* Kao jedno od važnijih oblika prihvatljivog, poželjnog, ponašanja učitelja ispitanici navode pravednost prema učenicima. *„Tu se nadovezuje i pravednost, da svaki učenika ima jednaka prava, da se prema svakom učeniku ponašamo jednako, a opet različito. Znači da poštujemo različitosti u razredu, a da opet nitko nije istaknutu u smislu povlađivanja bilo kome.“* *„Istaknula bi ovo da se učitelj treba ponašati prema svoj djeci jednako.“* *„Mislim da mora biti pravedan, jednako prema svim učenicima.“* Kao primjer neprihvatljivog ponašanja ispitanici navode zastarjele odgojne metode. *„Naravno da je neprihvatljivo u potpunosti šiba, stare metode koje se više nikad ne primjenjuju.“* U četvrti kod (etika učiteljske profesije) svrstane su sve izjave sudionika koje se odnose na njihovu percepciju etičkog kodeksa učiteljske profesije. Zanimljivo je istaknuti da ispitanici etički kodeks učiteljske profesije povezuju s osobnim moralom, ne pozivajući se na zakonsku legislativu. Navode i potrebu za stvaranjem i održavanjem povjerljivog odnosa s učenicima. *„Opća nekakva kultura.“* *„Ja se tu slažem da je to kao neka liječnička tajna. Tako da bi isto trebala postojati učiteljska tajna, da neke stvari ne napuštaju razred.“* *„Sama činjenica da naši postupci ni na koji način ne smiju naškoditi učenicima.“* U peti kod (obilježja profesije koja nedostaju učiteljskoj profesiji) svrstane su sve izjave sudionika koje se odnose na njihovu percepciju obilježja profesije koja nedostaju učiteljskoj profesiji. Obilježje profesije koje su sudionici istaknuli kao najvažnije obilježje koje nedostaje učiteljskoj profesiji je prepoznatljivost u javnosti. *„Prvo i ono što je najvažnije mislim na način na koji javnost nas vidi. Mislim da to osvješćivanje javnosti i s naše strane da nedostaje samoj profesiji.“* *„Definitivno te nekakve podrške ljudi koji ne shvaćaju zapravo koliko je naša uloga važna za djecu.“* *„Definitivno to poštovanje drugih.“* Nedostatak pronalaze i u kontroli kvalitete rada učitelja. *„Da nas se više provjerava tijekom rada jer svi se mi, vjerojatno ćemo se svi opustiti s vremenom i nećemo više toliko truda ulagati kao možda na početku.“* Ispitanici smatraju da trenutačno predviđena naknada za rad učitelja nije primjerena. *„Isto tako nedostaje nam veća plaća.“* Kao nedostatak istaknulo se i nedovoljno autonomije u radu učitelja. *„Možda nam nedostaje i malo više autonomije općenito.“* U šesti kod (općenita percepcija učiteljstva) svrstane su sve izjave sudionika koje se odnose na njihovu općenitu percepciju učiteljstva. *„Mislim da je to profesija, iako na primjer to što ste rekli mi nemamo neki svoj etički kodeks napisan.“* *„Ja bi rekla da to je profesija, ali možda se čini nekada kao da je poluprofesija jer dosta toga bi se još moglo promijeniti i nadopuniti i poboljšati. Jedino možda u tom smislu, ali definitivno je profesija.“* *„Ja bi rekla da je profesija, ali da nas se ne gleda tako generalno u društvu.“* ##### **Rasprava** Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koja obilježja profesije i profesionalaca studenti učiteljskih studija Republike Hrvatske prepoznaju u učiteljskoj profesiji i učiteljima. Tematskom analizom transkripta dobiven je odgovor na postavljeno istraživačko pitanje: *Kako studenti učiteljskih studija Republike Hrvatske percipiraju učiteljstvo kao profesiju te učitelje kao profesionalce?*. Dobiveni rezultati pokazuju da studenti učiteljskih studija Republike Hrvatske (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Zadru) učiteljstvo percipiraju profesijom jer im je za rad potrebno specijalizirano znanje i specifične vještine, odnosno metodičke vještine koje stječu tijekom visokoškolskog obrazovanja u obliku petogodišnjeg integriranog preddiplomskog i diplomskog učiteljskog studija. Doživljaj učitelja kao profesionalca povezuju s već navedenim obilježjima učiteljske profesije te smatraju da su specifična znanja i vještine koje se stječu tijekom visokoškolskog obrazovanja, poput sposobnosti prepoznavanja posebnih odgojno-obrazovnim potreba djece, upravo ono što tih diferencira od ostatka populacije. Zanimljivo je da ispitanici najčešće ističu emocionalnu komponentu kao jedno od glavnih obilježja učitelja. Navedeni nalaz mogao bi se povezati s rezultatima istraživanja prema kojima studenti navode uglavnom intrinzičnu i altruističku motivaciju za odabir učiteljskog studija i posla (Bergmark, Lundström, Manderstedt i Palo, 2018; Gul, Tahir i Ishfaq, 2020; Nano, Kallciu i Mita, 2019; Simić, Purić i Stančić, 2018; Skupnjak, Tot i Pahić, 2018) te je moguće da zbog toga ističu emocionalnu komponentu kao najznačajnije obilježje učitelja. Učiteljski profesionalizam prepoznaju i u potrebi profesionalnog usavršavanja. Etički kodeks mogao bi se definirati kao dogovor između profesionalaca koji obavljaju posao važnog socijalnog značaja poput zdravstva, obrazovanja ili prava (Carr, 2000), a kojim bi se reguliralo profesionalno ponašanje (Schwimmer i Maxwell, 2017). Ispitanici etički kodeks učitelja prvenstveno poistovjećuju s osobnim moralom i povjerljivim odnosom s učenicima. Kod opisa prihvatljivog ponašanja također dominira emocionalna komponenata budući da ispitanici uglavnom navode odgovaranje na emocionalne potrebe djeteta, stvaranje granica i ograničenja te pravednost prema svim učenicima. Kao najveći nedostatak obilježja učiteljske profesije ispitanici prepoznaju nedovoljnu prepoznatljivost u javnosti, nedostatak kontrole kvalitete, nedovoljnu naknadu za rad i nedostatak autonomije. Navedeni nedostatak prepoznatljivosti u javnosti podudara se s rezultatima do kojih je došla Kujundžija (2020). U općenitoj percepciji učiteljstva gotovo svi ispitanici učiteljstvo smatraju profesijom. ##### **Zaključak** Učiteljstvo je do danas dospjelo do visokog stupnja profesionalizacije zbog čega ima status punopravne profesije. Taj status potkrijepljen je činjenicom da se *učitelj razredne nastave u osnovnoj školi* nalazi na popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koji je donesen na temelju *Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija* (NN 124/09, 45/11, 47/20). Usprkos tome, ispitanici ovog istraživanja prepoznali su određena obilježja profesije koja nedostaju učiteljskoj profesiji, a kao najvažnije obilježje istaknuto je *prepoznatljivost u javnosti*. To bi značilo da društvo ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri učiteljsku profesiju kao profesiju koja je neophodna za pozitivan rast i razvoj zajednice što može rezultirati time da profesionalizam učitelja bude doveden u pitanje. Upravo zato je potrebno da učiteljstvo nastoji kontinuirano razvijati sva obilježja koja ga čine profesijom kako bi moglo odgovoriti na izazove koje pred njega stavlja suvremeno neizvjesno doba, a učiteljski profesionalizam treba jačati povezivanjem profesionalnih organizacija učitelja te cjeloživotnim učenjem učitelja. S obzirom na to da su ispitanici prepoznali nedovoljnu naknadu za rad učitelja kao obilježja profesije koje treba ojačati, u budućim bi istraživanjima bilo zanimljivo napraviti komparaciju statusa i uvjeta rada u učiteljskoj profesiji u zemljama koje pripadaju kategoriji *najviših razina plaća* sa zemljama koje pripadaju kategoriji *najnižih razina plaća*. Također, s obzirom da to da su u ovom istraživanju sudjelovali isključivo studenti učiteljskih studija Republike Hrvatske, predlaže se istraživanje slične tematike na učiteljskoj populaciji. ##### **Literatura** Bergmark, U., Lundström, S., Manderstedt, L. i Palo, A. (2018). Why become a teacher? Student teachers’ perception of the teaching profession and motives for career choice. *European Journal of Teacher Education, 41*(3), 266–281. Carr, D. (2000). *Professionalism and Ethics in Teaching*. Routledge Cobbold, C. (2015). Professionals without a Profession? The Paradox of Contradiction about Teaching as a Profession in Ghana*, Journal of Eduaction and Practice, 6*(6), 125–134. Čepić, R., Kalin, J. i Šteh, B. (2017). Profesionalni razvoj učitelja: kontekst, perspektive i izazovi. U R. Čepić i J. Kalin (Ur.), *Profesionalni razvoj učitelja: status, ličnost i transverzalne kompetencije* (str. 21-44). Učiteljski fakultet sveučilišta u Rijeci European Commision. (2021). *Teachers' and School Heads' Salaries and Allowances in Europe 2019/2021*. Publications Office of the European Union Gul, R., Tahir T. i Ishfaq, U. (2020). Teaching as a Profession, Exploring the Motivational Factors and the Motives to Stay in the Field of Teaching. *Elementary Education Online, 19*(4), 4560–4565. Domović, V. (2011). Učiteljska profesija i profesionalni identitet učitelja. U V. Vizek Vidović (ur.), *Učitelji i njihovi mentori,* (str. 11–37). Institut za društvena istraživanja. Ingersoll, R. M. i Perda, D. (2008). The Status of Teaching as a Profession. U J. Ballantine i J. Spaaade (ur.), *Schools and Society: a Sociological Approach to Education* (str. 106–118). Pine Forge Press. Kujundžija, I. (2020). *Status učitelja i odabir učiteljske profesije kod muškaraca* (Diplomski rad). Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Monteiro, A. R. (2015). *The Teaching Profession Present and Future*. Springer. Musa, A. i Džinić, J. (2012). *Europska regulacija profesije i komore u Hrvatskoj: razvoj upravne profesije i drugih profesija u javnoj upravi*. Institut za javnu upravu. Nano, L., Kallciu, N. i Mita, N. (2019). The Albanian student-teacher perspective on reasons for choosing teaching as a career. U M. Kowalczuk-Walêdziak, A. Korzeniecka-Bondar, W. Danilewicz i G. Lauwers (ur.), *Rethinking Teacher Education for the 21st Century: Trends, Challenges and New Directions,* (str. 79–97). Verlag Barbara Budrich Schwimmer, M. i Maxwell, B. (2017). Codes of ethics and teachers' professional autonomy. *Ethics and Education,* 1–12. Simić, N., Purić, D. i Stančić, M. (2018). Motivation for the teaching profession: Assessing psychometric properties and factorial validity of the Orientation for Teaching Survey on in-service teachers. *Psihologija, 51*, 1–23. Skoko, B. i Benković, V. (2009). Znanstvena metoda fokus grupa – mogućnosti i način primjene. *Politička misao, 46*(3), 217–236. Skupnjak, D., Tot, D. i Pahić, T. (2018). Motivation for Choosing Teaching as a Profession and Teachers' Competencies. *Pedagoška obzorja, 33*(3-4), 149–165. Šporer, Ž. (1990). *Sociologija profesija: ogled o društvenoj uvjetovanosti profesionalizacije*. Sociološko društvo Hrvatske. Šteh, B., Kalin, J. i Čepić, R. (2017). Status učitelja i učiteljske profesije: pogledi iznutra. U R. Čepić i J. Kalin (Ur.), *Profesionalni razvoj učitelja: status, ličnost i transverzalne kompetencije,* (str. 45–65). Učiteljski fakultet sveučilišta u Rijeci Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija NN 124/09. (47/20). Dostupno na [https://mrosp.gov.hr/arhiva-3104-10582/popis-reguliranih-profesija-u-republici-hrvatskoj-11534/11534](https://mrosp.gov.hr/arhiva-3104-10582/popis-reguliranih-profesija-u-republici-hrvatskoj-11534/11534) \[25.2.2022.\]
[![stoo2.png](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-10/scaled-1680-/stoo2.png)](https://hub.ufzg.hr/uploads/images/gallery/2022-10/stoo2.png) ***2nd International Scientific and Art Faculty of Teacher Education University of Zagreb Conference*** *Contemporary Themes in Education – CTE2 - in memoriam prof. emer. dr. sc. Milan Matijević, Zagreb, Croatia*
##### **Teachers' student perception of characteristics of teaching profession and teachers as professionals**
##### **Abstract**
The characteristics of the professions discussed today find their basis in the law and medical profession, which were considered the first real professions. By analyzing their characteristics, the general characteristics that every profession should have were determined. One of the most often characteristics of a profession is a longer period of higher education of its members, that is professionals, during which they acquire specialized knowledge and practical skills. A profession should have developed professional associations, in other words, a chamber which defines a code of ethics. All of the above affects the recognition of the profession and the professional in the public and its social status, which should be high. Professional autonomy and responsibility while using acquired specialized knowledge characterize professionals who should share professional values in order to achieve interconnectedness. An insight into the teaching profession in the context of the Republic of Croatia leads to the conclusion that the teacher profession in the Republic of Croatia mainly has the characteristics of the profession, but that some characteristics are missing. This paper presents qualitative research conducted by the focus group method on a sample (N = 7) of fifth year students of the teacher education faculties in the Republic of Croatia. The analysis of the results of the focus group provides an insight into the perception of the characteristics of the teaching profession and teachers as professionals from the perspective of students of the teacher education faculties.
***Key words***
*association; chamber; characteristics*