Percepcija karakteristika nastave u online okruženju s obzirom na neke osobine ličnosti studenata

	Odgoj danas za sutra:  Premošćivanje jaza između učionice i realnosti  3. međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO4 u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti
ManuealaEma Kušec, Goran BobićPetričević VeleučUčiteljski fakultet Sveučilišteta Ivanić-Gradu Zagrebu, Hrvatska manuela.kusec@gmail.comema.petricevic@ufzg.hr

Sekcija - Odgoj i obrazovanje za osobni i profesionalni razvoj

Broj rada:1920

Kategorija članka: Izvorni znanstveni rad

Sažetak

CiljUspješnost ovogučenja istraživanjau bioonline jeokruženju ispitatimože stilovebiti humorapovezana (afilijativni,s samopomažući,nekim agresivnikarakteristikama nastave i samoporažavajući)osobinama ličnosti studenata. Stoga su postavljena dva istraživačka pitanja: 1. koje su prednosti i 2. koji su zastupljeninedostaci međnastave u studentimaonline okruženju sa stajališta studenata različitih osobina ličnosti (ekstraverzija/introverzija i nastavnicimapotreba naza Veleučilištu Ivanić-Grad te vidjeti ovise li o spolu, dobi, predmetnom području nastavnika i izabranom studijskom programu studenata. Istraživanje je provedeno putem online upitnika na uzorku od 100 ispitanika (66 studenata i 34 nastavnika). Korišten je Upitnik stilova humora (HSQ)spoznajom). U upitnikistraživanju je sudjelovalo 256 studenata iz Zagreba i Zadra (79% studentice, prosječna dob: 25 godina). Korištena je kvantitativna i kvalitatativna metodologija. Sudionici su bilaispunili implementiranaonline upitnik koji je sadržavao subskalu ekstraverzije iz IPIP Junior S skale, skalu potrebe za spoznajom i dva otvorena pitanja otvorenog tipa kako bi se utvrdili njihovi stavovi o uloziprednostima humorai nedostacima nastave u nastavi.online okruženju. Na temelju podataka iz skala ličnosti sudionici su podijeljeni u četiri skupine: 1. visoka introverzija (n = 43), 2. visoka ekstraverzija (n = 44), 3. niska potreba za spoznajom (n = 37) i 4. visoka potreba za spoznajom (n = 42). Unutar tih skupina analizirane su glavne teme u odgovorima o prednostima i nedostacima nastave u online ukruženju. Rezultati istraživanjatematske pokazujuanalize kakopokazali nastavnicisu značajnoda višsu introvertirani studenti i studenti s visokom potrebom za spoznajom kao prednosti istaknuli samostalnu organizaciju vremena i dostupnost materijala. Ekstravertirani studenti su kao najveće koristenedostatke agresivniistaknuli stilslabiju humoramogućnost odkomunikacije s profesorima. Studenti s visokom potrebom za spoznajom su kao nedostatke istaknuli nižu kvalitetu nastave, manju mogućnost raspravljanja što kao posljedicu ima nižu uključenost i motivaciju ovih studenata. UsporedbaRezultati po spolu pokazuje kako muškarci značajno više koriste samoporažavajući stil nego žene. Također, uočena je značajna razlikasu u korištenjuskladu samoporažavajućegs stilateorijskim humoraokvirom kodte ispitanikaimaju mlađihpraktične od 20 godina koji taj stil koriste više od ispitanika starijih od 30 godina, dok između ostalih grupa nema značajne razlike. Nastavnici stručnih predmeta značajno više koriste samopomažući i agresivni stil humoraimplikacije u odnosukontekstu na  nastavnike društvenih predmeta. Razlikepoučavanja u korištenjuonline afilijativnogokruženju. i samoporažavajućeg stila humora između navedenih grupa nisu utvrđene. Između studenata stručnih prijediplomskih studija Sestrinstva i Fizioterapije te stručnog diplomskog studija Protetika, ortotika i robotika nema značajne razlike u stilovima humora. Ispitanici su suglasni kako upotreba pozitivnog humora u nastavi stvara ugodnu atmosferu te povećava motivaciju za učenje.

Ključne riječi:

nastava;ekstraverzija; motivacija;introverzija; smisaokarakteristike nastave; potreba za humor;spoznajom; stavovi;samoregulacija učenjeenja

Uvod

HumorUčenje uz pomoć tehnologije, posebice na tercijarnoj razini obrazovanja, duže je svevremenskivrijeme ljudskiu fenomenporastu, vezanno uzpandemija sveCovid-19 aspekte ljudskog života (Lefcourt, 2001). Jedna od nužnosti ljudskog bićaprimorala je užprofesore i studente diljem svijeta na poučavanje i učenje u potpunosti u online okruženju (Kara i sur., 2024). Novi uvjeti za profesore zahtijevali su preduvjete u znanju primjene tehnologije, a zatim i osmišljavanje načina ostvarivanja obrazovnih ishoda u promijenjenom okruženju na najbolji mogući način. S druge strane, iz perspektive studenata, obrazovanje osim učenja u značajnoj mjeri obuhvaća i socijalizaciju koja je u uvjetima izolacije bila ograničena. Učenje na tercijarnoj razini obrazovanja u značajnoj mjeri zahtijeva uspješnu samoregulaciju učenja jer je u većoj mjeri samostalno, a u online okruženju samoregulacija učenja postaje još značajnija. Učenje u online okruženju zahtijeva višu razinu motivacije i samodiscipline u usporedbi s okruženjem u fizičkoj učionici jer studenti moraju sami organizirati kada će učiti i kako će pristupiti materijalima za učenje pri čemu je prisutnost nastavnika i kolega ograničena (Kara i sur., 2024, Lehmann i sur., 2014). Učenici koji uspješno reguliraju vlastito učenje prate svoj napredak u učenju i prema potrebi prilagođavaju strategije učenja, dok učenici koji u tome nisu uspješni često ne uspijevaju primijeniti učinkovite strategije učenja (Zimmerman, 1989). Koje će strategije samoregulacije učenja studenti primijeniti te na koji način će se uključivati u humoruučenje, ovisi o njihovim osobinama ličnosti (Kara i izrazitisur., svoje2024).

zadovoljstvo

Studenti smijehomrazličito (Martin, 2007)2023). Martinsu ekstraverzija odnosno introverzija te potreba za spoznajom te će u nastavku ovog rada biti prikazane dosadašnje spoznaje o povezanosti između tih osobina s iskustvom učenja u online okruženju.

 

Ekstraverzija i introverzija

Karakteristike ekstraverzije su društvenost, komunikativnost, asertivnost, izravnost, optimističnost (2007)Costa i McCrae, 2008). Kako je definiraoriječ humoro kaodimenzijama širokis pojamdva pola, s druge strane ekstraverzije nalazi se introverzija, a karakteristike ove osobine su sramežljivost, povučenost, plahost, inhibiranost. Prijašnja istraživanja očekivano su pokazala da ekstravertirani studenti radije biraju tradicionalnu nastavu u odnosu na učenje u online okruženju jer im to omogućava interakciju s kolegama i profesorima dok u online okruženju to često nije dostupno (Fuster, 2017 prema Yu, 2021). S druge strane, introvertirani studenti preferiraju nastavu u online okruženju u usporedbi s tradicionalnom nastavom koja se odvija uživo (Yu, 2021), a u okviru online okruženja preferiraju asinkrone oblike učenja, u odnosu na sinkrone oblike u kojima su za vrijeme procesa učenja istovremeno prisutni i profesori i studenti (Bhagat i sur., 2019).

U pogledu povezanosti između osobina ličnosti i strategija samoregulacije učenja, ekstraverzija je, sukladno karakteristikama društvenosti, najviše povezana sa strategijom traženja pomoći poput učenja s vršnjacima (Kara i sur., 2024).

Kada je riječ o nastavnim metodama i aktivnostima u online okruženju, pokazalo se da su ekstravertirani studenti više skloni uključivanju u grupne diskusije u odnosu na studente koji uključujesu sveintrovertirani što ljudi doživljavaju kao nešto smiješno(Blau i povezanBarack, 2012; Lee i Lee, 2006). Sudjelovanje ekstravertiranih studenata u grupnim diskusijama povezano je sas svimevećim štozadovoljstvom, ljudeno nasmijava. Također, navodi kako izraz dolazi iz engleskog govornog područja gdjepokazalo se koristioi zada opisivanjeekstravertirani osobastudenti mogu zazirati od uključivanja u diskusije u online okruženju u odnosu na diskusije koje su odstupaleuživo od(Varela, društvenih2012). normiDodatno, iliistraživanje svojimautora ponašanjemBaruth ilii izgledomCohen te(2023) su zbog toga izazivale smijeh kod drugih. Istaknuopokazalo je kako je uživanje u humoru i izražavanje zadovoljstva smijehom jedna od nužnosti ljudskog bića. Gholami i sur. (2025) ističu kako je humor ključan faktor u komunikaciji, posebno na upravljačkim pozicijama. Romero i Cruthirds (2006) navode kako je humor zabavan i smiješan oblik komunikacije koji stvara pozitivne emocije kod ljudi. Altinkurt i Yilmaz (2011) smijanje opisuju kao instinktivno ponašanje koje pokazuje razinu nečijeg zadovoljstva.

Martin (2007) je istaknuo tri kategorije psihološke funkcije humora: (1) upotreba humora u socijalnoj komunikaciji, (2) kognitivni i socijalni benefiti uslijed stvaranja pozitivnih emocija i (3) ublažavanje napetosti i suočavanje sa stresnim situacijama. Pozitivne emocije koje,povezanost između ostalog,ekstraverzije uzrokujei humorzadovoljstva pokazujuu poboljšanje kognitivnih sposobnostiaktivnostima koje uključuju boljuvideo kognitivnu fleksibilnost, organizaciju, efektivnije mišljenje, planiranjematerijale i prosuđivanje,druga aliaudio-vizualna rješenja te aktivnostima sudjelovanja u zadacima u online okruženju budući da ekstravertirani studenti vole učiti kroz aktivnosti i socijalnihkroz sposobnostirješavanje uzadataka smisluputem više razine društvene odgovornostipokušaja i prosocijanog ponašanja (LyubomirskyIbrahimoglu i sur., 2005)2013). Fredrickson (2001) navodi kako su pozitvne emocije važne kod zadržavanja pažnje pojedinca te omogućuju kreativnije rješavanje problema, pomažu u snalaženju u životnim izazovima kroz stvaranje boljih fizičkih, intelektualnih i socijalnih resursa.

Empirijsko proučavanje humora u psihologiji počinje 70-ih godina prošlog stoljeća kada su sastavljeni prvi upitnici za ispitivanje odnosa humora i različitih psiholoških aspekata (Martin, 2007). Prvi upitnik za mjerenje smisla humora konstruirao je Svebak (Sense of Humor Questionnaire, Svebak, 1974), a kasnije su nastali i drugi kao što su Skala za procjenu humora kao strategija nošenja sa stresom (The Coping Humor Scale, Martin i Lefcourt, 1983), Skala za procjenu orijentacije humora (The Humor Orientation Scale, Booth‐Butterfield i Booth‐Butterfield, 1991) i Višedimenzionalna skala smisla za humor (Multidimensional Sense of Humor Scale, Thorson i Powell, 1993). Rezultati su pokazali kako su mjere humora slabo povezane s mjerama mentalnog zdravlja te je za istraživanje humora bilo potrebno izraditi novu strategiju (Martin, 2007).

Martin i sur. su 2003. izradili novi model po kojem ističu dvije kategorije humora. Prva se odnosi na korištenje humora u smjeru isticanja sebe, a druga u isticanju drugih. Funkcija humora koji se koristi za isticanje sebe je dio obrambenog mehanizma ili mehanizma povećanja samopouzdanja (Jovanovic, 2011), dok je funkcija humora kod isticanja drugih izazivanje dobronamjernih osjećaja blagostanja, smanjivanje sukoba i međusobna privlačnost (Martin i sur., 2003). Međutim, ovakva podjela humora može se sagledati i dublje. Ljudi uobičajeno koriste humor kako bi se predstavili u dobrom svjetlu pred drugima ili s njima poboljšali odnos (Martin i Ford, 2018). Uz dobronamjeran humor koji ne vrijeđa druge (ni sebe), on može biti ironičan i potencijalno štetan za nas ili za druge (Martin i sur., 2003). Chen i Martin (2007) definiralikolege su četiriesto vrsteiznosili stilovanjihove humora,misli odprije kojihnjih. U online nastavi funkcije poput foruma omogućile su dvaim dobronamjerna,dulje arasprave dvai štetnabolju pripremu zahvaljujući ranijoj dostupnosti materijala.

 

Potreba za pojedincaspoznajom i

Pojedinci s visokom potrebom za druge.spoznajom Dobronamjerni stilovi humoraskloni su afilijativniuključivanju iu samopoboljšavajućizahtjevno stilovi,promišljanje akroz štetniintegraciju suinformacija agresivni i samoporažavajući stilovi.  Evans (2023) ističe kako muškarci koriste sve stilove humoraiz višeestrukih odrelevantnih ženaizvora dok pojedinci s posebnimniskom naglaskom u uporabi agresivnog stila humora.

Afilijativni stil humora se koristi kod povezivanja s drugima u smislu poboljšanja međuljudskih odnosa ipotrebom za smanjivanjespoznajom napetostiimaju (Lefcourt, 2001). Koristeći ovaj stil humora, osobe zadržavaju osjećaj samoprihvaćanja uz zbijanje šalemišljenja na vlastititemelju račun.površnih Martin i sur.informacija (2003)Wang, ističu kako je ovaj stil humora pozitivno povezan sa samopouzdanjem, intimnošću, pozitivnim raspoloženjem i emocijama.

Samopoboljšavajući stil se koristi u stresnim i frustrirajućim situacijama kako bi se takve situacije lakše podnijele. Ovaj stil se koristi kao regulacija negativnih emocija duhovitim pogledom na svijet (Kuiper i McHale, 2009) te je s obzirom na to negativno povezan s depresijom i anksioznošću, a pozitivno povezan sa samopouzdanjem i psihološkom dobrobiti (Martin i sur., 2003).

Agresivni stil je usmjeren na ismijavanje drugih, upotrebu sarkazma, zadirkivanja, omalovažavanja (Janes i Olson, 2000). Osoba koristi ovaj stil humora iako će potencijalno izazvati štetan učinak na druge i povrijediti ih. Ovaj stil pozitivno je povezan s ljutnjom i agresivnosti, a negativno povezan s ugodom i savjesnosti (Martin i sur., 2003).

Samoporažavajući stil je usmjeren na ismijavanje samih sebe kako bi se drugi zabavili, dopuštajući sebi biti glavna tema ismijavanja smijući se vlastitim nedostacima. Osoba koja koristi ovaj stil humora prikriva većinom svoje negativne osjećaje i izbjegava konstruktivno rješavanje svojih problema (Poncy, 2017)2022). Istraživanja pokazuju kakoda je ovajpotreba stilza humoraspoznajom pozitivno povezanpovezana sa strategijama samoregulacije (Cazan i Indreica, 2014). Kada je riječ o karakteristikama medija i nastave u online okruženju istraživanje autora Wang (2022) pokazalo je da kod studenata s depresijomvisokom potrebom za spoznajom raznolikost medija u okviru online učenja (primjerice, tekst, slika, audio) ne poboljšava dok bogatstvo informacija (količina i anksioznošću,kvaliteta) poboljšava iskustvo učenja. Drugim riječima to bi značilo da je studentima s visokom razinom potrebe za spoznajom korisno pružiti detaljne smjernice, a negativnonije sapotrebno samopouzdanjemulagati poseban trud u živopisne animacije. Kako bi izbjegli veći kognitivni napor potreban za obradu informacija, osobe s niskom potrebom za spoznajom sklonije su zanemariti sadržaj i psihološkomkvalitetu dobrobiti (Martininformacija i surl.,okrenuti 2003;se Veselkaraspravi is sur.,drugima 2010)kako bi ubrzali vlastito razumijevanje (Wang, 2022). Iako se zna da studenti s visokom potrebom za spoznajom trebaju visoku kvalitetu nastave kako bi zadovoljili svoje potrebe za učenjem, manje se zna o tome što visoka kvaliteta nastave podrazumijeva u online okruženju za ove studente.

​U obrazovnom sustavu korištenje humora može imati brojne pozitivne učinke. U dosadašnjim istraživanjima (Fileš i Pavlin-Bernardić, 2021; Pavlin-Bernardić, 2022) utvrđeno je da humor nastavnika pozitivno utječe prvenstveno na motivaciju za učenje i smanjenje ispitne anksioznosti te poticanje kreativnosti (Rački, 2017). Isto tako može poboljšati komunikaciju između nastavnika i učenika te stvoriti pozitivnu atmosferu za učenje (Ban, 2025), iako treba biti oprezan jer neprikladni oblici humora, poput agresivnog ili sarkastičnog, mogu narušiti odnose u razredu i negativno utjecati na učenikovo samopouzdanje (Banas et al., 2011). Kada se priča o karakteristima dobrog učitelja, jedno od važnijih karakteristika je i smisao za humor (Vanek et al., 2021). Posebno se to odnosi na korištenje tzv. prikladnog humora koji je povezan sa sadržajem gradiva (Şahin, 2021). 

Također,Teorijski okvir, cilj istraživanja oi stilovimaistraživačka humorapitanja

Prema socijalno kognitivnoj teoriji (Bandura, 1986) učenje je rezultat osobnih, okolinskih i ponašajnih čimbenika. Stoga je važno istražiti koje karakteristike nastave u obrazovanjuonline ukazujuokružju napogoduju značajanstudentima utjecajrazličitih uporabeosobina stilova humora nastavnika na njihovu evaluaciju i motivacijske čimbenike kod studenata (Hercigonja, 2018). Studija Fileš i Pavlin-Bernardić (2021) ispitivala je doprinos stilova humora sveučilišnih nastavnika u objašnjavanju evaluacije nastavnika te motivacijskih čimbenika kao što su ispitna anksioznost i samoučinkovitost kod studenata. Rezultati su pokazali da je prikladan humor nastavnika pozitivan, a neprikladan humor negativan prediktor evaluacije nastavnika.ličnosti.

 

Cilj ovog istraživanja bio je ispitatiistražiti stilovekarakteristike humorapoučavanja kojii učenja u online okruženju s obzirom na neke osobine ličnosti studenata. Istraživačka pitanja bila su zastupljenisljedeća:

među

1. studentimaKoje su prednosti nastave i nastavnicimaučenja nau Veleučilištuonline Ivanić-Gradokruženju tesa vidjetistajališta ovisestudenata lirazličitih oosobina spolu,ličnosti?

dobi,

2. predmetnomKoji područjusu nastavnikanedostaci nastave i izabranomučenja studijskomu programuonline studenata.okruženju Također,sa cilj je bio ispitati opće mišljenje nastavnika istajališta studenata orazličitih upotrebiosobina humoraličnosti?

Istraživačka pitanja postavljena su vrlo široko kako bi sesudionici dobilaotvoreno širadali slikaodgovore o njegovomonome korištenjušto im je najvažnije u nastavnom procesu na Veleučilištu Ivanić-Gradvezi s namjeromnastavom podizanjai njegoveučenjem kvalitete.u online okruženju.

Bolje razumijevanje odnosa između karakteristika nastave u online okruženju i osobina ličnosti omogućilo bi unaprjeđivanje procesa poučavanja, kvalitetnije iskustvo učenja, a posljedično i bolje rezultate poučavanja i učenja u online okruženju. Kombinacija kvantitativne i kvalitatitavne metodologije mogla bi dati dublji uvid u nastavne metode i aktivnosti koje pogoduju studentima s različitim osobinama ličnosti.

MetodeMetoda

Sudionici

U istraživanju je sudjelovalo 100 ispitanika, 66256 studenata (79% studentica) u dobi od 18 do 52 godine (M = 25 godina, SD = 7.63). Uzorak su činili studenti različitih studijskih usmjerenja: ekonomije (n = 76), elektrotehnike i 34računarstva nastavnika(n s= Veleučilišta8), Ivanić-Grad.građevinarstva Po(n spolu= 1), humanističkih znanosti (n = 37), kineziologije (n = 7), prava (n = 1), sestrinstva (n = 22), prirodnih znanosti (n = 40), glazbene umjetnost (n = 15) i obrazovanja učitelja (n = 49). Studenti su bili na različitim godinama studija: 31.4% njih je bilo 16na prvoj godini studija, 10% studenata i 50 studentica te 9 nastavnika i 25 nastavnica. Po dobi je bilo 7na drugoj godini studija, 19.2% je bilo na trećoj godini studija, 21.5% je bilo četvrtoj godini studija i 18% na petoj godini studija. Većina studenata i 6 studentica manje od 20 godina, od 20 do 25 godina bilo je 7pohađala studenatastudijske smjerove na javnim sveučilištima u Zagrebu i 30 studentica, od 25 do 30 godina bila je jedna studentica te s više od 30 godina starosti 2 studenta i 13 studentica. Od nastavnika je samo jedna nastavnica između 25 i 30 godina. Ukupno je sudjelovalo 29 studenata SestrinstvaZadru (od71%) togadok 4su studentaostatak iuzorka 25činili studentica),studenti 28koji studenatasu Fizioterapijepohađali (9jedno studenataprivatno i 19 studentica) veleučilište 9 studenata Protetike, ortotike i robotike u FizioterapijiZagrebu.

(3

 studenta i 6 studentica). Od nastavnika 13 je nastavnika društvanih predmeta (3 nastavnika i 10 nastavnica) te 21 nastavnik stručnih predmeta (6 nastavnika i 15 nastavnica).

 Postupak

Postupak

Istraživanje je provedeno tijekomsredinom siječnjaakademske igodine veljače2020./2021., 2024.u navrijeme Veleučilištupandemije Ivanić-Grad.Covid-19. PrijeEtičko provođenjapovjerenstvo istraživanjaUčiteljskog dobivenafakulteta u Zagrebu odobrilo je suglasnost Etičkog povjerenstva Veleučilišta Ivanić-Grad za provođenje istraživanja. AnketniZa potrebe istraživanja korišten je upitnik samoprocjene, koji je izrađenobuhvatio upitnik ličnosti te dva otvorena pitanja o značajkama nastave i učenja u digitalnomonline alatuokruženju. Microsoft Forms. PoslanStudentima je svimpoziv nastavnicimaza sudjelovanje u istraživanju upućen na dva načina: po preporuci njihovih profesora putem kanala za obavještavanje studenata (stalnoprimjerice, zaposlenimMoodle) i vanjskimputem suradnicima)Facebook kojistranica održavajukoje nastavuposjećuju nastudenti Veleučilištu(primjerice, kaostranica istudentskih studentimadomova). prijediplomskihU stručnihuvodnom studijadijelu Sestrinstvaupute i Fizioterapije i diplomskog stručnog studija Protetika, ortotika i robotika u Fizioterapiji. Prije samog početka provedbe anketnog upitnika ispitanici su detaljno upoznati s planom njegove provedbe. Objašnjen imistaknuta je osnovni ciljsvrha istraživanja i danobjašnjenje im je detaljan opis provedbe mjernog postupka.  Naglašeno je kakoda je sudjelovanje anonimnou iistraživanju dobrovoljno i uanonimno. svakom trenutku

se

 može

odustati.

Instrumenti

Prikupljeni

Za podatciprikupljanje podataka o osobinama ličnosti studenata primijenjena su sistematiziranidva instrumenta: subskala ekstraverzije iz IPIP Junior S upitnika (Mlačić i obrađeniGolberg, u2007; statističkom programu IBM SPSS (HintonMlačić i sur., 2004).

2007)

Instrumenti

te

Korištenskala jepotrebe Upitnikza stilova humoraspoznajom (HumorCacioppo Stylesi Questionnaire (HSQ)sur., Martin et al., 2003)1984). UpitnikSubskala mjeriekstraverzije četiri stila humora: afilijativni (npr. Ne moramsastoji se jakood truditi da nasmijem druge ljude -10 činiestica, sea daprimjer sam prirodno humoristična osoba), samopomažući (npr. Ako se osjećam uzrujano ili nesretno, obično pokušavam misliti na smiješne situacije kako bih se bolje osjećao/la), agresivni (npr. Ako mi se netko ne sviđa, često se poslužim humorom ili zadirkivanjem da ga omalovažim) i samoporažavajući (Kad sam s prijateljima ili obitelji, često se čini da sam ja taj s kojim se drugi ljudi rugaju ili šale). Ukupno je bilo 32jedne čestice uje: upitniku na koje su sudionici odgovarali na skali od 1 (u potpunostiOsjećam se neugodno slažem) do 7 (u popunostidruštvu vršnjaka. Skala je Likertovog tipa pri čemu se slažem). Upitnik se koristi za vlastitu procjenu svog humora mogući odnosaodgovori premasudionika humoru što je ispitanicima bilo i napomenuto kreću uputi. Koeficijent pouzdanosti (Cronbach alfa koeficijent)  za svaki od stilova je zadovoljavajuć i iznosi: afilijativni stil α=0.72, samopomažući α=0.78, agresivni α=0.69 i samoporažavajući 0.80. Instrument pokazuje dobru pouzdanost i u prošlim istraživanjima (Chen & Martin, 2007; Martin et al., 2003) s Cronbachovom alfa u rasponu od 0.771 (posve netočno) do 0.81.5 Validaciju(posve ovogtočno). upitnikaU prijašnjim istraživanjima koeficijent pouzdanosti iznosio je α = .74 (Mlačić i sur., 2007), a u ovom sitraživanju α = .88.  Ukupni rezultat na hrvatskomskali uzorkuekstraverzije proveoformiran je Lučićkao prosječni rezultat na skali. Viši rezultat na skali označavao višu ekstraverziju, a niži rezultat na skali na višu introverziju.

Kraća skala potrebe za spoznajom (Cacioppo i sur., 1984) sastoji se od 18 čestica, a primjer čestice je Zadovoljstvo mi je naporno i dugotrajno razmišljati. Ova skala je Likertovog tipa s mogućim rasponom odgovora od 1 (posve netočno) do 5 (posve točno). Koeficijent pouzdanosti za ovu skalu u prijašnjim istraživanjima iznosio je αod prosjeka na toj skali, a u skupinu studenata s niskom potrebom za spoznajom (2018)n koja= izvještava37) raspoređeni su studenti čiji su rezultati na skali potrebe za spoznajom bili niži od jedne standardne devijacije od prosjeka na toj skali (< 2.83).

Nakon što su studenti raspoređeni u četiri skupine, u okviru kvalitativne analize, analizirani su njihovi odgovori na pitanja o njegovoj četverofaktorskoj strukturiprednostima i onedostacima zadovoljavajućimnastave vrijednostimau Cronbachonline alfaokruženju. koeficijenataZa ovaj dio obrade podataka korištena je tematska analiza (0.71-0.81).

Guest

Ui upitniksur., 2014) što znači da su bilakodirane implementiranaglavne teme koje su  istraživači pitanjaidentificirali otvorenogu tipaodgovorima sudionika. Korišten je NVivo program za kvalitativnu obradu podataka. U prvom koraku je jedna od autorica rada neovisno kodirala podatke kako bi seformirala utvrdiliknjigu stavovikodova. nastavnikaNakon toga je druga autorica rada analizirala odgovore sudionika istraživanja tražeći citate koji odgovaraju formiranoj listi kodova. U trećem koraku su autorice rada usporedile kodove i studenatacitate opo ulozikodovima humorate uusuglasile nastavi.konačnu Također,listu ispitanicikodova i odgovarajućih citata. U finalnu listu kodova ušli su naznačilikodovi s najmanje tri citata po kodu. U nastavku će biti prikazani rezultati kvantitativne i sociodemografskekvalitativne podatkeanalize. (spol,  dob, područje studiranja (studenti – prijediplomski studij fizioterapije ili sestrinstva ili diplomski studij protetike, ortotike i robotike u fizioterapiji), područje predavanja (nastavnici – stručni, društveni ili STEM predmeti).

Cilj, problemi, hipoteze

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razliku u stilovima humora između nastavnika i studenata na Veleučilištu Ivanić-Grad po spolu, dobi, studijskom programu (studenti), području predavanja nastavnika (društveno, stručno ili STEM područje).

Iz ciljeva istraživanja postavljeni su sljedeći problemi:

Problem 1. Ispitati razliku stilova humora između nastavnika i studenata.

Problem 2. Ispitati razliku stilova humora po spolu i studijskom programu studenata.

Problem 3. Ispitati razliku stilova humora po dobi.

Problem 4. Ispitati razliku stilova humora po području predavanja nastavnika.

Postavljene hipoteze iz problema su:

Hipoteza 1: Postoji statistički značajna razlika u stilovima humora između studenata i nastavnika.

Hipoteza 2. Postoji statistički značajna razlika po stilovima humora između studenata po spolu.

Hipoteza 3. Postoji statistički značajna razlika po stilovima humora između studenata u ovisnosti o studijskom programu kojeg pohađaju.

Hipoteza 4. Postoji statistički značajna razlika u stilovima humora po dobi na Veleučilištu Ivanić-Grad

Hipoteza 5. Postoji statistički značajna razlika po stilovima humora između nastavnika po području koji predaju.

 

Rezultati

PrijeDeskriptivni obrade podataka provjereno je jesu li rezultati ispitvanih varijabli raspoređeni po normalnoj distribuciji. U tablici 1.podaci prikazani su statističkiu parametriTablici 1. Iz rezultata deskriptivne analize može se vidjeti da su ekstraverzija i rezultatipotreba testiranjaza normalnostispoznajom distribucijanormalno Kolmogorov-Smirnovdistribuirane (K-S)u testomuzorku te mjerama asimetričnosti (Skewness) i spljoštenosti (Kurtosis).studenata.

Tablica 1. DeskriptivnaDeskriptivni statistikapodaci za skale ekstraverzije i procjenekratke odstupanjaskale od normalne distribucijepotrebe za navedene varijablespoznajom (N=100)N = 256)

Napomena.Napomena: ASE – indeksstandardna pogreška asimetričnosti,nosti S – indeksodnosno spljoštenosti

Kako su vrijednosti za asimetriju (Skewness) i spljoštenost (Kurtosis) između -1 i 1 te je p vrijednost Kolmogorov-Smirnov testa veća od 0,05, znači da rezultati ne odstupaju od normalne distribucije te se može koristiti parametrijska analiza podataka.tenosti.

U Tablici

2.

Struktura kodova prednosti i nedostataka nastave u online okruženju s primjerima citata vezanih uz ekstraverziju i introverziju prikazani su podaciu povezanostitablicama varijabli2 izraženii Pearsonovim3.

koeficijentima.

Iz Možtablica 2 i 3 može se uočitividjeti kakoda svisu stilovistudenti humoras statističkivisokom značajno međusobnoekstraverzijom korelirajui osimintroverzijom afilijativnog.istaknuli Također,manji postojibroj pozitivnaprednosti povezanostnastave afilijativnogu stilaonline humoraokruženju sau spolom,odnosu agresivnogna silanedostatke. humora saPrednosti statusomnastave ispitanikau (studentonline iliokruženju nastavnik)koje su studenti istaknuli u većem se dijelu odnose na kodove koji nisu povezani s nastavom poput udobnosti i fleksibilnosti, uštede vremena i novca te samoporažavajućegzaštite stilaod humoramogućnosti zaraze. Prednosti vezane uz nastavu koje su istaknuli studenti s dobivisokom ispitanika.ekstraverzijom i introverzijom odnose se na stalnu dostupnost materijala za učenje i snimke predavanja dok se prednost koja je vezana uz samoregulaciju učenja odnosi na mogućnost samostalne organizacije vremena. Tri studenta napisalo je da ne vidi prednosti nastave u online okruženju.

Tablica 2. PovezanostStruktura varijablikodova izraženeprednosti Pearsonovimnastave koeficijentomu korelacijaonline zaokruženju cijelivezane uzorakuz ispitanikaekstraverziju odnosno introverziju (N=100)

n

Napomena: *p < 0,05 **p < 0,01 Brojevi u zagradama pokraj imena koda označavaju broj sudionika istraživanja kod kojih je prepoznat navedeni kod.

 

H1. Postoji statistički značajna razlika u stilovima humora između nastavnika i studenata na Veleučilištu Ivanić-Grad

Za ispitivanje razlike u korištenju stilova humora između nastavnika i studenata provedena je multivarijantna analiza varijance (MANOVA). Uz stilove humora kao četiri zavisne varijabe (afilijativni, samopomažući, agresivni i samoporažavajući stil), status ispitanika (nastavnik ili student) je uzet kao nezavisna varijabla. Uz zadovoljene preduvjete provedbe analize (pretpostavke o normalnosti, linearnosti, unvarijantnim i multivarijantnim netipičnim točkama, homogenosti matrica varijance i kovarijance) narušavanje pretpostavki nije uočeno. MANOVA  je pokazala kako postoji statistički značajna razlika između nastavnika i studenata po pitanju stilova humora F(3, 100) = 2,56, p = 0.043; Wilksov lambda = 0.903; parcijalni eta kvadrat = 0.097. Kada su rezultati zavisnih promjenjivih varijabli promotreni pojedinačno, jedina razlika koja je dosegla statističku značajnost (uz Bonferronijevu prilagodbu prema kojoj nivo statističke značajnosti iznosi 0.0125) bila je agresivni stil humora, F(1,100) = 5.21, p = 0.004, parcijalni eta kvadrat = 0.097 što se može vidjeti u Tablici 3. U Tablici 4. je vidljivo kako su nastavnici (M = 3,94; SD = 0,48) u prosjeku skloniji koristiti agresivni stil humora u odnosu na studente (M = 3,43; SD = 0,70) i time je hipoteza potvrđena.

Tablica 3. Razlika u korištenju stilova humora između nastavnika i studenata na

Veleučilištu Ivanić-Grad (MANOVA)

Napomena. *p < 0,05 **p < 0,01

Kako je vidljivo u Tablici 4., nastavnici (M = 3,94; SD = 0,48) su u prosjeku skloniji koristiti agresivni stil humora u odnosu na studente (M = 3,43; SD = 0,70), što je grafički prikazano na Grafikonu 1. čime je hipoteza potvrđena.

Tablica 4. Deskriptivni statistički pokazatelji po statusu (nastavnik (N=34) ili student (N=66)) i stilu humora

 

Grafikon 1. Grafički prikaz srednje vrijednosti agresivnog stila humora nastavnika (N=34) i studenata (N=66)

H2. Postoji statistički značajna razlika po stilovima humora između ispitanika po spolu

Za ispitivanje razlike u korištenju stilova humora po spolu provedena je multivarijantna analiza varijance (MANOVA). Uz stilove humora kao četiri zavisne varijabe (afilijativni, samopomažući, agresivni i samoporažavajući stil), spol je uzet kao nezavisna varijabla. Uz zadovoljene preduvjete provedbe analize (pretpostavke o normalnosti, linearnosti, unvarijantnim i multivarijantnim netipičnim točkama, homogenosti matrica varijance i kovarijance) narušavanje pretpostavki nije uočeno. MANOVA  je pokazala kako postoji statistički značajna razlika po spolu ispitanika u smislu razlike po stilovima humora F(3, 100) = 2,54, p = 0,045; Wilksov lambda = 0,903; parcijalni eta kvadrat = 0,097. Kada su rezultati zavisnih promjenjivih varijabli promotreni pojedinačno, jedina razlika koja je dosegla statističku značajnost (uz Bonferronijevu prilagodbu prema kojoj nivo statističke značajnosti iznosi 0,0125) bila je samoporažavajući stil humora, F(1,100) = 5,075, p = 0,027, parcijalni eta kvadrat = 0,049 što se može vidjeti u Tablici 5.

Tablica 5. Razlika u korištenju stilova humora po spolu na Veleučilištu

Ivanić-Grad (MANOVA)

Napomena. *p < 0,05 **p < 0,01

Kako je vidljivo u Tablici 6., muški (M=3,15; SD=1,05) su u prosjeku skloniji koristiti samoporažavajući stil humora u odnosu na žene (M=2,62; SD=0,98), što je grafički prikazano na Grafikonu 2. čime je hipoteza potvrđena.

Tablica 6. Deskriptivni statistički pokazatelji po spolu (muški (N=25) ili ženski (N=75))

i stilu humora

 

Grafikon 2. Grafički prikaz srednje vrijednosti samoporažavajućeg stila humora muških (N=25) i ženskih (N=75) ispitanika

 

 

H3. Postoji statistički značajna razlika po stilovima humora između studenata u ovisnosti o studijskom programu kojeg pohađaju

Za ispitivanje razlike u korištenju stilova humora studenata po studijskom programu studiranja provedena je multivarijantna analiza varijance (MANOVA). Uz stilove humora kao četiri zavisne varijabe (afilijativni, samopomažući, agresivni i samoporažavajući stil), studijski program je uzet kao nezavisna varijabla. Uz zadovoljene preduvjete provedbe analize (pretpostavke o normalnosti, linearnosti, unvarijantnim i multivarijantnim netipičnim točkama, homogenosti matrica varijance i kovarijance) narušavanje pretpostavki nije uočeno. MANOVA  je pokazala kako ne postoji statistički značajna razlika po stilovima humora između studenata ovisno o studijskom programu koji studiraju F(3, 100) = 0,76 , p = 0,639; Wilksov lambda = 0,906; parcijalni eta kvadrat = 0,048., čime se hipoteza odbacuje.

Tablica 7. Razlika u korištenju stilova humora između studenata po studijskom

programu koji studiraju na Veleučilištu Ivanić-Grad (MANOVA)

Napomena. *p < 0,05 **p < 0,01

Deskriptivni podatci

po

 studiskom

programu

 s

obzirom

 na

stil

 humora

navedeni

 su u Tablici 8.

 

Tablica 8.3. DeskriptivniStruktura statističkikodova pokazateljinedostataka ponastave studijskomu programuonline okruženju vezane uz ekstraverziju odnosno introverziju (Sestrinstvon (N=29),= 87)

FizioterapijaNapomena: (N=28) i Protetika, ortotika i robotikaBrojevi u Fizioterapijizagradama (N=9)pokraj iimena stilukoda humoraoznačavaju broj sudionika istraživanja kod kojih je prepoznat navedeni kod.

 

 

H4. Postoji statistički značajna razlika u stilovima humora po dobi na Veleučilištu Ivanić-Grad

Jednofaktorskom multivarijantnom analizom varijance istražen je utjecaj dobi na stilove humora na Veleučilištu Ivanić-Grad. MANOVA  je pokazala (Tablica 9.) kako postoji statistički značajna razlika po stilovima humora po dobi F(3, 100) = 1,543; p = 0,109; Wilksov lambda = 0,826; parcijalni eta kvadrat = 0,062. Jedina razlika koja je dosegla statističku značajnost bila je samoporažavajući stil humora (F(1,100)=2,70; p=0,049; Wilksov lambda=0,826; parcijalni eta kvadrat=0,062).

U Tablici 10. navedeni su deskriptivni podaci po dobi za svaki od stilova humora te se može vidjeti kako mlađi sudionici (<20 godina, N=13, M=3,47, SD=1,03) više koriste samoporažavajući stil humora od starijih ispitanika (<30 godina, N=48, M=2,63, SD=0,85), što je vidljivo i na Grafikonu 3. čime je hipoteza potvrđena.

Tablica 9. Razlika u korištenju stilova humora po dobi na Veleučilištu Ivanić-Grad (MANOVA), (<20,N=13; 20-30, N=37; >30, N=50)

Napomena. *p < 0,05 **p < 0,01

 

Tablica 10.5 DeskriptivniStruktura statističkikodova pokazateljinedostataka ponastave dobiu online okruženju vezane uz potrebu za spoznajom (n = 79)

 

Napomena: Brojevi u zagradama pokraj imena koda označavaju broj sudionika istraživanja kod kojih je prepoznat navedeni kod.

 

Od kodova koji su vezani uz nastavu studenti su najviše pisali o nedostatku izravnog kontakta, tehničkim poteškoćama, slabijoj komunikaciji s profesorima, te slabijoj kvaliteti nastave, a u manjoj mjeri o nižoj uključenosti studenata u nastavu, manje rasprava, akademskom nepoštenju, otežanom radu u grupama i stilovimavježbama humorate (<20,N=13;slabijem 20-30,razumijevanju N=37;gradiva. >30,Dodatno, N=50)

studenti

 

 

Grafikon 3. GrafičkiPrednosti prikaz srednje vrijednosti samoporažavajućeg stila humoranastave u ovisnostionline ookruženju dobikako ih vide studenti s visokom odnosno niskom potrebom za spoznajom (<20,N=13;n 20-30,= N=37; >30, N=50)

H5. Postoji statistički značajna razlika po stilovima humora između nastavnika po području koji predaju (društveni, N=13; stručni, N=21)79)

Multivarijantnom

Napomena: Brojevi na vrhu stupića označavaju broj sudionika istraženaivanja kod kojih je razlikaprepoznat unavedeni stilovimakod. humoraBrojevi nastavnikaispred snaziva obziromkodova naoznačavaju područjesljedeće kojekategorije predajukodova: na1. kodovi Veleučilištunevezani Ivanić-Grad.uz MANOVAnastavu, 2. jekodovi pokazalavezani (Tablicauz 11.)nastavu, kako3. postojikodovi statističkivezani značajnauz razlikasamoregulaciju izmeđuučenja. nastavnika po stilovima humora u ovisnosti o području koji predaju F(4, 34) = 3,48 , p = 0,019; Wilksov lambda = 0,675; parcijalni eta kvadrat = 0,325. Kada su rezultati stilova humora razmotreni zasebno uočena je statistički značajna razlika u samopomažućem (F(1,34)=6,977, p=0,013, parcijalni eta kvadrat=0,179) i agresivnom stilu (F(1,34)=6,999, p=0,013, parcijalni eta kvadrat=0,179)

 U Tablici 12. navedeni su deskriptivni podaci po području predavanja nastavnika za svaki od stilova humora. Nastavnici stručnih predmeta su skloniji koristiti samopomažući stil humora (M=5,01; SD=0,61) od nastavnika društvenih predmata (M=4,19; SD=1,19). Isto tako nastavnici stručnih predmeta više koriste agresivni stil humora (M=4,10; SD=0,42) u odnosu na nastavnike društvenih predmeta (M=3,69; SD=0,46). Navedeni rezultati su pokazatelj kako se hipoteza može potvrditi. Na Grafikonu 4. je prikazan grafički prikaz podataka.

Tablica 11. Razlika u korištenju stilova humora nastavnika po području predavanja na Veleučilištu Ivanić-Grad (MANOVA), (N=34)

Napomena. *p < 0,05 **p < 0,01

Tablica 12. Deskriptivni statistički pokazatelji po području predavanja nastavnika i stilovima humora (N=34)

 

Grafikon 4. GrafičkiNedostaci prikaznastave srednjeu vrijednostionline samopomažućegokruženju stilakako humoraih Nastavnikavide ovisnostudenti os područjuvisokom kojegodnosno predajuniskom potrebom za spoznajom (društveni,n N=13;= stručni, N=21)79)

Napomena: Brojevi na vrhu stupića označavaju broj sudionika istraživanja kod kojih je prepoznat navedeni kod. Brojevi ispred naziva kodova označavaju sljedeće kategorije kodova: 1. kodovi vezani uz nastavu, 2. kodovi vezani uz samoregulaciju učenja.

 

INa grafikonu 3. prikazana je usporedba prednosti nastave u online okruženju kako ih vide studenti s viskom odnosno niskom potrebom za spoznajom. Iz grafikona se može vidjeti da nema razlika kada je riječ o kodovima koji nisu vezani uz nastavu i kodovima koji se odnose na kraju, rezultati analize upitnika s pitanjima otvorenog tipa su pokazali kako studenti Veleučilišta Ivanić-Grad općenito imaju pozitivne stavove prema korištenju humora u nastavnom procesu, prepoznajući njegove brojne prednosti. Uglavnom navode kako humor pridonosi stvaranju opuštenije i ugodnije atmosferesamoregulaciju u učionici,enju, olakšava razumijevanjeali i pamćenjeda gradivastudenti tes potičevisokom motivacijupotrebom za učenje.spoznajom Korištenjedostupnost pozitivnog humora potiče veću zainteresiranost studenata za predmetmaterijala i nastavnike koji koriste humorsadržaja više cijenevide tekao imprednost u odnosu na studente s niskom potrebom za spoznajom.  Na grafikonu 4. prikazane je usporedba nedostataka nastave u online okruženju kako ih vide studenti s viskom odnosno niskom potrebom za spoznajom. Iz grafikona se timemože povećava i autoritet. Studenti navode kako zastupljenost upotrebe humora u nastavi varira, teprimijetiti da ga uglavnom koriste nastavnicistudenti s niskom potrebom za spoznajom tehničke poteškoće više godinavide radnogkao stažanedostatak u edukaciji.odnosu Nastavnicina sustudente malos opreznijivisokom kod iznošenja stavova. Navode kako je potrebna dodatna edukacija o korištenju humora pošto nemaju svi smislapotrebom za humorspoznajom tedok navodestudenti opasnosti,s visokom potrebom za spoznajom kao nedostatke više ističu slabiju kvalitetu nastave i nižu mogućnost rasprava u okviru nastave u odnosu na studente s niskom potrebom za spoznajom.

 jer neprikladan humor može dovesti do negativnih posljedica, poput narušavanja autoriteta nastavnika ili stvaranja neugodnosti među studentima.

Rasprava

Cilj ovog rada bio je ispitati razliku u stilovima humora između nastavnika i studenata na Veleučilištu Ivanić-Grad po spolu, dobi, studijskom programu (Fizioterapija, Sestrinstvo i Protetika, ortotika i robotika u fizioterapiji) i području predavanja nastavnika (društveno ili stručno područje).

Deskriptivni podaci pokazuju kako se na Veleučilištu Ivanić-Grad najviše koristi samopomažući stil humora, a najmanje samoporažavajući. Ranija istraživanja (Fileš i Pavlin-Bernardić, 2021; Tubin, 2011) pokazuju kako studenti najčešće koriste afilijativni stil humora, a najmanje agresivni te ako to usporedimo s rezultatima ovog istraživanja može se reći da u visokom obrazovanju prevladavaju pozitivni stilovi humora (afilijativni i samopomažući) dok se negativni stilovi humora rjeđe koriste (agresivni i samoporažavajući).

Uočeno je kako nastavnici značajno više koriste agresivni stil humora u odnosu na studente što nije u skladu s ranijim istraživanjima (Banas i sur., 2011; Bekelja Wanzer i sur., 2006; Fileš i Pavlin-Bernardić, 2021) po kojima su nastavnici skloniji pozitivnim stilovima humora (afilijativnom i samopomažućem).

U ovom istraživanju ispitanici su dominantno bile žene i nastavnici stručnih predmeta. Pokazalo se da na Veleučilištu Ivanić-Grad nastavnice češće koriste agresivni tip humora u odnosu na nastavnike. Moguće objašnjenje odnosi se na činjenicu da na instituciji uglavnom rade nastavnici početnici. Takvi nastavnici suočavaju se s poteškoćama kada i kako upotrijebiti i koristiti humor u nastavi, kako stvoriti pozitivno radno ozračje i sat učiniti zanimljivijim (Kyriacou, 1995). Za posljedicu to može imati dosadu, kao jednu od emocija koju proživljavaju studenti tijekom nastavnog procesa, što rezultira manjkom motivacije za rad (Murat, 2023). U nastavnika to može izazvati ljutnju i frustraciju, te posljedično neugodu u obavljanju nastavničkih obveza pri čemu se onda agresivni stil humora koristi kao obrambeni mehanizam (Martin i sur., 2003). S obzirom da je ispitana razlika korištenja stilova humora među nastavnicima ovisno o području predavanja (stručni ili društveni predmet) čiji rezultati pokazuju kako nastavnici stručnih predmeta značajno više koriste samopomažući i agresivni stil humora možemo zaključiti da se prethodno iznesene teze mogu dodatno potvrditi. 

Pokazano je kako upotreba različitih stilova humora ovisi i o spolu. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako muškarci statistički značajno više koriste samoporažavajući stil humora od žena, što je u skladu s ranijim istraživanjima (Schermer i sur., 2023). Rezultati prijašnjih istraživanja (Martin i sur., 2003; Tubin, 2011; Zsila i sur., 2021) pokazuju kako muškarci češće koriste agresivni stil humora od žena, što u ovom istraživanju nije utvrđeno. Rezultati ovog istraživanja bi se mogli uzeti s oprezom pošto postoji razlika u broju muških (N=25) i ženskih (N=75) ispitanika. Provedeno je međunarodno istraživanje u 28 zemalja (Schermer i sur., 2023) u kojem je sudjelovala i Hrvatska. Rezultati tog istraživanja pokazuju kako žene više koriste afilijativni stil humora od muškaraca, dok u ostalim stilovima prednjače muškarci. Jedina zemlja u kojoj žene više koriste agresivni stil humora je Estonija, a gledajući samoporažavajući stil humora, jedino ga u Estoniji i Rumunjskoj žene više koriste od muškaraca.

Jedno od područja interesa u ovom istraživanju bilo je ispitivanje razlike u stilovima humora između studenata ovisno o studijskom programu koji studiraju (prijediplomski stručni studiji Fizioterapije i Sestrinstva i diplomski stručni studij Protetika, ortotika i robotika u fizioterapiji). Iako je pretpostavka bila da će postojati statistički značajna razlika, rezultati su pokazali kako nema značajne razlike između navedenih grupa. Slična istraživanja nisu nađena kako bi se rezultati usporedili. Pretpostavka je bila kako će studenti Sestrinstva više koristiti afilijativni stil humora s obzirom da je većina studenata i zaposlena u zdravstvu i rade s pacijentima.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako postoji razlika u korištenju različitih stilova humora ovisno o dobi ispitanika. Jedina statistički značajna razlika uočena je u korištenju samoporažavajućeg stila humora po kojemu ispitanici mlađi od 20 godina više koriste taj stil humora od ispitanika starijih od 30 godina. Taj rezultat je u skladu s ranijim istraživanjima (Schermer i sur., 2023; Yaprak i sur., 2018; Zsila i sur., 2021) u kojem autori navode i razliku u agresivnom stilu humora kojeg više koriste mlađi ispitanici, ali ovdje takav rezultat nije dobiven. Samoporažavajući stil, kao jedna od vrsta humora, pozitivno je povezan s depresijom i anksioznošću, a negativno sa samopouzdanjem i psihološkom dobrobiti (Martin i sur., 2003; Veselka i sur., 2010). Dobivenu razliku moguće je objasniti kompozicijom uzorka ispitanika pri čemu su najzastupljenije bile studentice i nastavnice odnosno osobe mlađe dobi. Ranija istraživanja pokazala su da žene imaju nešto niži stupanj samopouzdanja u odnosu na muškarce te da se razina istog podiže generalno od mladosti do zrele dobi i da svoj vrhunac dostiže otprilike u dobi od 60 godina, nakon čega slijedi pad (Orth, U., Trzesniewski, K. H. i Robins, R. W., 2010).

Rezultati istraživanja mogu pomoći u smjeru osnaživanja kompetencija nastavnika na Veleučilištu, prvenstveno onih povezanih s pedagoškim ishodima, što bi doprinijelo stvaranju ugodnijeg radnog ozračja. Korištenje afilijativnog stila humora doprinijeo bi izgradnji još boljih međuljudskih odnosa i razvoju samopouzdanja te pozitivnog raspoloženja i emocija čime bi sam proces učenja bio zanimljiviji i učinkovitiji.

Kako bi se rezultati mogli generalizirati, bilo bi dobro slično istraživanje provesti na još nekoliko visokoškolskih ustanova te ih usporediti i vidjeti njihovu relevantnost. U ovom istraživanju broj ispitanika u uspoređivanim grupama je neujednačen (usporedba po spolu), ali u većini istraživanja u obrazovanju muška populacija je deficitarna  te bismo taj nesrazmjer mogli zanemariti.

Zaključci

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati stilovekarakteristike humoranastave u online okruženju (afilijativni, samopomažući, agresivniprednosti i samoporažavajući)nedostatke) kako ih vide studenti s različitim osobinama ličnosti: s visokom ekstraverzijom, visokom introverzijom, visokom potrebom za spoznajom i niskom potrebom za spoznajom. Rezultati istraživanja pokazali su da su studenti u najvećoj mjeri kao prednosti istaknuli udobnost učenja od kuće, fleksibilnost zbog toga što mogu učiti s različitih lokacija, uštedu troškova te stalnu i laku dostupnost materijala i sadržaja za učenje. Ovi su rezultati u skladu s prijašnjim istraživanjima (za pregled istraživanja vidi Baghat i sur., 2019; Mukhtar i sur., 2020). Kada je riječ o razlikama između studenata s visokom ekstraverzijom odnosno introverzijom, studenti s visokom introverzijom u nešto su višoj mjeri istaknuli samostalnu organizaciju vremena kao prednost nastave u online okruženju u odnosu na studente s visokom ekstraverzijom. Jedan od citata studenta s visokom introverzijom to opisuje ovako: „biramo sami vrijeme za slušanje predavanja, veća je koncentracija i bolje i kvalitetnije učim“. Ovaj nalaz u skladu je s teorijskim okvirom i istraživanjima prema kojem su introverti više skloni samostalno regulirati vlasiti prostor i vrijeme (Ghyasi i sur., 2013) i preferiraju asinkroni oblik nastave u online okruženju (Yu, 2021) koji im omogućava učenje vlastitim tempom (Bhagat et al., 2019). Ovaj rezultat istraživanja također je u skladu s prijašnjim istraživanjima koji su zastupljenipokazali međda ekstravertirani pojedinci u manjoj mjeri koriste strategije upravljanja vremenom i okolinom (Kara i sur., 2024). Kada su u situaciji da trebaju raditi samostalno, kao što je bio slučaj u vrijeme pandemije Covid-19, ekstravertirani studenti mogu biti skloni traženju socijalno poticajnih aktivnosti koje im mogu odvratiti pažnju od učenja (Bernard, 2010). Iz pregleda prijašnjih istraživanja koje su prikazali Kara i sur. (2024) može se vidjeti da ekstravertiranim studentima zadaci koji zahtijevaju samostalno učenje i nastavnicimarefleksiju mogu predstavljati poteškoću budući da njihove socijalne potrebe mogu otežati upravljanje vremenom. Stoga, samostalnu organizaciju vremena ovi studenti mogu vidjeti u manjoj mjeri kao prednost, a više kao nedostatak što je sukladno i nalazima u ovom istraživanju.

Nadalje, studenti s visokom potrebom za spoznajom dostupnost materijala istaknuli su u nešto većoj mjeri kao prednost u odnosu na Veleučilištustudente Ivanić-Grads niskom potrebom za spoznajom. Ovaj nalaz u skladu je s teorijskim okvirom prema kojem se pojedinci s visokom potrebom za spoznajom aktivno uključuju u razmišljanje integrirajući informacije iz različitih relevantnih izvora (Wang, 2022). Dostupnost materijala i sadržaja za učenje studentima s visokom potrebom za spoznajom omogućava da se aktivno uključuju u reflektiranje integrirajući informacije iz različitih materijala koji su se pokazali dostupnijima u online okruženju u odnosu na tradicionalni oblik nastave. Jedan od citata studenta s viskom potrebom za spoznajom to opisuje ovako: „sva predavanja su snimljena pa se mogu ponovo pregledati za bolje usvajanje gradiva“. Studentima s visokom potrebom za spoznajom dostupnost snimki omogućava udubljivanje  u učenje odnosno kvalitetnije usvajanje gradiva.

Kada je riječ o nedostacima nastave u online okruženju studenti su u najvećoj mjeri opisali nedostatke vezane uz nastavu te vidjetiuz ovisesamoregulaciju liučenja. Kao najveći nedostatak studenti su istaknuli nedostatak izravnog kontakta. Ovaj nalaz pokazuje da bez obzira na to što, primjerice, ekstravertirani studenti vole učenje kroz socijalni kontakt dok introvertirani studenti preferiraju samostalno učenje (Eysenck, 1991 prema Downing i Chim, 2004) i studentima koji nisu aktivni u okviru tradicionalne nastave u fizičkoj učionici, aktivnost drugih studenata na nastavi kroz različite debate i rasprave omogućava kvalitetnije procesiranje sadržaja na nastavi. Citat sudionika/ce ovog istraživanja glasi ovako „teško je nadoknaditi socijalni učinak učionice“. To je doživljaj koji dijele studenti bez obzira na različite osobine ličnosti. U uvjetima pandemije Covid-19 socijalni je kontakt bio gotovo u potpunosti onemogućen te studenti nisu vidjeli prednosti takvog ekstremnog oblika socijalne izolacije. U velikoj mjeri studenti su istaknuli i tehničke poteškoće kao nedostatak nastave u online okruženju koji proces učenja i poučavanja u značajnoj mjeri usporava. Dodatni nedostaci koji su istaknuti od strane studenata bili su slaba komunikacija s profesorima, manja mogućnost sudjelovanja studenata u nastavi, slabija kvaliteta nastave u smislu da su materijali samo postavljeni bez pojašnjavanja i mogućnosti postavljanja pitanja, otežan rad u grupama i vježbama, nedostatak povratnih informacija te mogućnost akademskog nepoštenja u vidu izostajanja s nastave te mogućnosti varanja na ispitima. Studenti su još istaknuli da su u online okruženju bili značajno više opterećeni brojem zadaća u odnosu na tradicionalni oblik nastave. Kada se pogledaju razlike u odgovorima, ekstravertirani studenti su u većoj mjeri istaknuli nedostatak komunikacije s profesorima kao nedostatak u odnosu na studente s visokom introverzijom. Jedan citat studenta s visokom ekstraverzijom glasio je ovako: „nedostaje komunikacija i izravno postavljanje pitanja i konzultiranja“. Ovaj je nalaz u skladu s teorijskim okvirom prema kojem ekstravertirani studenti bolje funkcioniraju i uče kroz socijalni kontakt (Eysenck, 1991 prema Downing i Chim, 2004). Kada je riječ o spolu,potrebi dobi,za predmetnomspoznajom područjupokazalo nastavnikase da su studenti s nižom potrebom za spoznajom u većoj mjeri istaknuli tehničke poteškoće kao nedostatak. Jedan od citata studenta s niskom potrebom za spoznajom glasio je ovako: „vrijeme za ispit je kratko, pitanja duga i izabranomtreba studijskomdugo programuda se pročitaju, ne može se vratiti na pitanje na koje u tom trenutku nismo sigurni u odgovor, ponekad se teško priključiti na nastavu zbog sporog interneta“. S druge strane, studenti s visokom potrebom za spoznajom u većoj su mjeri u odnosu na studente s niskom potrebom za spoznajom istaknuli nedostatke nastave u online okruženju koje se odnose na kvalitetu nastave i manju mogućnost rasprava koje, u skladu s teorijskim okvirom, ovim studentima omogućavaju dubinsko promišljanje o sadržajima (Cazan i Indreica, 2014). Jedan od citata studenta s visokom potrebom za spoznajom koji se odnosi na slabiju kvalitetu nastave glasio je ovako: „nastava (pogotovo bolonjska) podrazumijeva raspravu, razmjenu ideja, kontinuirane izmjene feedbacka. Studij je socijalizacijski proces, studij je osobna priča, studij je životno iskustvo. Sad je studij još jedan video na ekranu, koji generaciji ovisnika o ekranu ne pruža i ne znači skoro ništa“. Iz ovog citata može se vidjeti kako studenti s visokom potrebom ta spoznajom veliki naglasak stavljaju na kvalitetu nastave koja osim kvalitetnijeg usvajanja gradiva omogućava i osobni razvoj.

Nalazi ovog istraživanja u skladu su s teorijskim okvirima koji se odnose na ekstraverziju, introverziju potrebu za spoznajom i socijalno kognitivnu teoriju (Bandura, 1986) prema kojoj je učenje rezultat osobnih, okolinskih i ponašajnih čimbenika. U kontekstu učenja u online okruženju, aktivnost studenata povezana je s crtama ličnosti, percepcijom okruženja za učenje i sposobnosti vlastite regulacije procesa učenja (Kara i sur., 2024). Na aktivnost studenata mogu djelovati njihove percepcije učinkovitosti online nastavnih metoda, dostupnost socijalne podrške i vlastita uvjerenja u svoju sposobnost da budu uspješni u učenju u online okruženju (Kara i sur., 2024).

Doprinos ovog istraživanja ogleda se u kombinaciji kvantitativne i kvalitativne metodologije pri čemu pitanja u okviru kvalitativnog dijela istraživanja omogućuju bolje razumijevanje međuodnosa osobina ličnosti, percepcije karakteristika nastave, samoregulacije učenja, te motivacije za učenje u online okruženju. Doprinos je također i u tome što ima vrlo malo istraživanja o potrebi za spoznajom u online okruženju pa ovo istraživanje dodatno objašnjava neke karakteristike nastave u online okruženju koja pogoduju studentima s ovim osobinama poput dostupnosti materijala te veće kvalitete nastave u vidu mogućnosti rasprava. U okviru nastave u online okruženju koja ne omogućava dubinsko reflektiranje kod ovih studenata dolazi do pada motivacije za učenjem, a ponekad i do nerazumijevanja gradiva. 

Ovo istraživanje ima i ograničenja. Iako je obuhvatilo kvalitativni dio koji je omogućio bolje razumijevanje međuodnosa između osobina ličnosti i karakteristika nastave u online okruženju, otvorena pitanja nisu imala mogućnost postavljanja potpitanja u slučaju kada bi studenti dali kratke i nejasne odgovore. To je jedan od mogućih razloga zbog čega nisu u većoj mjeri došle do izražaja razlike između odgovora studenata kada su u pitanju različite osobine ličnosti. U tom smislu bilo bi korisno da buduća istraživanja u kvalitativnom dijelu primijene intervju ili fokusne grupe sa studentima različitih osobina ličnosti. Dodatno ograničenje odnosi se na strukturu uzorka. Naime, uzorak su činili studenti različitih usmjerenja: društvenih, tehničkih i umjetničkih. Moguće je da studenti različitih usmjerenja imaju drugačiju percepciju prednosti i nedostataka nastave u online okruženju u odnosu na studente drugih usmjerenja pa bi to trebalo uzeti u obzir u budućim istraživanjima karakteristika nastave u online okruženju.

Praktične implikacije istraživanja proizlaze iz spoznaje o dostupnosti materijala za učenje. Dostupnost materijala i snimke predavanja korisne su većini studenata, no posebno imaju koristi studenti s visokom potrebom za spoznajom jer im višestruki izvori materijala omogućavaju bolju integraciju znanja i kvalitetnije učenje. Stoga je korisno ponuditi studentima dostupnost materijala, primjerice na platformama za učenje, kao i snimke predavanja osobito onih s kompleksnijim sadržajima. To se može preslikati i na uvjete učenja u okviru klasične nastave. Kako je veliki dio studenata kao prednost nastave u online okruženju istaknuo udobnost i fleksibilnost, a svedio sastudenata svrhomi mogućnost vlastite organizacije vremena i u okviru klasične nastave bi se mogao dio sadržaja prebaciti u online okruženje kako bi se dobio uvid u vrstu korištenja humora i izražavanja stavova oko same upotrebe humora u nastavnom procesu. Rezultati ovog istraživanja  pokazuju određene razlike u korištenju različitih stilova humora među nastavnicima i studentima naoslobodio Veleučilištujedan Ivanić-Gradprostor uza ovisnostisamostalnu oorganizaciju spolu,vremena. dobi, području studiranja studenata i području predavanja nastavnika. Većina dobivenih rezultata se uglavnom slaže s rezultatima ranijih istraživanja ukoliko su pronađena. Bilo bi korisno ispitati i druge čimbenike, kao što su naprimjer zadovoljstvo poslom i životom, optimizam/pesimizam, samoučinkovitost te vidjeti kako su povezani sa stilovima humora kako bi se dobila cjelovita slika. Ovo istraživanje bilo je samo korelacijsko, nije ispitivalo uzroke teTo bi bilo dobroposebno budućakorisno istraživanjastudentima provestis visokom introverzijom koji se na taj način uspijevaju bolje koncentrirati i kvalitetnije učiti. Dio praktičnih implikacija proizlazi iz spoznaja o nedostacima nastave u tomonline smjeru.okruženju. DobiveniNajveći rezultatinedostatak ovimsa istraživanjemstajališta mogustudenata usmjeritiodnosi processe upravljanjana Veleučilištemnedostatak izravnog kontakta. Stoga je važno, u smjeruuvjetima osnaživanjaučenja kompetencijau nastavnika,online primarnookruženju onihomogućiti povezanihstudentima kontakt s pedagoškimprofesorima ishodima,i kolegama koji u većoj mjeri simulira stvarni kontakt poput video veze, konzultacija te grupnog rada preko video veze u realnom vremenu. Na taj će doprinijetinačin stvaranjustudenti ugodnijegu većoj mjeri imati doživljaj socijalizacije koji je važan i kreativnijegza radnog ozračja, pri čemu bi prihvatljiv, afilijativni humor snažno doprinio izgradnji još boljih međuljudskih odnosamotivaciju i razvojuza samopouzdanja,samoregulaciju pozitivnogučenja. raspoložNadalje, ono što je posebno važno u uvjetima učenja u online okruženju je kvaliteta nastave koja se ogleda u tome da profesori osim postavljanja materijala omoguće objašnjavanje gradiva. To se može ostvariti putem predavanja preko video veze u okviru kojeg postoji mogućnost postavljanja pitanja i emocija,rasprava kako nastavnika takokao i svihrješavanja studenatapraktičnih kojizadataka kroz vježbe i grupni rad. To sada većina platformi za učenje u online okruženju omogućava. Dodatno platforme za učenje u online okruženju nude i mogućnost foruma pa se rasprave mogu održavati i uz pomoć tih alata.

Zaključak

U okviru učenja u online okruženju studenti kao najveće prednosti vide udobnost i fleksibilnost, uštedu vremena i troškova prijevoza, dostupnost materijala te mogućnost samostalne organizacije vremena. Kao najveće nedostatke nastave u online okruženju studenti su imistaknuli povjereni.

nedostatak

izravnog kontakta, tehničke poteškoće, slabiju komunikaciju s profesorima, slabiju kvalitetu nastave koju prate niža motivacija, poteškoće pažnje i koncentracije te poteškoće organizacije. Studenti s visokom introverzijom u većoj mjeri vide samostalnu organizaciju vremena kao prednost u odnosu na studente s visokom ekstraverzijom, a studenti s visokom potrebom za spoznajom u većoj mjeri kao nedostatak nastave u online okruženju vide slabiju kvalitetu nastave i slabiju mogućnost sudjelovanja u raspravama u odnosu na studente s niskom potrebom za spoznajom. Rezultati su u skladu s teorijskim okvirom.

Literatura

Altinkurt, Y., Yilmaz, K.A. (2011)1986). HumorSocial stylesfoundations of primarythought schooland teachers.action. Prentice-Hall Inc.

Baruth, O. i Cohen, A. (2023). Personality and satisfaction with online courses: The relation between the Big Five personality traits and satisfaction with online learning activities. Pegem Journal of Education and InstructionInformation Technologies, 28, 1(2),879–904. 01–08. https://doi.org/10.14527/C1S2M11007/s10639-022-11199-x

Bernard, L. C. (2010). Motivation and personality: Relationships between putative motive dimensions and the five factor model of personality. Psychological Reports, 106(2), 613–631. https:// doi. org/10. 2466/ pr0. 106.2. 613- 631

Ban,Bhagat, M.K. (2025).K., KorištenjeWu, humoraL. u nastavi. Varaždinski učitelj: digitalni stručni časopis za odgojY. i obrazovanje,Chang, 8(17).

C.

Banas, J. A., Dunbar, N., Rodriguez, D., Liu, S.-J.Y. (2011)2019). AThe Reviewimpact of Humorpersonality inon students’ perceptions towards online learning. Australasian Journal of Educational Settings:Technology, Four Decades of Research. Communication Education35(4), 60(1),98-108. 115–144. https://doi.org/10.1080/03634523.2010.49686714742/ajet.4162

BekeljaBlau, Wanzer,I. M.,i Bainbridge Frymier, A., Wojtaszczyk,Barak, A. M., Smith, T. (2006)2012). AppropriateHow do personality, synchronous media, and Inappropriatediscussion Usestopic affect participation? Journal of HumorEducational byTechnology Teachers.& CommunicationSociety, Education, 5515(2), 178–196.12–24.

Cacioppo, J. T., Petty, R. E. i Kao, C. F. (1984). The efficient assessment of need for cognition. Journal of Personality Assessment, 48(3), 306–307. https://doi.org/10.1080/036345206005661321207/s15327752jpa4803_13

Booth‐Butterfield,Cazan, A-M. i Indreica, S., Booth‐Butterfield, M.E. (1991)2014). IndividualNeed differencesfor in the communication of humorous messages. Southern Communication Journal, 56(3), 205–218. https://doi.org/10.1080/10417949109372831

Chen, G.-H., Martin, R. A. (2007). A comparison of humor styles, coping humor,cognition and mentalapproaches healthto betweenlearning Chinese and Canadianamong university students. HumorProcedia – InternationalSocial Journaland ofBehavioral HumorSciences, Research127, 20(3).134-138. https://doi.org/10.1515/HUMOR.2007.011

Evans, J. B. (2023). Gender and humor. Current Opinion in Psychology, 54, 101719. https://doi.org/10.1016/j.copsyc.2023.101719sbspro.2014.03.227

Costa, P. T., Jr. i McCrae, R. R. (2008). The NEO Inventories. U R. P. Archer i S. R. Smith (Ur.), Personality assessment (str. 213–245). Routledge/Taylor & Francis Group.

Fileš, T., Pavlin-Bernardić, N. (2021). Stilovi humora sveučilišnih nastavnika kao prediktori evaluacije nastavnika i motivacijskih čimbenika u studenata. Odgojno-obrazovne teme, 4(1), 41–64. https://doi.org/10.53577/oot.4.1.3

Fredrickson, B. L. (2001). The role of positive emotions in positive psychology: The broaden-and-build theory of positive emotions. American Psychologist, 56(3), 218–226. https://doi.org/10.1037/0003-066X.56.3.218

Gholami,Ghyasi, M., Rahimnia,Yazdani, F.,M. Malekzadeh,i G.,Farsani, Khorakian,M. A. (2025)2013). A distinct look at a transcendental phenomenon: The grounded theory model of leader humour. BMC Psychology, 13(1), 265. https://doi.org/doi.org/10.1186/s40359-025-02511-8

Hercigonja, Z. (2018). Emocionalna inteligencija u odgoju i obrazovanju. Fontana Impress.

Hinton, P. R., McMurray, I., Brownlow, C. (2004). SPSS Explained. Routledge.

Janes, L. M., Olson, J. M. (2000). Jeer Pressure: The Behavioral Effects of Observing Ridicule of Others. Personality and Social Psychology Bulletin, 26(4), 474–485. https://doi.org/10.1177/0146167200266006

Jovanovic, V. (2011). Do humor styles matter in the relationship between personality types and subjectiveselfregulated well‐being?learning strategies of language learners. ScandinavianInternational Journal of PsychologyApplied Linguistics and English Literature, 2(4), 52(5)74–82. https:// doi. org/ 10. 7575/ aiac. ijalel. v. 2n. 4p. 74

Guest, G., 502–507.MacQueen, K.M., i Namey, E.E. (2014). Applied Thematic Analysis. Sage Publications. https://doi.org/10.1111/j.1467-9450.2011.00898.x4135/9781483384436

Kuiper,Ibrahimoglu, N. A., McHale,Unaldi, N.I., Samancioglu, M. i Baglibel, M. (2009)2013). HumorThe Stylesrelationship asbetween Mediatorspersonality Between Self-Evaluative Standardstraits and Psychologicallearning Well-Being.styles: A cluster analysis. TheAsian Journal of PsychologyManagement Sciences and Education, 2(3), 143(4)93–108.

Kara, A., 359–376.Ergulec, F. i Eren, E. (2024). The mediating role of self-regulated online learning behaviors: Exploring the impact of personality traits on student engagement. Education and Information Technologies. https://doi.org/10.3200/JRLP.143.4.359-3761007/s10639-024-12755-3

Lefcourt,Lee, H.J., M.i Lee, Y. (2001)2006). Personality types and learners’ interaction in web-based threaded discussion. Humor: The PsychologyQuarterly Review of LivingDistance BuoyantlyEducation, 7.(1), Springer Science & Business Media.83–94.

LučićLehmann, T., M.Hähnlein, (2018). Prediktori korištenja stilova humoraI. i zadovoljstvoIfenthaler, životomD. studenata(2014). DoctoralCognitive, dissertation, University of Zagreb. Faculty of Humanitiesmetacognitive and Socialmotivational Sciences.perspectives Departmenton ofpreflection Psychology.

in

Lyubomirsky,self-regulated S.,online King, L., Diener, E. (2005). The Benefits of Frequent Positive Affect: Does Happiness Lead to Success?learning. PsychologicalComputers Bulletinin Human Behavior, 32, 131(6),313–323. 803–855. https://doi.org/10.1037/0033-2909.131.6.8031016/j.chb.2013.07.051

Martin,Mlačić, B. i Goldberg, L. R. A. (2007). TheAn psychologyanalysis of humor:a Ancross-cultural integrativepersonality approach.inventory: Elsevier.

Martin, R. A., Ford, T. (2018). The PsychologyIPIP ofBig Humor:Five Anfactor Integrativemarkers Approach.in Academic Press.

Martin, R. A., Lefcourt, H. M. (1983). Sense of humor as a moderator of the relation between stressors and moods.Croatia. Journal of Personality andAssessment, Social Psychology88(2), 45(6),168-177. 1313–1324. https://doi.org/10.1037/0022-3514.45.6.13131080/00223890701267993

Mlačić, B., Milas, G. i Kratohvil, A. (2007). Adolescent personality and self-esteem – an analysis of self-reports and parental-ratings. Društvena istraživanja, 1-2(87-88), 213-236.

Mukhtar, K., Javed, K., Arooj, M. i Sethi, A. (2020). Advantages, limitations and recommendations for online learning during COVID-19 pandemic era. Pakistan Journal of Medical Sciences, 36(4), 27–31. https ://doi.org/10.12669 /pjms.36.COVID19-S4.2785

Martin,Varela, R.O. A.E., Puhlik-Doris, P., Larsen, G., Gray,Cater, J., Weir,J. K.i Michel, N. (2003)2012). IndividualOnline differenceslearning in usesmanagement ofeducation: humorAn andempirical their relation to psychological well-being: Developmentstudy of the Humorrole Stylesof Questionnaire.personality traits. Journal of ResearchComputing in PersonalityHigher Education, 24(3), 37(1),209–225. 48–75.https:// doi. org/ 10. 1007/ s12528- 012- 9059-x

Pavlin-Bernardić,Wang, N.Z. (2022). ZašMedia richness and continuance intention to jeonline humorlearning učiteljaplatforms: bitan?The Varaždinskimediating Učitelj: Digitalni Stručni Časopis Za Odgoj i Obrazovanje, 5(9), 49–54.

Poncy, G. W. (2017). Maladaptive Humor Styles as Mediatorsrole of thesocial Relationship Between Attachment Insecuritypresence and Emotionthe Regulation.moderating role of need for cognition. HUMORFrontiers in Psychology, 13,:950501. 30(2), 147–168. https://doi.org/10.1515/humor-2016-00963389/fpsyg.2022.950501

Rački,Zimmerman, ŽB. J. (1998). (2017).Academic Zaigranoststudying kaoand manifestacijathe koherentne stabilnosti kreativnosti učenika. In Mednarodna Strokovna Konferenca Učiteljev Podaljšenega Bivanja, 11, 6–12.

Romero, E. J., Cruthirds, K. W. (2006). The Usedevelopment of Humorpersonal inskill: theA Workplace.self-regulatory perspective. AcademyEducational ofPsychologist, Management Perspectives33(2–3), 20(2),73–86. 58–69. https://doi.org/10.5465/amp.2006.20591005

Schermer, J. A., Rogoza, R., Kwiatkowska, M. M., Kowalski, C. M., Aquino, S., Ardi, R., Bolló, H., Branković, M., Chegeni, R., Crusius, J., Doroszuk, M., Enea, V., Truong, T. K. H., Iliško, D., Jukić, T., Kozarević, E., Kruger, G., Kurtić, A., Lange, J., … Krammer, G. (2023). Humor styles across 28 countries. Current Psychology, 42(19), 16304–16319. https://doi.org/10.1007/s12144-019-00552-y

Svebak, S. (1974). Revised questionnaire on the sense of humor. Scandinavian Journal of Psychology, 15(1), 328–331. https://doi.org/10.1111/j.1467-9450.1974.tb00597.x

Thorson, J. A., Powell, F. C. (1993). Development and validation of a multidimensional sense of humor scale. Journal of Clinical Psychology, 49(1), 13–23. https://doi.org/10.1002/1097-4679(199301)49:1<13::AID-JCLP2270490103>3.0.CO;2-S

Tubin, S. (2011). Struktura stilova humora, ličnost i zadovoljstvo životom. Neobjavljeni diplomski rad.Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za psihologiju.

Vanek, K., Maras, A., Karabin, P. (2021). Tko su dobri učitelji? Školski Vjesnik, 70(2), 349–370.

Veselka, L., Schermer, J. A., Martin, R. A., Vernon, P. A. (2010). Relations between humor styles and the Dark Triad traits of personality. Personality and Individual Differences, 48(6), 772–774. https://doi.org/10.1016/j.paid.2010.01.017

Yaprak, P., Güçlü, M., Ayyildiz Durhan, T. (2018). The Happiness, Hardiness, and Humor Styles of Students with a Bachelor’s Degree in Sport Sciences. Behavioral Sciences, 8(9), 82. https://doi.org/10.3390/bs8090082

Zsila, Á., Urbán, R., Orosz, G., Demetrovics, Z. (2021). The association of animated sitcom viewing with humor styles and humor types. HUMOR, 34(3), 393–409. https://doi.org/10.1515/humor-2020-00551207/s15326985ep3302&3_3

Teaching (Today for) Tomorrow: Bridging the Gap between the Classroom and Reality 3rd International Scientific and Art Conference Faculty of Teacher Education, University of Zagreb in cooperation with the Croatian Academy of Sciences and Arts

ThePerception correlationof betweenteaching rapport,characteristics perceivedin autonomy,an andonline competenceenvironment with regard to some personality traits of students in art academies

Abstract

The aimsuccess of thislearning researchin wasan online environment can be related to examinesome characteristics of the styles of humor (affiliative, self-helping, aggressiveteaching and self-defeating)personality that are represented among students and teachers at the Ivanić-Grad Polytechnic and to see if they depend on the gender, age, subject area of ​​the teacher and the chosen study programtraits of the students. TheTherefore, two research questions were posed: 1. what are the advantages and 2. what are the disadvantages of instruction in an online environment from the point of view of students with different personality traits (extraversion/introversion and the need for cognition). The participants were 256 students from Zagreb and Zadar (79% female, average age: 25). Quantitative and qualitative methodology was conductedused. throughParticipants filled out an online questionnaire onthat acontained samplethe ofExtraversion 100scale, respondentsthe (66Need studentsfor Cognition Scale, and 34two teachers). The Humor Styles Questionnaire (HSQ) was used. Open-open-ended questions wereabout alsothe implementedadvantages and disadvantages of instruction in thean questionnaireonline inenvironment. order to determine their viewsBased on the roledata offrom humorthe inpersonality teaching.scales, the participants were divided into four groups: 1. high introversion (n = 43), 2. high extraversion (n = 44), 3. low need for cognition (n = 37) and 4. high need for cognition (n = 42). The results of the researchthematic showanalysis within these groups showed that teachersintroverted usestudents anand aggressivestudents stylewith a high need for cognition highlighted the independent organization of humortime significantlyand morethe thanavailability of lecture recordings as advantages. Extraverted students highlighted fewer opportunities to communicate with professors. Students with a high need for cognition pointed out the lower quality of instruction, less opportunity to discuss and communicate with professors as disadvantages, which resulted in lower engagement and motivation of these students. AThe comparisonresults byare genderin showsaccordance thatwith menthe usetheoretical aframework self-defeatingand stylehave significantlypractical more than women. Also, a significant difference was observedimplications in the usecontext of self-defeating style of humor among respondents under 20 years who use this style more than respondents over 30 years, while there is no significant difference between the other groups. Teachers of professional subjects use self-help and aggressive style of humor significantly more than teachers of social subjects. Differencesteaching in thean useonline of affiliative and self-defeating humor style between the mentioned groups were not determined. There is no significant difference in humor styles between the students of professional undergraduate studies in Nursing and Physiotherapy and professional graduate studies in Prosthetics, Orthotics and Robotics. The respondents agree that the use of positive humor in class creates a pleasant atmosphere and increases the motivation to learn.environment.

Key words:

learning;extraversion; motivation;introversion; opinions;need sensefor cognition; self-regulation of humor;learning; teaching characteristics