Digitalne kompetencije nastavnika glazbenih škola u Republici Hrvatskoj
Martina Mičija PalićGlazbena škola Zlatka Balokovića, Zagreb |
|
Glazbene, likovne i vizualne umjetnosti u obrazovanju |
Izvorni znanstveni rad |
Sažetak |
|
Dionici glazbeno-obrazovnog sustava u proteklom su razdoblju u značajnoj mjeri upućeni na korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u nastavi glazbe, a preduvjet tome zapravo je posjedovanje i unapređivanje tzv. digitalnih kompetencija. Stoga je cilj ovoga rada determinirati razinu digitalnih kompetencija nastavnika glazbenih škola u Republici Hrvatskoj uzimajući kao polazište Europski okvir digitalnih kompetencija za obrazovatelje (DigCompEdu) i Okvir za digitalnu kompetenciju korisnika u školi: učitelja/nastavnika i stručnih suradnika, ravnatelja i administrativnoga osoblja koji je nastao u okviru projekta e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola. Za potrebe ovoga istraživanja kreiran je upitnik u okviru kojega su nastavnici glazbenih škola (N = 141) procijenili svoje digitalne kompetencije u pet kategorija: informacijska i podatkovna pismenost, komunikacija i suradnja, kreiranje sadržaja, sigurnost te rješavanje problema. Rezultati su pokazali da se većina nastavnika smatra tzv. samostalnim korisnicima, ali zamijećena je i nužnost daljnje edukacije i usavršavanja njihovih digitalnih kompetencija. |
|
Ključne riječi |
|
DigCompEdu; glazba; glazbeno-obrazovni sustav; informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT); nastavnici |
Uvod
Zastupljenost informacijsko-komunikacijske tehnologije u svakodnevnom životu u velikoj se mjeri reflektira i na njezinu sve značajniju implementaciju u obrazovnom sustavu. Ovaj je proces naročito pospješen utjecajem pandemije COVID-19 kada je uslijed sveopće obustave kontaktne nastave cjelokupan rad obrazovnog sustava migrirao u virtualni prostor (usp. Mičija Palić, 2021). U takvim su okolnostima pred sve dionike nastavnog procesa postavljeni brojni izazovi, od kojih su se najzahtjevnijima pokazali oni digitalne prirode. Zahvaljujući zadovoljavajućoj razini digitalnih kompetencija pojedinih nastavnika, roditelja i učenika, virtualna nastava održavala se poprilično kontinuirano, uz realna ograničenja koja donosi u usporedbi s kontaktnom nastavom, a virtualizacija obrazovanja na svim razinama, doprinijela je i digitalnom opismenjavanju društva u cjelini. Ipak, pojedini su dionici obrazovnog sustava pokazali nedovoljnu spremnost za korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u realizaciji nastave na daljinu, što je prouzročeno među ostalim i nedovoljnom razinom digitalnih kompetencija.
S obzirom da je provođenje nastave na daljinu u Republici Hrvatskoj koincidiralo s implementacijom projekta e-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće (CARNET, 2019), dionici obrazovnog sustava u velikoj su mjeri imali značajnu podršku za „digitalni zaokret“ (Camlin i Lisboa 2021, str. 129) u provođenju nastave na daljinu. Pritom su digitalne kompetencije nastavnika bile preduvjetom ostvarenja ciljeva i ishoda nastave (Caena i Redecker, 2019; Pahljina Reinić, Rončević Zubković i Kolić Vehovec, 2020). S obzirom da se digitalne kompetencije smatraju „temeljnim kompetencijama za cjeloživotno obrazovanje“ (Müller i Varga, 2019, str. 28) u ovom se radu nastojalo istražiti razinu digitalnih kompetencija nastavnika glazbenih škola, jer se radi o tematici koja je slabo istražena, a vrlo značajna u kontekstu unapređenja procesa virtualizacije nastave glazbenih škola.
Za determiniranje razine digitalnih kompetencija nastavnika korišteni su već postojeći referentni okviri: Europski okvir za digitalne kompetencije građana, tzv. DigComp (Ferrari, 2013), zatim Europski okvir digitalnih kompetencija za obrazovatelje, tzv. DigCompEdu (Redecker, 2017) i Okvir za digitalnu kompetenciju korisnika u školi: učitelja/nastavnika i stručnih suradnika, ravnatelja i administrativnoga osoblja (Žuvić, Brečko, Krelja Kurelović, Galošević i Pintarić, 2016). Pritom se okvir za samoprocjenu općih digitalnih kompetencija DigComp sastojao od 21 kompetencije podijeljene u pet kategorija: Informiranje i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Kreiranje digitalnog sadržaja, Sigurnost i Rješavanje problema. Drugi referentni okvir specificiran za obrazovatelje DigCompEdu sadržavao je 11 kompetencija podijeljenih u tri kategorije: Poučavanje i učenje uz primjenu digitalnih tehnologija, Rad u školskom okruženju i Profesionalno obrazovanje i cjeloživotno učenje (Žuvić i sur., 2016, str. 94–97). Uporaba navedenih referentnih okvira za istraživanje digitalnih kompetencija nastavnika glazbenih škola omogućila je i kontekstualizaciju rezultata istraživanja u odnos sa saznanjima o istraživanju obrazovanja u Europi (European Commission, 2019).
Metodologija
Cilj i problemi istraživanja
Uzimajući u obzir značaj digitalnih kompetencija u suvremenoj društvenoj interakciji i sve veću zastupljenost informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovnim procesima, ovim se istraživanjem nastojalo determinirati razinu digitalnih kompetencija nastavnika glazbenih škola u Republici Hrvatskoj. S tim je ciljem razmatrano pet istraživačkih problema:
- Kako nastavnici glazbenih škola procjenjuju razinu svojih digitalnih kompetencija prema referentnim okvirima DigComp i DigCompEdu?
- Postoji li korelacija između samoprocjene digitalnih kompetencija nastavnika i njihove dobi, spola, godina radnog staža i zvanja (mentor, savjetnik, izvrsni savjetnik i dr.)?
- Kolika je zastupljenost korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi?
- Na koji su način nastavnici glazbenih škola stekli svoje dosadašnje digitalne kompetencije?
- Smatraju li nastavnici da postoji potreba za dodatnom edukacijom za stjecanje digitalnih kompetencija?
Instrument i provedba istraživanja
Kao teorijsko polazište ovoga istraživanja korišteni su postojeći referentni okviri za digitalne kompetencije; Europski okvir za digitalne kompetencije građana (DigComp), Europski okvir digitalnih kompetencija za obrazovatelje(DigCompEdu) i Okvir za digitalnu kompetenciju korisnika u školi: učitelja/nastavnika i stručnih suradnika, ravnatelja i administrativnoga osoblja (Žuvić i sur., 2016), koji je nastao u okviru projekta e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (CARNET, 2018). Po uzoru na smjernice navedenih referentnih okvira kreiran je i upitnik namijenjen za samoprocjenu digitalnih kompetencija nastavnika glazbenih škola. Upitnik je bio dostupan u digitalnom obliku, a sastojao se od 13 pitanja, od kojih su neka bila vezana uz sociodemografske pokazatelje, radni status i zvanje ispitanika. Također, ispitivalo se i predznanje sudionika istraživanja o korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije, a zatim su ispitanici procijenili svoje digitalne kompetencije prema pojedinim subskalama DigComp i DigCompEdu referentnih okvira. Istraživanje je provedeno u razdoblju od listopada 2021. do kraja siječnja 2022. godine, a prikupljeni podaci obrađeni su u računalnom programu IBM Statistics 25, čime smo dobili i odgovore na istraživačka pitanja. Izračunati su Cronbach Alpha koeficijenti pouzdanosti za skale DigComp i DigCompEdu te su rezultati pokazali visoke i vrlo visoke koeficijente pouzdanosti, koji potvrđuju opravdanost korištenja cjelovitih skala kao i njihovih subskala u daljnjim analizama (Tablica 1).
Tablica 1. Pouzdanosti skala općih digitalnih kompetencija (DigComp) i digitalnih kompetencija u obrazovanju (DigCompEdu)
|
SKALA |
RAZINA VARIJABLE |
α |
|
|
Opće digitalne kompetencije
|
Cjelovita skala DigComp |
.96 |
|
|
1. Informiranje i podatkovna pismenost |
.88 |
||
|
2. Komunikacija i suradnja |
.92 |
||
|
3. Kreiranje digitalnog sadržaja |
.83 |
||
|
4. Sigurnost |
.90 |
||
|
5. Rješavanje problema |
.91 |
||
|
Digitalne kompetencije u obrazova-nju |
Cjelovita skala DigCompEdu |
.95 |
|
|
1. Poučavanje i učenje uz primjenu digitalnih tehnologija |
.93 |
||
|
2. Rad u školskom okruženju |
.85 |
||
|
3. Profesionalno obrazovanje i cjeloživotno učenje |
.81 |
||
Uzorak
Uzorak ispitanika (N = 141) sačinjavaju nastavnici glazbenih škola diljem Republike Hrvatske. Više od trećine ispitanika je u dobi između 40 i 50 godina (35,5%) te po oko četvrtina u dobi od 30 do 40 (24,8%) i od 50 do 60 godina (22,7%). Ponajviše su u stručnom zvanju nastavnika (61%), dok je 14,9% mentora, 20,6% savjetnika te 2,1% izvrsnih savjetnika. Po jedna trećina sudionika ima 10 do 20 (33,3%) i 20 do 30 godina staža (31,9%), a podjednaki udio do 5 (12,1%), 6 do 10 (12,8%) ili više od 30 godina staža (9,9%).
Rezultati istraživanja
Prije provjere postavljenih istraživačkih problema detaljno je prikazan uzorak ispitanika te su provjerena deskriptivna obilježja mjerenih varijabli.
Deskriptivna obilježja varijabli
U Tablici 2. nalaze se postotci odgovora nominalnih varijabli koji ukazuju na udio pojedinih odgovora ispitanika. Pokazalo se da je oko ¼ ispitanika prije pandemije Covid-19 prisustvovala nekoj vrsti edukacije vezane uz korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije, a oko ⅕ je bila na edukaciji u posljednje 2 godine. Gotovo 90 % ispitanika izjavljuje da su digitalne kompetencije stjecali samostalno, te podjednaki udio od oko ¼ da su ih stjecali pohađanjem edukacija ili tijekom osnovnoškolskog / srednjoškolskog obrazovanja. Najmanje ih je (17 %) digitalne kompetencije stjecalo tijekom studiranja, a više od polovice ispitanika (56 %) osjeća potrebu za dodatnom edukacijom. Što se tiče korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije prilikom pripreme i realizacije nastave glazbe po ⅓ ispitanika izjavljuje da ju koriste u do 10 % ili 10-20 % slučajeva, ⅕ u 20-30% te oko desetina u više od 30 % slučajeva.
Tablica 2. Postoci pojedinih odgovora kod nominalnih varijabli (N = 141)
|
VARIJABLA |
% |
|
Edukacija IKT prije pandemije |
28,4 |
|
Edukacija IKT u zadnje dvije godine |
22,7 |
|
Stjecanje digitalnih kompetencija samostalnim učenjem |
89,4 |
|
Stjecanje digitalnih kompetencija pohađanjem edukacija / tečajeva / seminara |
25,5 |
|
Stjecanje digitalnih kompetencija tijekom osnovnoškolskog / srednjoškolskog obrazovanja |
29,1 |
|
Stjecanje digitalnih kompetencija tijekom studija na fakultetu / muzičkoj akademiji |
17,0 |
|
Potreba za dodatnom edukacijom |
56,0 |
|
Korištenje IKT do 10 % |
34,0 |
|
Korištenje IKT od 10% do 20% |
33,3 |
|
Korištenje IKT od 20% do 30% |
21,3 |
|
Korištenje IKT više od 30% |
11,3 |
U Tablici 3. prikazana su deskriptivna obilježja ordinalnih varijabli koja pokazuju da se sve distribucije mjerenih varijabli statistički značajno razlikuju od normalne raspodjele. Iako mjere zakrivljenosti nisu izražene i u granicama su normale, broj ispitanika nije dovoljan da bi se uz značajna odstupanja od normaliteta distribucija Kolmogorov-Smirnov testom primjenjivala parametrijska statistika. Stoga je u daljnjoj obradi korištena neparametrijska obrada podataka.
Tablica 3. Deskriptivna obilježja ordinalnih varijabli odnosno tvrdnji iz DigComp i DigCompEdu skala (N=141)
|
VARIJABLA |
M |
C |
D |
SD |
Skew. |
Kurt. |
p(KS) |
|
Pregledavanje, pretraživanje i filtriranje podataka, informacija i digitalnih sadržaja |
2,5 |
3,0 |
3,0 |
0,68 |
-0,94 |
-0,33 |
,00 |
|
Vrednovanje podataka, informacija i digitalnih sadržaja |
2,3 |
2,0 |
2,0 |
0,71 |
-0,43 |
-0,95 |
,00 |
|
Upravljanje podacima, informacijama i digitalnim sadržajima |
2,2 |
2,0 |
2,0 |
0,71 |
-0,36 |
-0,96 |
,00 |
|
Komuniciranje korištenjem digitalnih tehnologija |
2,4 |
3,0 |
3,0 |
0,67 |
-0,81 |
-0,46 |
,00 |
|
Dijeljenje podataka, informacija i sadržaja digitalnim tehnologijama |
2,4 |
3,0 |
3,0 |
0,66 |
-0,76 |
-0,48 |
,00 |
|
Sudjelovanje u društvu korištenjem digitalnih tehnologija |
2,2 |
2,0 |
3,0 |
0,74 |
-0,43 |
-1,06 |
,00 |
|
Suradnja putem digitalnih tehnologija |
2,2 |
2,0 |
2,0 |
0,73 |
-0,35 |
-1,03 |
,00 |
|
Poštovanje pravila ponašanja u digitalnom okruženju |
2,5 |
3,0 |
3,0 |
0,65 |
-0,91 |
-0,26 |
,00 |
|
Upravljanje digitalnim identitetom |
2,1 |
2,0 |
2,0 |
0,70 |
-0,21 |
-0,95 |
,00 |
|
Kreiranje digitalnih sadržaja |
1,9 |
2,0 |
2,0 |
0,74 |
0,14 |
-1,16 |
,00 |
|
Integriranje i razrada digitalnih sadržaja |
1,9 |
2,0 |
2,0 |
0,73 |
0,20 |
-1,07 |
,00 |
|
Razumijevanje autorskog prava i licenci |
1,9 |
2,0 |
2,0 |
0,76 |
0,13 |
-1,23 |
,00 |
|
Programiranje |
1,2 |
1,0 |
1,0 |
0,43 |
2,12 |
3,81 |
,00 |
|
Zaštita uređaja |
1,6 |
1,0 |
1,0 |
0,70 |
0,68 |
-0,73 |
,00 |
|
Zaštita osobnih podataka i privatnosti |
1,8 |
2,0 |
2,0 |
0,71 |
0,25 |
-1,00 |
,00 |
|
Zaštita zdravlja i dobrobiti |
1,9 |
2,0 |
2,0 |
0,77 |
0,19 |
-1,29 |
,00 |
|
Zaštita okoliša |
1,9 |
2,0 |
2,0 |
0,78 |
0,15 |
-1,33 |
,00 |
|
Rješavanje tehničkih problema |
1,6 |
1,0 |
1,0 |
0,67 |
0,68 |
-0,62 |
,00 |
|
Identificiranje potreba i pronalaženje tehnoloških rješenja |
1,7 |
2,0 |
1,0 |
0,71 |
0,57 |
-0,86 |
,00 |
|
Kreativno rješavanje problema korištenjem digitalnih tehnologija |
1,9 |
2,0 |
2,0 |
0,77 |
0,15 |
-1,29 |
,00 |
|
Prepoznavanje razine digitalnih kompetencija |
1,9 |
2,0 |
2,0 |
0,75 |
0,19 |
-1,18 |
,00 |
|
Uključivanje digitalne tehnologije u planiranje kurikula |
1,9 |
2,0 |
2,0 |
0,77 |
0,25 |
-1,27 |
,00 |
|
Izvođenje nastavnog procesa uz primjenu digitalnih tehnologija |
2,2 |
2,0 |
2,0 |
0,69 |
-0,25 |
-0,88 |
,00 |
|
Primjena digitalnih obrazovnih sadržaja i scenarija učenja u nastavnom procesu |
2,1 |
2,0 |
2,0 |
0,73 |
-0,12 |
-1,09 |
,00 |
|
Kreiranje digitalnih obrazovnih sadržaja i scenarija učenja u nastavnom procesu |
1,9 |
2,0 |
2,0 |
0,75 |
0,13 |
-1,19 |
,00 |
|
Dizajniranje okružja za aktivno učenje i stvaranje znanja uz uporabu digitalnih tehnologija |
1,8 |
2,0 |
1,0 |
0,76 |
0,37 |
-1,19 |
,00 |
|
Praćenje i vrednovanje učenika uz primjenu digitalnih tehnologija |
2,1 |
2,0 |
2,0 |
0,74 |
-0,09 |
-1,18 |
,00 |
|
Upravljanje organizacijom nastave uz uporabu digitalnih tehnologija |
2,1 |
2,0 |
2,0 |
0,76 |
-0,14 |
-1,25 |
,00 |
|
Vođenje pedagoške dokumentacije u digitalnom obliku |
2,4 |
3,0 |
3,0 |
0,73 |
-0,70 |
-0,82 |
,00 |
|
Suradnja s učenicima, nastavnicima i roditeljima u digitalnom okruženju |
2,4 |
2,0 |
3,0 |
0,69 |
-0,60 |
-0,74 |
,00 |
|
Učenje putem digitalnih tehnologija o uporabi digitalnih tehnologija u nastavi |
2,1 |
2,0 |
2,0 |
0,73 |
-0,18 |
-1,09 |
,00 |
|
Razmjenjivanje znanja i iskustva o predmetnom području i nastavnoj praksi u virtualnom okruženju |
2,1 |
2,0 |
2,0 |
0,72 |
-0,12 |
-1,04 |
,00 |
Dodatno su izračunati još i skupni rezultati za pojedine subskale u oba upitnika. Iz upitnika za ispitivanje općih digitalnih kompetencija (DigComp) formirane su varijable: Informiranje i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Kreiranje digitalnog sadržaja, Sigurnost i Rješavanje problema, a iz upitnika digitalnih kompetencija korisnika u obrazovanju (DigCompEdu): Poučavanje i učenje uz primjenu digitalnih tehnologija, Rad u školskom okruženju te Profesionalno obrazovanje i cjeloživotno učenje. Dobivene srednje vrijednosti pokazuju da se sve skupne kompetencije nalaze u kategoriji samostalni korisnik, a najvišima se procjenjuju: Informiranje i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja te Rad u školskom okruženju (Tablica 4).
Tablica 4. Deskriptivna obilježja skupnih rezultata na skalama DigComp i DigCompEdu
|
upitnik |
VARIJABLA |
M |
C |
D |
SD |
Skew. |
Kurt. |
p(KS) |
|
Opće digitalne kompe-tencije |
1. Informiranje i podatkovna pismenost |
2,3 |
2,3 |
3,0 |
0,63 |
-0,58 |
-0,71 |
,00 |
|
2. Komunikacija i suradnja |
2,3 |
2,3 |
3,0 |
0,58 |
-0,56 |
-0,57 |
,00 |
|
|
3. Kreiranje digitalnog sadržaja |
1,7 |
1,8 |
1,0 |
0,55 |
0,34 |
-0,80 |
,00 |
|
|
4. Sigurnost |
1,8 |
2,0 |
1,0 |
0,66 |
0,25 |
-0,97 |
,00 |
|
|
5. Rješavanje problema |
1,8 |
1,8 |
1,0 |
0,64 |
0,41 |
-0,95 |
,00 |
|
|
Digitalne kompe-tencije u obrazova-nju |
1. Poučavanje i učenje uz primjenu digitalnih tehnologija |
2,0 |
2,0 |
2,0 |
0,63 |
0,21 |
-1,00 |
,00 |
|
2. Rad u školskom okruženju |
2,3 |
2,3 |
3,0 |
0,64 |
-0,48 |
-0,74 |
,00 |
|
|
3. Profesionalno obrazovanje i cjeloživotno učenje |
2,1 |
2,0 |
2,0 |
0,66 |
-0,12 |
-0,92 |
,00 |
|
|
2nd International Scientific and Art Faculty of Teacher Education University of Zagreb Conference Contemporary Themes in Education – CTE2 - in memoriam prof. emer. dr. sc. Milan Matijević, Zagreb, Croatia |
The role of digital technology in teacher’s professional development |
Abstract |
|
|
|
Keywords |
|
|