Comparison of basic coordination assessment tests with the newly constructed test in rhythmic gymnastics

 

	Odgoj danas za sutra:  Premošćivanje jaza između učionice i realnosti  3. međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO4 u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti
JelenaRebeka AlićStojković1, SmiljanaJosipa Zrilić1, Marko DžajaRadaš2 1Faculty of Kinesiology, Josip Juraj Strossmayer University of Zadar,Osijek, jelenacetinic@net.hr, szrilic@unizd.hrstojkovicrebeka@gmail.com 2KatoličkaFaculty osnovnaof školaKinesiology, IvoUniversity Mašina,of ZadarZagreb, josipa.radas@kif.hr

Sekcija - Kineziološka edukacija i sport

Broj rada: 1

Kategorija članka: IzvorniPrethodno znanstveni članakpriopćenje

SažetakAbstract

CiljRhythmic istraživanjagymnastics jeis utvrditia postojeconventional lisport statističkithat značajnecontains razlikeits uown učestalostiartistic pojavecomponent. neprihvatljivihIn oblikaaddition ponašanjato tijekomthe provedbefive kineziološkihapparatus aktivnostithat kodgymnast učenikamanipulates ranewith, školskefollowing dobithe srhythm obziromand natempo spolof ispitanika.the Istraživanjemusic, jeshe provedenoalso nacontrols 199the učenikamovements četvrtihwith razredaher primarnogbody, obrazovanjawhich osnovnihcreates školaunity Zadarskein županije.the Sbeauty obziromof nathe kriterijperformance. podjeleThe premasame spolurequires ispitanika,great uzorakcoordination jeability, podijeljenas naone dvaof sub-uzorka;the učenice:most Nimportant =104motor abilities iin učenici:rhythmic Ngymnastics. =The 95.aim Učestalostof pojavethis neprihvatljivihpaper oblikawas ponašanjato ispitanaconstruct jea prigodnimcoordination upitnikomassessment kojitest jeapplicable osmišljenspecifically uto svrhurhythmic provedbegymnastics. istraživanja.The Tvrdnjesample unutarconsisted upitnikaof podijeljene40 surhythmic nagymnasts četiriaged skale:9-12. skaluFor nedoličnogcoordination verbalnogassessment, izražavanja,three skalualready agresivnosti,known skalutests odnosaand premaone autoritetimanewly -constructed učitelju,test skaluwere odnosaused: prema"Side autoritetimagallop –with roditeljimarope". iThe skaluresults nemarnostishow premathat obvezamathe newly constructed test measures the coordination necessary for the successful performance in rhythmic gymnastics, but only in the observed sample. There is a statistically significant difference between individual measurements (up<0,05) školiand ia ustatistically obitelji).significant Sudionici istraživanja izražavali su učestalost pojave neprihvatljivih ponašanja na skali raspona od 1 do 5correlation (1p<0,001), –therefore nikad;this 2test –is rijetko;considered 3reliable. –It ponekad;would 4be –good često;to 5implement –the uvijek).newly Razlikeconstructed prematest spoluwhen ispitanikaselecting testiranechildren sufor trhythmic testom.gymnastics Rezultatiprogram, istraživanjaas ukazujuwell kakoas postojeduring statističkitransitive značajnemeasurements razlikein učestalostithe provedbetraining neprihvatljivih oblika ponašanja tijekom provođenje kinezioloških aktivnosti između dječaka i djevojčica primarnog obrazovanja. Prema navedenim rezultatima dječaci u odnosu na djevojčice pokazuju veću učestalost postojanja neprihvatljivih ponašanja na svim skalama. Dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da prilikom osmišljavanja i provedbe intervencija koje imaju za cilj reduciranje neprihvatljivih oblika ponašanja posebna pažnja treba biti usmjerena prema dječacima.process.

KljučneKey riječiwords

agresivnost;metric nemarnost;characteristics; neprimjerenomotor ponašanje;abilities; razlike;newly učenicideveloped test; rhythmic gymnasts

UvodIntroduction

IntegracijaMotor učenikacoordination uis socijalnono idoubt društvenothe prihvatljivomost funkcioniranjeimportant uability školiin kodterms nekihof učenika,the zbogoverall njihoveperformance neuspješneand prilagodbe,motor rezultirabehavior manifestacijomof različitihhuman oblikabeings. nepoželjnihIt ponašanja.is Nepoželjnopractically ponašanjeimplemented definirain seevery kaomovement ponašanjestructure, kojefrom odstupathe odsimplest normalnogto ponašanjathe zamost određenucomplex dob,forms spol,of situaciju i okolinu. Odnosi se na unutarnji svijet djeteta te stvara probleme njemu samome ili njegovoj okolinimotion (JukićPurenović Lušić– Ivanović, 2006). Bouillet i Uzelac (2007) navode kako su nepoželjna ponašanja djece obilježene osobnim izražavanjem negativnog stava i mišljenja prema odgojiteljima u obitelji, izvan obitelji, prema svojoj braći i sestrama, vršnjacima, prema radu i učenju te prema pozitivnim socijalnim standardima i normama. Koller-Trbović (2004) određuje nepoželjna ponašanja djece kao ona gdje učenici i mladi čine štete i/ili probleme sebi samima ili drugim osobama naglašavajući kako se njihov razvoj kreće od blagih, manje ometajućih i najčešće u manjoj mjeri primjetnih do onih težih, očevidnijih i opasnijih nepoželjnih ponašanja. Maddeh, Bennour i Souissi (2015) nepoželjna ponašanja definiraju kao ona ponašanja koja remete školske aktivnosti, posebno ponašanja koja ometaju učitelje i/ili učenike tijekom nastave (Maddeh i sur., 2015).Učiteljima ovakva nepoželjna ponašanja od strane učenika ometaju normalan tijek nastavnih aktivnosti za vrijeme sata, izravno utječu na smanjenje efektivnog vremena nastavnog rada zbog stalnih opomena, što nadalje dovodi do nemogućnosti realizacije planiranih aktivnosti programiranih nastavnim planom i posljedično slabijeg akademskog uspjeha (Sulbaran i Leon, 2014).

Success

Nain satuany Tjelesnesport, ias zdravstvenein kultureany (TZK),other kaoactivity, idepends kod provedbe ostalih organizacijskih oblika rada osnovnog i diferenciranog plana i programa kurikuluma nastavnog predmeta TZK-a, kod nekih učenika pojavljuju se određene manifestacije nepoželjnih ponašanja. Takva ponašanja grupiraju se u lakše uočljiva i teže uočljiva nepoželjna ponašanja. Prema Zrilić, Klasnić i Đuranović (2023) u lakše uočljiva nepoželjna ponašanja spadaju: agresivnost, laganje, neposluh, prkos i nedisciplina,on a unumber težeof uočljivaabilities ponašanjaand spadaju:dimensions plašljivost, povučenost, potištenost, razmaženost, pretjerana uzornost, nemarnost, nametljivost te krađa. Sulbaran i Leon (2014) pak u nepoželjna ponašanja ubrajaju: agresivnost, dosađivanje, nedisciplinu, nepristojnost, iskrivljavanje istine, deficit pažnje i distanciranje. Sat TZK interaktivne je i natjecateljske prirode što može doprinijeti učestalijoj pojavi nepoželjnih ponašanja (Busca, Ruiz i Rekalde; 2014). U dosadašnjim istraživanjima navode se tri glavna čimbenika koji doprinose manifestaciji nepoželjnih ponašanja na satovima TZK-a. Prvi čimbenik je natjecateljska situacija koja se primjerice pojavljuje u sportskim i štafetnim igrama te motorički zadatci gdje učenici trebaju postići „bolji rezultat“ od protivnika ili ga „nadjačati“ u svom postignuću (Banos, 2021). Kao drugi čimbenik navodi se monotonija i dosada na satu TZK-a koja je rezultat neadekvatnog odabira metoda rada, metodičkih organizacijskih oblika rada i nezanimljivo osmišljenog sata TZK-a (Olweus i Breivik, 2014). Treći čimbenik koji pospješuje pojavu nepoželjnih ponašanja na satu TZK-a je nezadovoljstvo kineziološkim sadržajima koji se provode,that a kojicertain učeniciindividual ujednomust doživljavajupossess. manjeIt atraktivnimis very important how developed these abilities are and how far they are from the ideal model (Banos,Cvenić, 2020)2007). NasuprotCoordination tomu, u dosadašnjim istraživanjima se nadvodi kako uživanje na satu TZK-a i zadovoljstvo mogu umanjiti pojavnost nepoželjnih ponašanja,as a upravomotor jeability učiteljis ključancertainly faktorone kojiof možethe učenikeindispensable višeones zainteresiratithat zamust satbe TZK-afound tein planiratievery kineziološkesport. sadržajeIn urhythmic kojimagymnastics, ćebesides učeniciflexibility, uživaticoordination tijekom tjelesnog vježbanja (Banos, Barretos-Ruvalcaba i Baena-Extremera, 2019). Uz navedeno, mora se naglasiti da konfliktne situacije koje mogu nastati na nastavi TZK-a nisu rijetke iz razloga jer je emocionalna razina opterećenja učenika vrlo izražena. Prema Neljaku (2013) učestalost i vrste konfliktnih situacija na satu TZK-a ovise prije svega o obilježjima učenika u određenom razrednom odjelu,takes a mijenjajuleading seplace poin razvojnimthe fazamaspecification krozequation kojeof učenicimotor prolaze.abilities. UIt razrednojcan nastavi,be manifested in a premacombination Nacionalnomof kurikulumudance, zagymnastics nastavniand predmetapparatus TZK-handling, movements of impressive motor structures that are characterized by beauty, elegance and harmony, with the constant striving to achieve perfectly coordinated and precisely executed motions and movements (Ivančević, 1976). Due to this, rhythmic gymnastics is a (NN/27,sport 2019)which provoderequires sethe različitecomplexity nastavneand temehigh koje,level izmeđuof ostalog,motor mogu potaknuti pojavnost nepoželjnih ponašanja kod učenika. Kod nekih učenika nastavna tema „Dječji nogomet“, koja se provodi u četvrtom razredu osnovne škole, zbog visokog emocionalnog opterećenja i natjecateljskog karaktera može dovesti do nepoželjne agresivnosti u kontaktu s učenicima protivničke ekipe, nadalje, laganja u smislu nepoštivanja pravila igre, nedisciplini, prkosu i neposluhu u izvođenju faula i slično. S druge strane, u takvom okruženju može se manifestirati plašljivost i potištenost učenika koji se nalaze u protivničkoj ekipi u odnosu na ekipu u kojoj je agresivan, neposlušan i nediscipliniran učenik.  Nemarnost učenika na satovima TZK-a najčešće se povezuje s nebrigom oko nošenja opremeabilities (sportskeflexibility, obuće i odjeće) koja je ujedno i dio vrednovanja učenika u sklopu predmetnog područja TZK-a. U postojećem kurikulumu nastavnog predmeta TZK-a kao odgojno obrazovni ishod iz predmetnog područja „D: Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja“, kao jedan od ishoda koje učenik treba steći, pod točkom 2.1., navodi se kako učenik „… brine o opremi za tjelesno vježbanje“ (Kurikulum nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura za osnovne škole i gimnazije, 2019), stoga nemarnost u tom pogledu može imati posljedice na jedan od elementa vrednovanja učenika. Prevencija nepoželjnog ponašanja uključuje djelotvornu primjenu preventivne intervencije (Bašić, 2009). Budući da nepoželjna ponašanja na satu TZK-a mogu predstavljati prepreke u razvoju kvalitetnih socijalnih odnosa među učenicima, nužno ih je na vrijeme uočiti i provoditi postupke usmjerene na smanjenje pojavnosti takvih oblika ponašanja.

Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju kako učenici mlađe školske dobi u odnosu na učenice manifestiraju nepoželjnije oblike ponašanja u svim mjerenim skalama (Banos i sur., 2019; Navarro-Paton i sur., 2020). Izraženije nepoželjno ponašanje učenika u odnosu na učenice na satovima TZK-a može biti rezultat bioloških predispozicija, individualnih osobina učenika ili pak posljedica društvenih očekivanja. Osim toga, razlike u ponašanju između učenika i učenica mogu biti rezultat njihovih različitih motivacijskih obrazaca. Motivacija je temelj ljudskog ponašanja i može utjecati na pojavu i prihvatljivih i neprihvatljivih oblika ponašanja učenika na satu TZK-a. Prema teoriji samoodređenja (engl. „Self-Determination Theorywhole – SDT“)body coordination, dynamic and static balance,  whole – body movement time and hand eye coordination) (Pavlova, 2011). Indeed, precise muscular efforts as well as space and time parameters of movements are especially important in this sport (Purenović – Ivanović et al., motivacija2016). seBecause promatraof kaothe kontinuumexceptional kojiimportance seof protežemotor odcoordination intrinzičneabilities motivacije,for prekothe ekstrinzičneperformance, motivacije,as dofor amotivacijethe processes of orientation, selection and monitoring in the field of rhythmic gymnastics, this issue is given special attention. For the coordination abilities assessment in rhythmic gymnastics, specific tests are suggested (DeciMoskovljević i& Ryan,Orlić, 1985).2012) Učenicieven sthough naglašenommany intrinzičnomof motivacijomthe conducted studies were based on general coordination tests. Tomac (IM)2020) na satovima TZK-a uživaju u učenju i vježbanju motoričkih zadataka. Ekstrinzična motivacija (EM) povezana je s postizanjem ciljeva koji ovise o vanjskim čimbenicima. Učenik koji je ekstrinzično motiviran sudjeluje u tjelesnim aktivnostima radi vanjskih motiva kao što su ocjene, nagrade, pohvala ili slično. Treća glavna dimenzija SDT-a je amotivacija (AM), odnosno nedostatak motivacije ili namjere prema ciljanom ponašanju. Učenici s visokim stupnjem amotivacije ne reagiraju na utjecaje okoline, imaju smanjenu potrebu za postignućem te pokazuju sklonost povlačenju ili odustajanju, umjesto rješavanju zadataka, pohađanja nastave TZK-a i vježbanju motoričkih zadataka. U teoriji samoodređenja (SDT) navodi se kako je intrinzična motivacija povezana s adaptivnim kognitivnim, afektivnim i bihevioralnim odgovorima, dok je ekstrinzična motivacija povezana s neadaptivnim kognitivnim, afektivnim i bihevioralnim posljedicama (Deci i Ryan, 2000). Istraživanja koja su proučavala razlike u motivaciji u sportskom kontekstu s obzirom na spol ispitanika ukazuju na postojanje razlika, stoga se očekuju i razlike u manifestaciji nepoželjnih ponašanja,constructed a satovima„Tramp TZK-ajump“ izmeđucoordination učenikaassessment i učenica.

Školsko nasilje predstavlja vrlo zabrinjavajući društveni problem. Rezultira ponašanjima poput fizičkog i verbalnog zlostavljanja, nepoštivanja autoriteta učitelja te stalnog ometanja odgojno-obrazovnog rada na nastavi (Manzano, 2021). Budući da djeca veći dio svoga vremena provode u školskom okruženju gdje se manifestiraju takva nepoželjna ponašanja te uzimajući u obzir činjenicu da u Hrvatskoj nema provedenih istraživanja koji bi proučavali navedenu tematiku u kontekstu nastave TZK-a, primarnitest ciljwhere ovogthe istraživanjagymnast’s jetask utvrditiis pojavnostto manifestacijejump nepoželjnihover ponašanjatwo učenikaparallel ranelines školskeafter dobithe tijekominitial provedbesign, kineziološkihin aktivnosti,such a sekundarniway ciljthat, jein uvidjetieach postojejump, lithe statističkitorso značajnecrosses razlikethe sprojection obziromof naa spolvertically ispitanika.placed stand in front of the trampoline. Coordination training athletes specializing in gymnastics should be one of the priorities in the system physical and health culture as well as sport itself, which is proved by Tereschenko et al. (2016), who constructed a specific battery of motor abilities tests and supported the effectiveness of the coordination training program. The aim of this paper is to construct a coordination assessment test applicable specifically in rhythmic gymnastics.

 

MetodeMethods rada

Ispitanici

IstraživanjeThe jesample provedenoconsisted naof 19940 učenikarhythmic četvrtihgymnasts razredaaged primarnog9-12, obrazovanjamembers osnovnihof školaa ZadarskeRhythmic županije.Gymnastics IspitaniciClub su„Rondo“ prosječnefrom dobiOsijek. ASThe =participants 10.8.were Smeasured obziromvoluntarily naand kriterijthe podjeleparents premaof spoluthe ispitanikagymnasts uzorakgave jetheir podijeljenwritten naconsent dvafor sub-uzorka;the učenice:study. N=It should 104be pointed iout učenici:that N=the gymnasts 95.were free of injuries, warmed up before the testing and familiar with the protocol of this research. The study was conducted at the sports hall of St. Anne's Elementary School in Osijek. To assess coordination, three familiar tests with verified metric characteristics were used: „two handballs throw“, „run and spin with hoops“ and „rolling the ball with non-dominant hand“. Another new test “Side gallop with rope” was used as well. Tests were performed twice in the same way from the beginning of April to the end of May 2024.

 

Two balls – throw and catch

The gymnast stands on a straight line with two handballs, one in each hand. The task is to throw the balls into the air at the same time, turn 360° and catch both balls. The examinee gets points on how many balls she catches. Also, it should be pointed out that the spin must be complete 360° otherwise the result is 0 points. The gymnast throw the balls five times in one test. The test is performed three times (Foretic et al., 2010).

 

Two hoops – run and spin

There are two lines on the ground 750 cm apart and two hoops are placed between them. The distance between the start and the first hoop as well as the distance between the second hoop and the return line is 250 cm. The gymnast stands on the starting line and at the sign runs towards the return line and away from it by running backwards. The task is to enter each hoop and make a 360° spin, two times moving forward and two times backwards. The test is performed three times with 30 seconds breaks (Foretic et al., 2010).

 

PostupakRolling the ball with non-dominant hand

IstraživanjeThe jepurpose provedenoof anonimnothis itest dobrovoljnois uto sklopuassess nastavnogupper sataextremity Tjelesnecoordination, iwhich zdravstveneis kulture.defined Prijeas provedbethe istraživanjaability zatraženato jemanipulate pisanaobjects suglasnostin ravnatelja škole i roditelja o mogućnosti provedbe istraživanja. Istraživanje je odobreno na 12. redovitoj sjednici Stručnog vijeća Odjelaspace zawith izobrazbuobstacles. učiteljaThree iparallel odgojiteljalines Sveučilištaare umarked Zadru,on 21.the travnjaground, 2022.three temeters jeapart. provedenoThere premais etičkimone načelimastand istraživanja.placed exactly in the middle of each line. The gymnast starts on the first line, facing the direction of movement and lightly leans the ball with non – dominant hand. On the signal, she rolls the ball on the ground changing the direction between and around the stands. The task is performed in four lengths and completed after the gymnast crosses the finish line. It is performed three times with 30 seconds breaks (Tomljenović, 2018).

 

Side gallop test with rope

Two parallel lines are marked on the ground, 12 meters apart. The gymnast starts the test standing on the starting line at the signal. The task is to perform the side gallop passing through the rope. When both legs cross the second line, the body turns 180° and the gymnast returns to the starting line performing the same element by passing through the rope backwards. Test is completed after the gymnast crosses the line with both legs and it is performed three times.

Microsoft Excel 365 was used for data entry, preparation and visualization. The statistical analysis was performed on all data using IBM SPSS Statistics 26. To describe sample statistics, average, standard deviation, relative standard deviation, skewness and kurtosis have been used. We also used the Shapiro – Wilk test to determine the significance of deviations from normal distribution and Box – and – Whisker plots to visualise the distributions of results. The Pearson correlation coefficient was used to determine the correlation between the Side gallop test and other coordination tests and to determine relationships between all repetitions of the Side gallop test. All the tests were conducted at the significance level of p=0.05.

Instrument 

Učestalost pojave nepoželjnih oblika ponašanja ispitana je prigodnim upitnikom koji je osmišljen u svrhu provedbe istraživanja, a čestice su obuhvatile najučestalija nepoželjna ponašanja na satovima TZK-a: agresivnost, ometanje, neposlušnost u izvršavanju zadataka, slaba angažiranost i loša samodisciplina (Kretch, Kulinna i Cothran, 2010).  Tvrdnje unutar prigodnog upitnika ovog istraživanja podijeljene su na skale  na način  da je 6 tvrdnji procjenjivalo Skalu  nedoličnog verbalnog izražavanja, 8 tvrdnji Skalu agresivnost, 20 tvrdnji Skale odnosa prema autoritetima (unutar skale odnosa prema autoritetima  10 tvrdnji se odnosi na Skalu odnos prema učitelju i 10 tvrdnji se odnosi na Skalu odnos prema roditeljima), a 6 tvrdnji procjenjuje Skalu nemarnost prema obvezama (u školi i u obitelji). Sudionici istraživanja izražavali su učestalost pojave nepoželjnih ponašanja učenika na skali Likertovog tipa raspona od 1 do 5 (1 – nikad; 2 – rijetko; 3 – ponekad; 4 – često; 5 – uvijek). Kako bi se provjerila pouzdanost svake subskale provedena je eksploratorna faktorska analiza (EFA). Na temelju analize pouzdanosti može se zaključiti da je pouzdanost tipa unutrašnje konzistencije na tri subskale vrlo dobra (Skala nedolično verbalno izražavanje: crombach alpha= 0.86, Skala agresivnosti: crombach alpha = 0.79 i skala odnosa prema autoritetu - roditelju: crombach alpha = 0.79), odnosno prihvatljiva (Skala odnos prema autoritetu - učitelju: crombach alpha = 0.70 i Skala nemarnosti prema obavezama: crombach alpha = 0.71) , za cijeli upitnik chombachova alpha iznosi  0.86.

Razlike u manifestacijama nepoželjnih ponašanja na skalama s obzirom na spol ispitanika testirane su t testom za nezavisne uzorke. Rezultati su obrađeni u programskom paketu Statistika for Windows Statsoft 13.

 

RezultatiResults

UzimajućiGymnasts uhad obziran rezultateaverage prikazaneresult uof Tablici9.6 1seconds vidljivo je kako se učenici u odnosu na učenice učestalije nedolično verbalno izražavaju (p=0.00). Učenici učestalije govore proste riječi dok igraju neke momčadske igre u slobodno vrijeme (p=0.03); na satu TZK-a (p=0,02) i za vrijeme velikog odmora (p=0.00) koriste češće pogrdna imena (p=0.00); ako ih netko ismijava češće govore proste riječi (p=0.00); više vole gledati filmove sa sportskim sadržajima u kojima se koriste proste riječi (p=0.00),and a tijekomstandard sportskihdeviation aktivnostiof svoje±1.8 osjećajeseconds on a newly constructed Side gallop test. The tests relative standard deviation is ±18.8% indicating higher sensitivity to ability differences among the sample, compared to Two hoops – run & spin test (npr. sreću, ljutnju, bol, strah, veselje, itd.SDrel=±13.6%) učestalijeand izražavajuRolling prostimthe riječimaball with non – dominant hand (p=0.00)SDrel=±11.9%). uHowever, odnosuthe naSide učenice.gallop

test

Nahas Skalimuch agresivnostlower sensitivity than Two balls – throw & catch test (Tablica 2) rezultati ukazuju kako učenici manifestiraju agresivnije oblike nepoželjnog ponašanja u većoj mjeri od učenicaSDrel=±74.3%) (p=0.00)Table1). Učenici se učestalije potuku dok igraju neke momčadske igre u slobodnoj igri (p=0.00); na satu TZK (p=0.01) i za vrijeme velikog odmora (p=0.00); u sportskoj igri kada ih netko ismijava češće se potuku s njima (p=0.00); konfliktne situacije na satu TZK u većoj mjeri rješavaju „šakama“ (p=0.00); učestalije uništavaju dvoranu i sportske sprave i rekvizite (p=0.00) u odnosu na učenice.

 

TablicaTable 1

RezultatiDescriptive razlika u manifestacijama nepoželjnih ponašanja na Skali nedoličnog verbalnog izražavanja s obzirom na spol učenika (N učenica = 104; N učenika = 95)statistics

Legenda: AS 1 – aritmetička sredina učenica, AS 2 – aritmetička sredina učenika, SD1- aritmetička sredina učenica, AS2 – aritmetička sredina učenika; p – nivo značajnosti (<0.05)

 

NaThe SkaliSide odnosagallop prematest učiteljuis positively correlated with the other coordination assessment test (TablicaGraph 3)1), učeniciwhich ukazujuindicates lošijithat odnosthis premanewly učiteljuconstructed utest odnosuindeed nameasures učenicethe (p=0.01).coordination. UčeniciAlso, uthere manjojis mjeri pažljivo slušaju što im učitelj govori (p=0.01); češće upadaju učitelju u riječ dok govori (p=0.00); u manjoj mjeri im se sviđaju razredna pravila te ih se manje i pridržavaju (p=0.03); češće se ponašaju na način koji smeta drugim učenicima (p=0.03) u odnosu na učenice.

Na Skali odnosa prema roditeljima (Tablica 4) učenici ukazuju lošiji odnos prema roditeljima u odnosu na učenice (p=0.00). Učenici se u većoj mjeri suprotstavljaju roditeljima i odbijaju njihove zahtjeve i pravila (p=0.00); u većoj mjeri okrivljuju druge za svoje nesportske postupke (p=0.00); učestalije u razgovoru o svom nepoželjnom ponašanju na satu TZK-a drskostrong odgovarajucorrelation roditeljimabetween (p=003);different namjernorepetitions suof manjethe aktivniSide nagallop satutest TZK-aand dait razbjesneis roditeljeconsidered (p=0.04);reliable. višeThe segymnasts naljutewith na roditelje kada im ne žele kupiti nešto od sportske opreme (p=0.03) u odnosu na učenice.

 

Tablica 2

Rezultati razlika u manifestacijama nepoželjnih ponašanja na Skali agresivnosti s obzirom na spol učenika (N učenica = 104; N učenika = 95)

Legenda: AS 1above – aritmetičkaaverage sredinaresults učenica,in ASthe 2Side gallop test, also had high results in other coordination tests and vice – aritmetičkaversa. sredinaThe učenika,correlation SD1-between aritmetičkathe sredinanewly učenica,constructed AS2test and Two hoops – aritmetičkarun sredina& učenika;spin ptest is positive (R=0.865). Also, the correlation between Rolling the ball with non – nivodominant značajnostihand and Side gallop test is positive (<R=0.05)

926),

so

is

Tablicabetween 3

the

Rezultatithird razlikacorrelation u manifestacijama nepoželjnih ponašanja na Skali odnosa prema učitelju s obzirom na spol učenika (N učenica = 104; N učenika = 95)

Legenda: AS 1 – aritmetičkaTwo sredinaballs učenica, AS 2 – aritmetička sredina učenika, SD1- aritmetička sredina učenica, AS2 – aritmetička sredina učenika; p – nivo značajnostithrow (<R=0.05)

77),

so

the

Natest Skaliis nemarnosticonsidered premavalid. obvezamaThe correlation between the first and the second measurements is strongly positive (TablicaR=0.963). 5)Between učenicithe ukazujusecond većuand nemarnostthe premathird obvezamaone uis odnosunearly naclose učeniceto it (p=R=0.00)957), so is the correlation between the first and the third repetition (R=0.966). UčeniceAccording uto većojthese mjeriresults, redovitowe vježbajuconsider motoričkethis zadatketest valid and reliable (p=0.04),Graph više uče o važnosti redovite tjelesne aktivnosti (p=0.04), učestalije same pripremaju opremu za sat TZK (p=0.00) i u manjoj mjeri zaboravljaju ponijeti sportsku opremu za sat TZK (p=0.01) u odnosu na učenike.2).

 

 

 

Tablica 4

Rezultati razlika u manifestacijama nepoželjnih ponašanja na Skali odnosa prema roditeljima s obzirom na spol učenika (N učenica = 104; N učenika = 95)

Legenda: AS 1 – aritmetička sredina učenica, AS 2 – aritmetička sredina učenika, SD1- aritmetička sredina učenica, AS2 – aritmetička sredina učenika; p – nivo značajnosti (<0.05)

 

Tablica 5

Graph 1

RezultatiRelationship razlikabetween uSide manifestacijamagallop nepoželjnihtest ponašanjaand naother Skalicoordination nemarnostassessment prema obavezama s obzirom na spol učenika (N učenica = 104; N učenika = 95)tests

Legenda:  AS 1 – aritmetička sredina učenica, AS 2 – aritmetička sredina učenika, SD1- aritmetička sredina učenica, AS2 – aritmetička sredina učenika; p – nivo značajnosti (<0.05)

 

Rasprava 

U ovom istraživanju je dokazano kako učenici mlađe školske dobi manifestiraju neke oblike nepoželjnih ponašanja te da su ona učestalija kod učenika u odnosu na učenice. Ovakvi rezultati u skladu su s rezultatima dosadašnjih istraživanja koji navode da dječaci manifestiraju nepoželjnija ponašanja u većoj mjeri od djevojčica (Kulinna i sur., 2006; Cothran i Kulinna, 2007; Granero-Gallegos i sur., 2016; Banos i sur., 2017; Glock i Kleen, 2017; Banos i sur., 2019; Granero-Gallegos i sur., 2020; Tounsi i sur., 2024). Ako se ove razlike promatraju s aspekta motivacije, a uzimajući u obzir dosadašnja istraživanja koja naglašavaju da su učenice su na satovima TZK-a više intrinzično motivirane (Barić, Vlašić, Cecić-Erpič; 2013), dobivene razlike provedenog istraživanja koje govore da učenice imaju manje manifestirana nepoželjna ponašanja u odnosu na učenike su očekivane. Uz navedeno, kao jedan od razloga zašto učenici pokazuju učestalije od učenica neke oblike neprihvatljivih ponašanja je i njihova  sklonost prema natjecanju i fizičkoj dominaciji koja je izraženija u odnosu na učenice (Glock i Kleen, 2017). Nadalje, jedan od uzroka pojave neprihvatljivih ponašanja na satu TZK-a je i motivacijska klima. Ukoliko je motivacijska klima na satu TZK-a usmjerena na demonstriranje individualne superiornosti u odnosu na ostale vršnjake ili na izbjegavanje pokazivanja nesposobnosti,  takva klima može dovesti do sukoba i neprilagođenog ponašanja među učenicima (Hansen i Rindgal, 2018; Manzano-Sánchez i sur., 2023). U kontekstu ciljne orijentacije na satu TZK-a učenici u odnosu na učenice pokazuju veću usmjerenost na rezultat (Alić, 2017) što može učenike dodatno usmjeriti na postizanje cilja bez razmišljanja na koji način će doći do toga cilja, prilagođenim ili neprilagođenim oblicima ponašanja.  Uz navedeno, dosadašnja istraživanja pokazuju da tijekom djetinjstva i adolescencije učenice imaju veću samokontrolu u odnosu na učenike iste dobi (Chapple, Vaske i Hope, 2010;  Duckworth i sur., 2015) pa će se vjerojatnije to odraziti i na manju učestalost pojave neprihvatljivih ponašanja na satu TZK-a.

Jedan od mogućih uzroka zašto se dječaci češće nedolično verbalno izražavaju je jer im ono omogućuje privlačenje pažnje na sebe i stvara im osjećaj moćnosti. Berry Brazelton i Sparrow (2013) ističu kako djeca mlađe školske dobi ponekad upotrebljavaju neprimjeren rječnik jer se osjećaju nesigurno pa im nedolično verbalno izražavanje predstavlja mehanizam privlačenja pažnje na sebe ili prikazivanja kao jačih i moćnijih nego što zbilja jesu. Dječaci često imaju potrebu vlastitog dokazivanja u situacijama suparništva među svojim vršnjacima pa im nedolično verbalno izražavanje može poslužiti kao paravan preko kojega se na „ljepši i kulturniji“ način svlada druga osoba (Mikić, Pehar i Mikić, 1999). Opić (2006) navodi kako ima situacija gdje fizički slabiji učenici preko svog individualnog načina komuniciranja, u ovom slučaju nedoličnog verbalnog izražavanja, nastoje pokazati vlastitu moć, dominaciju ili jasno odrediti svoj status unutar vršnjačke grupe. Nadalje, u ovom istraživanju su dobivene izraženije manifestacije nepoželjnih ponašanja na skali agresivnosti kod dječaka u odnosu na djevojčice što je u skladu s rezultatima dosadašnjih istraživanja (Tounsi, 2024). Mogući razlog je što česticama skale agresivnost nisu obuhvaćene tvrdnje koje bi se odnosile na socijalnu agresivnost a dosadašnja istraživanja upućuju da je takav oblik učestaliji kod djevojčica (Juul, 2018). Uz navedeno, uvažavajući biološko- fiziološke teorije etiologije agresivnosti, moguće je da dječaci u većoj mjeri manifestiraju agresivno ponašanje jer pokazuju viši stupanj impulzivnosti, prkosniji temperament, strože mjere discipliniranja od strane roditelja te veći negativan utjecaj vršnjaka u odnosu na djevojčice. Agresivnost, kao manifestacija nepoželjnog ponašanja, veliki je problem školskih sustava na globalnoj razini te mnogi pokušaji pedagoškog djelovanja tj. prevencije, ne donose poželjne rezultate (Zrilić, 2011). Nameće se zaključak kako jedino zajedničko djelovanje svih zaštitnih čimbenika nepoželjnih ponašanja djece može doprinijeti smanjenju učestalosti pojave istih. Kada se promatraju rezultati dobiveni u ovom istraživanju na skalama odnosa prema autoritetima (učitelju i roditeljima), vidljivo je kako učenici imaju više problema od učenica u prihvaćanju autoriteta. Bitno je naglasiti da unatoč tomu, i učitelji i roditelji trebaju postavi jasna pravila ponašanja, kako u razredu, tako i u obiteljskom okruženju i u slobodno vrijeme, ali i jasno definirati što će se dogoditi ako se ta pravila krše (Raguž, 2016). Kada se govori o odnosu prema autoritetima najčešće manifestacije nepoželjnih ponašanja učenika se isplovljavaju kao: prkos, nemarnost, neposluh, nedisciplina i laganje. Uzelac (1995) navodi kako se razlikuju dva oblika prkosnog ponašanja: otvoreni i prikriveni prkos. Otvoreni prkos se, primjerice u sportskom kontekstu, može očitovati kao otvoreno odbijanje udovoljavanju zahtjeva prilikom, na primjer, izvršavanja postavljenih motoričkih zadataka, napadi bijesa uslijed lošeg postignutog rezultata na sportskom natjecanju, nekontrolirano bacanje sportskih rekvizita i slično. Prikriveni prkos može se manifestirati kao nedovoljno tjelesno vježbanje, izbjegavanje dodatnog uvježbavanja motoričkih zadataka te indiferentnost na „kazne“ koje se izriču kod, primjerice, nepoštivanja sportskih pravila kao što je diskvalifikacija sa sportskog natjecanja. Bitno je istaknuti kako je obiteljsko okruženje ključni kontekst u kojem učenici oblikuju sliku o interpersonalnim odnosima i kreiraju vlastite obrasce socijalnih interakcija. Iz tog razloga odgoj  u obitelji može predstavljati učinkovitu zaštitu djeteta od manifestacije njihova nepoželjnog ponašanja u toj dobi (Raboteg-Šarić i Brajša-Žganec, 2001). Rezultati ovog istraživanja ukazuju kako su dječaci nemarniji i površniji prema obavezama i osobnim stvarima u odnosu na djevojčice. U cilju smanjenja nemarnosti kod učenika, Opić (2007) smatra kako je potrebno izvršiti opservaciju i identifikaciju nemarnog ponašanja, potom provesti metodičku prilagodbu, a na kraju izvršiti kontrolu i nadzor i usmjeravanje nemarnih učenika u različite aktivnosti.

Doprinos provedenog istraživanja očituje se u činjenici da se radi o prvom istraživanju u Hrvatskoj koje je imalo za cilj identifikaciju nepoželjnih ponašanja učenika mlađe školske dobi na satovima TZK-a. Rezultati mogu predstavljati polazište na osnovu kojega bi se u budućnosti mogle provoditi intervencije s ciljem redukcije pojavnosti takvih oblika ponašanja. Uz navedeno, rezultati istraživanja naglašavaju da se prilikom rješavanja nepoželjnih situacija treba usmjeriti dodatna pažnja na dječake koji učestalije manifestiraju nepoželjna ponašanja. Mora se istaknuti da istraživanje ima određene nedostatke u vidu kvalitetnijeg odabira mjernog instrumenta s detaljnijom psihometrijskom analizom, te većim odabirom broja ispitanika kako bi se dobiveni zaključci mogli generalizirati. U budućim istraživanjima bilo bi interesantno istražiti što doprinosi i u kojoj mjeri na pojavu nepoželjnih ponašanja na satovima TZK-a.

 

Zaključak 

NepoželjnaGraph ponašanja2

učenika

Relationships tijekombetween provedbedifferent kineziološkihrepetitions aktivnostiof sastavniSide sugallop diotest

svakodnevnog poželjno ponašanje te jasno definirati pravila ponašanja i sankcije koje se primjenjuju ukoliko se ne poštuju postavljena pravila.

 

 

Literatura 

Discussion

1.Rhythmic Alić,gymnastics J.is (2017).a Genderconventional Differencessport where the execution depends directly on the technical mastery, performance of the body elements and the level of motor abilities, in Goalthis Orientationcase, Betweencoordination High(Mkaouer Schoolet studentsal., 2012). According to Miletic (2005), performing speed of acquired motor programs and speed of the adoption of new motor programs is one of the substantial determinants of motor functioning and of the development of the body as a whole. It is known that we distinguish between general and specific coordination, which is also part of technical preparation in Physical

rhythmic

2.     Education Classes. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 19 (Sp. Ed. 2), 171-188.

3.     Banos R. (2020). Boredomgymnastics and disruptiveit behavioursis one of the reasons why it is studied in this paper. Rhythmic gymnastics is a sport with a particular training process which requires high volume, very young gymnasts and very early specialization. Also, there are many hours of intensive training per week, lots of repetition and high level of technical elements performed (Bobo-Arce & Méndez-Rial, 2013). There is also a lot of motor information acquired in the physicalearly education classrom. Journalyears of Sportlife, between five and Healtheight Research,years 12of age (3)Miletić et al., 406-419.2004). In this study, we focused on a very interesting apparatus – rope. In other sports it is common and often used for explosive strength development, but in rhythmic gymnastics, young athletes use it as one of the first apparatuses besides the hoop. By manipulating the rope, they develop a sense for apparatus manipulation and later more easily manipulate other apparatuses, so it would be good to implement this newly developed test during transitive measurements in the training process. However, every research has its limitations, caused by different reasons: the impossibility of fully realizing the imagined ideas, lack of knowledge that the research points out to us during the implementation itself and sometimes the results themselves indicate limitations. One of the disadvantages of the test is that each gymnast must have her own rope, because the apparatus must fit the size of each gymnast and they are quite morphologically different in this age, especially in height. However, the age group of the population was appropriate because these gymnasts belong to the category of young cadets and one of the required apparatus is the rope, so the test is recommended to be conducted on the population of younger age groups. Also, the rope is an apparatus subject to different working conditions, which means that the test is adaptable to a certain type of ground, whether the training is conducted in the hall or outside on the playground.

 

4.Conclusion

BanosThe R.results (2021).confirm Climathe motivacionalhypothesis ythat conductasthe disruptivasnewly enconstructed educaciontest fisicaassess encoordination, estudiantesbut espanolesonly yin mexicanosthe deobserved educaciónsample, secundaria.in Journalthis case young rhythmic gymnasts, because the test includes specific movements that would be difficult to perform correctly with other athletes. Designing the test for this age group, we concluded that it would be good for future research to make it more difficult and include a body turn by 180° around the vertical axis while performing the Side gallop with a rope and measure the time needed to pass the same distance. Such a test would be applicable for the older population of Sportsenior gymnasts who easily manipulate with apparatuses. The rope is certainly one of the basic ones that provide a great possibility for constructing tests for measuring functional and Healthmotor Research,abilities, 13(1),especially 1-12.in rhythmic gymnastics where the battery of tests is still insufficient.

 

5.References

Banos, R., Barretos-Ruvalcaba,Bobo-Arce, M., i& Baena-Extremera,Méndez-Rial, A.B. (2019)2013). Protocol for the studyDeterminants of the academic, psychological and physical activity variables that influence the academic performance of Mexican and Spanish adolescents. Espiral. Cuadernos del Profesorado, 12(25), 89–99. doi:10.25115/ ecp.v12i25.2480

6.     Banos, R., Ortiz-Camacho, M. M., Baena-Extremera, A., & Tristan-Rodriguez, J. L. (2017). Satisfaction, motivation and academiccompetitive performance in studentsrhythmic of secondary and high school: background, design, methodology and proposal of analysis for a research paper. Espiral. Cuadernos del Profesorado, 10(20), 40–50. doi:10.25115/ecp.v10i20.1011

7.     Barić, R., Vlašić, J. i Cecić Erpič, S. (2014). Goal orientation and intrinsic motivation for physical education: Does perceived competence matter? Kinesiology 46, (1) 117-126.

8.     Bašić, J. (2009). Teorije prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga.

9.     Berry Brazelton, T. i Sparrow, J.D. (2003). Disciplina – Brazeltonov pristup. Buševec: Ostvarenje.

10.  Bouillet, D., Uzelac, S. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Zagreb: Školska knjiga.

11.  Jukić Lušić, I. (2006). Prevencija neprihvatljivih oblika ponašanja u predškolskoj dobi. Dijete i društvo: časopis za promicanje prava djeteta, 37(05), 103-126.

12.  Buscá, F., Ruiz, L., i Rekalde, I. (2014). Conflict resolution in schools as Learning Communities through physical education. Retos. Nuevas tendencias en Educación Física, Deporte y Recreación, 25, 156-161. doi:10.47197/retos.v0i25.34503

13.  Chapple, C. L., Vaske, J., & Hope, T. L. (2010). Sex differences in the causes of self-control: An examination of mediation, moderation, and gendered etiologies. Journal of Criminal Justice, 38(6), 1122-1131.

14.  Cothran, D. J., & Kulinna, P. H. (2007). Students’ reports of misbehavior in physical education. Research Quaterly for Exercise and Sport, 78(3), 216 -224. doi:10.1080/02701367.2007.10599419

15.  Deci, E. L. i Ryan, R. M. (1985). Intrinsic motivation and selfdetermination in human behavior. New York: Plenum.

16.  Duckworth, A. L., Shulman, E. P., Mastronarde, A. J., Patrick, S. D., Zhang, J., & Druckman, J. (2015). Will Not Want: Self-Control Rather than Motivation Explains the Female Advantage in Report Card Grades. Learning and individual differences, 39, 13–23. doi:10.1016/j.lindif.2015.02.006

17.  Glock, S., & Kleen, H. (2017). Gender and student misbehavior: evidence from implicit and explicit measures. Teaching and Teacher Education, 67, 93–103. doi:10.1016/j.tate.2017.05.015

18.  Granero-Gallegos, A., & Baena-Extremera, A. (2016). Validation of the short-form Spanish version of the physical education classroom instrument measuring secondary pupils’ disruptive behaviours. Cuadernos de Psicología del Deporte, 16(2), 89-98. Preuzeto 10.11.2024. s https://revistas.um.es/cpd/article/view/264451

19.  Granero-Gallegos, A., Baños, R., Baena-Extremera, A., & Martínez-Molina, M. (2020). Analysis of misbehaviours and satisfaction with school in secondary education according to student gender and teaching competence. Frontiers in Psychology, 11(63). Preuzeto 12.12.2024. s https://doi.org/10.3389/fpsyg.2020.00063

20.  Hansen, G., & Ringdal, R. (2018). Formative assessment as a future step in maintaining the mastery-approach and performance-avoidance goal stability. Studies in Educational Evaluation, 56, 59-70. doi:10.1016/j.stueduc.2017.11.005

21.  Juul, J. (2018). Agresivnost! Nov i opasan tabu? Zagreb: Harfa.

22.  Koller-Trbović, N. (2005). Neposlušnost i nepoštivanje pravila i autoriteta. Dijete i društvo 7, 29-39.

23.  Kulinna, P. H., Cothran, D., & Regualos, R. (2006). Teachers’ reports of student misbehavior in physical education. Research Quarterly for Exercise and Sport, 77(1), 32–40. doi:10.1080/02701367.2006.10599329

24.  Kurikulum nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura za osnovne škole i gimnazije (2019). Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Preuzeto 10.9.2024. s chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Publikacije/Predmetni/Kurikulum%20nastavnoga%20predmeta%20Tjelesna%20i%20zdravstvena%20kultura%20za%20osnovne%20skole%20i%20gimnazije.pdf

25.  Krech, P. R., Kulinna, P. H., & Cothran, D. (2010). Development of a short-form version of the Physical Education Classroom Instrument: measuring secondary pupils’ disruptive behaviours. Physical Education and Sport Pedagogy, 15(3), 209–225.  doi:10.1080/17408980903150121

26.  Maddeh, T., Bennour, N., i Souissi, N. (2015). Study of students’ disruptive behavior in high school education in physical education classes. Advances in Physical Education, 5(3), 143-151. doi:10.4236/ape.2015.53018

27.  Manzano, D. (2021). Diferencias entre aspectos psicológicos en Educación Primaria y Educación Secundaria: motivación, necesidades psicológicas básicas, responsabilidad, clima de aula, conductas antisociales y violencia. Espiral. Cuadernos del Profesorado, 14(28), 9-18. doi:10.25115/ecp.v14i28.4198

28.  Manzano-Sanchez, D., Ferrer-Lopez, B., Battaglia, G., & Gomez-Lopez, M. (2023). Support for autonomy and fear of failure in physical education lessons. Differences between “gender and physical extracurricular sports. Espiral. Cuadernos del Profesorado, 16(34), 1-11. doi10.25115/ecp.v16i34.9476

29.  Mikić, P., Pehar, M. i Mikić, M. (1999). Psovka u hrvatskome i njemačkome jeziku. Mostar: Ziral.

30.  Narodne novine 27 (2019). Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tjelesne i zdravstvene kulture za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

31.  Navarro-Patón, R., Mecías-Calvo, M., Gili-Roig, C., & Rodríguez-Fernández, J.E. (2022). Disruptive behaviours in Physical Education classes:gymnastics. A descriptivereview. research in compulsory education. Journal of Human Sport and& Exercise, 17(3)8(Proc3), 504-517. doi:10.14198/jhse.2022.173.03 S711-S727.

32.Cvenić, J. (2007). Neke metrijske karakteristike testa za procjenu koordinacije. Zbornik radova, 16, 415-419.

Neljak, B.FIG. (2013). Kineziološka2013-2016 metodikaCode uof osnovnomPoints: iRhythmic srednjemGymnastics. školstvu.Lausanne: Zagreb:FIG. Gopal.https://www.scottishgymnastics.org/sites/default/files/imce/disciplines/2012%20-%202016%20Rhythmic%20Code%20of%20Points.pdf

33.Foretić, N., Rogulj, N., & Čavala, M. (2010). Metrijske karakteristike novokonstruiranih testova koordinacije. Zbornik radova, 19, 248-254.

Olweus,Ivančević, V. (1976). Ritmičko sportska gimnastika: Od igre do umetnosti [Rhythmic sportive gymnastics: From play to an art. In Serbian]. Beograd, RS: Partizan.

Miletić, Đ. (2005). Formiranje antropoloških sklopova u ritmiĉkoj gimnastici [Forming of anthropological sets in Rhythmic gymnastics. In Croatian]. In B. Maleš, & Đ. Miletić (Eds.), Antropološki sklopovi sportaša [Anthropological sets in athletes. In Croatian], (pp. 51-93). Split, HR: Faculty of Science and Kinesiology of University in Split.

Miletić, Đ., Katić, R., & Maleš, B. (2004). Some anthropologic factors of performance in rhythmic gymnastics novices. Collegium Antropologicum, 28(2), 727-737.

Mkaouer, B., Amara, S., & Tabka, Z. (2012). Split leap with and without ball performance factors in rhythmic gymnastics. Science of Gymnastics Journal, 4(2), 75-81.

Moskovljević, L., & Orlić, A. (2012). Relations between students’ abilities and attitudes and success in rhythmic gymnastics – gender specificities. Physical Culture, 66(2), 129–137.

Pavlova, E. G. (2011). Vestibular stimulation and cardiovascular changes in 10-12-year-old rhythmic gymnasts. In I. Prskalo, & D. Novak (Eds.), Proceedings Book of 6th FIEP Congress “Physical education in the 21st century - Pupils’ competencies”, (pp. 587-592). Poreĉ, HR: Croatian Kinesiology Federation.

Purenović-Ivanović, T. M., Popović, R., Stanković, D., & Breivik,Bubanj, K.S. (2014)2016). PlightThe importance of victimsmotor ofcoordination schoolabilities bullying:for theperformance oppositein ofrhythmic well-being.gymnastics. InFacta A.Universitatis, Ben-Arieh,Series: F.Physical Casas, I. FrønesEducation and J. E. Korbin (Eds.)Sport, Handbook of child well-being: Theories, methods and policies in global perspective (pp. 2593–2616). New York: Springer.63-74.

34.Tereshchenko, I. OpićA., Otsupok, A. P., Krupenya, S. (2006). Komorbiditet poremećaja ponašanja učenika. Pedagogijska istraživanja, 3(2)V., 109-120.

Liauchuk,

35.  Opić, S. (2007). Poremećaji u ponašanju učenika osnovne škole: pojava, uzroci, oblici i pedagoška prevencija. [neobjavljena doktorska disertacija], Zagreb: Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

36.  Raboteg-Šarić, Z. i Brajša-Žganec, A. (2000). Roditeljski odgojni postupci i problematično ponašanje djece u ranoj adolescenciji. U: Bašić, J. i Janković, J. (ur.) Roditeljski odgojni postupci i problematično ponašanje djece u ranoj adolescenciji (str. 155-170). Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju.

37.  Ryan, R.M., & Deci, E.L. (2000). Self- determination theory and the facilitation of intrinsic motivation, social development, and well-being. American Psychologist, 55 (1), 68-78. Preuzeto  12.12. 2024. s

a.     https://selfdeterminationtheory.org/SDT/documents/2000_RyanDeci_SDT.pdf

38.  Ryan, R.T. M., & Patrick,Boloban, H.V. N. (2009)2015). Self-determinationCoordination theory and physical activity: The dynamicstraining of motivationsportsmen, specializing in developmentsport and wellness. Hellenic Journalkinds of Psychologygymnastics. Physical education of students, 19(3), 6,str. 107-124.52-65. doi:10.15561/20755279.2015.0307

39.Tomac, Z. Raguž(2020). Metric characteristics of the measuring instrument for coordination assessment. Homo Sporticus, A. (2016)1). Pozitivna disciplina u razredu. Vukovarsko-srijemski učitelj. Vinkovci: Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak Vukovarsko-srijemske županije.

40.  Sulbaran, A.Tomljenović, & Leon, A.B. (2014)2018). EstudioStruktura dei lasrazlike conductasantropoloških disruptivas en la escuela segun la percepción docente. Administración Educacional, 2, 35-50. Preuzeto 13.12.2024. s https://erevistas.saber.ula.ve/index.php/administracio

41.  Tounsi, O., Trabelsi, O., Souissi, M. A., Koubaa, A., Gharbi, A., Scharenberg, S., & Bahloul, M. (2024). Disruptive behaviors in Tunisian physical education settings: Gender and school level can matter. Psychology in the Schools, 61(3), 962–975. doi:10.1002/pits.23093

42.  Uzelac, S. (1995). Prkos kao jedan od kriterija pravovremene identifikacijeobilježja učenika osnovnei školeučenica rizičnogarazredne socijalnognastave ponašanja. Kriminologijagradskih i socijalnaseoskih integracija,sredina 3Like(2), 107-121.

43.  Zrilić, S. (2011)Doctoral dissertation, University of Zagreb. Faculty of Kinesiology). Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne škole. Čakovec: Zrinski.

44.  Zrilić, S., Klasnić, I. i Đuranović, M. (2024). Nepoželjna ponašanja djece, rana predškolska i mlađa školska dob. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet.

 

 

Teaching (Today for) Tomorrow: Bridging the Gap between the Classroom and Reality 3rd International Scientific and Art Conference Faculty of Teacher Education, University of Zagreb in cooperation with the Croatian Academy of Sciences and Arts

DifferencesKomparacija inbazičnih thetestova manifestationza ofprocjenu undesirablekoordinacije behaviors innovokonstruiranim earlytestom school-ageu childrenritmičkoj during the performance of kinesiology activities with regard to gender gimnastici

Abstract Sažetak

TheRitmička goalgimnastika ofje thekonvencionalni researchsport iskoji sadrži svoju umjetničku komponentu. Osim što determinemanipulira whethers therepet arerekvizita statisticallyprateći significantritam differencesi intempo theglazbe, frequencyritmičarka ofkontrolira occurrencezadane ofpokrete unacceptabletijelom, forms of behavior during the implementation of kinesiology activities among early school-aged students, with regard što thečini genderjedinstvo ofu theljepoti respondents.izvedbe. TheZa researchisto wasje conductedpotrebna onvelika 199sposobnost studentskoordinacije, ofkao thejedne fourthod gradenajvažnijih ofmotoričkih primarysposobnosti educationu inritmičkoj elementarygimnastici. schoolsCilj inrada Zadarbio County.je Consideringkonstruirati thetest criterionza ofprocjenu thekoordinacije respondents’primjenjiv gender,specifično theza sampleritmičku wasgimnastiku. dividedUzorak intoispitanica twočinile sub-samples;su girls:40 N=ritmičarki 104u anddobi boys:od N= 95. The frequency of occurrence of unacceptable forms of behavior was examined with an appropriate questionnaire designed for the purpose of conducting research. The statements in the questionnaire are divided into four scales: the scale of inappropriate verbal expression, the scale of aggressiveness, the scale of attitudes towards authorities - the teacher, the scale of attitudes towards authorities - parents and the scale of negligence towards obligations (at school and in the family). Research participants expressed the frequency of occurrence of unacceptable behavior on a scale ranging from 1 to 5 (19 – never;12 2godina. –Koordinacija rarely;je 3procijenjena –s sometimes;već 4tri –poznata often;testa 5i –jednim always)novokonstruiranim testom: „Galop strance kroz vijaču“. DifferencesRezultati accordingpokazuju toda theisti sexprocjenjuje ofkoordinaciju thepotrebnu subjectsza wereuspješnu testedizvedbu withelemenata theu tritmičkoj test.gimnastici, Theno researchsamo resultsna indicatepromatranom thatuzorku thereispitanica. arePostoji statisticallystatistički significantznačajna differencesrazlika inizmeđu thepojedinih frequencymjerenja of(p<0,05) implementationi ofstatistički unacceptableznačajna formskorelacija of(p<0,001), behaviourstoga duringse kinesiologyovaj activitiestest betweensmatra boyspouzdanim. andBilo girlsbi indobro primaryda education.se Accordingnovi totest theimplementira mentionedkod results,odabira boys,djece comparedza toselekciju girls,u showritmičkoj agimnastici higherkao frequencyi ofkod unacceptableprolaznih behaviourmjerenja onu alltrenažnom scales. The obtained research results point to the fact that when designing and implementing interventions aimed at reducing unacceptable forms of behaviour, special attention should be directed towards boys.procesu.

KeyKljučne wordsriječi

ključnemetrijske riječikarakteristike; motoričke sposobnosti; novokonstruirani test; ritmičarke