Dječje stvaralaštvo u Funkcionalnoj muzičkoj pedagogiji Elly Bašić

	Odgoj danas za sutra:  Premošćivanje jaza između učionice i realnosti  3. međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO4 u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti
RomanaDenis Holetić, Jelena Blašković GalekovićVasilj SveučilišteGlazbena škola Zlatka Balokovića u Zagrebu Učiteljski fakultet,Zagrebu, Hrvatska romana.holetic@gmail.com jelena.blaskovic@ufzg.unizg.hrdenisvasilj@gmail.com

Sekcija - Važnost umjetničkog obrazovanja

Broj rada: 061

Kategorija članka: Izvorni znanstveniPregledni rad

Sažetak

Temeljna djelatnost odgojno-obrazovnog sustava je utjecaj na cjelokupni razvoj učenika. Važan doprinos cjelokupnom razvoju učenika leži u glazbenom obrazovanju. Nastava Glazbene kulture u primarnom obrazovanju temelji se na aktivnostima: pjevanja, slušanja, sviranja, glazbenim igrama, stvaralaštvu, upoznavanju instrumenata i pjevačkih glasova, upoznavanju osnovnih karakteristika stilskih razdoblja, skladatelja i glazbenih oblika. Sadržaji redovne nastave mogu biti poticaj učenicima za odabir dodatnih glazbenih aktivnosti u školi ili izvan nje. Učenici imaju mogućnost pohađati izvannastavne aktivnosti poput zbornog pjevanja, sviranje u orkestrima, folklorne grupe, instrumentalne i plesne grupe. S druge strane, postoje i izvanškolske aktivnosti koje su usmjerene ka formalnom obrazovanju u glazbenim školama i neformalnom obrazovanju u kulturno-umjetničkim društvima, privatnim podukama, pop-rock školama, različitim vokalnim ili instrumentalnim amaterskim sastavima. CiljFunkcionalna radamuzička pedagogija rezultat je dugogodišnjega glazbeno-pedagoškoga i znanstveno-istražitiivačkoga procjenedjelovanja učenikaElly oBašić aktivnostimau kojepodručjima sinkretičke teorije i prakse glazbenoga odgoja, etnomuzikologije i muzikoterapije. Uz razrađenu metodologiju ova izvorna glazbena pedagogija smatra se provodenajvećim postignućem hrvatske, kao i svjetske glazbene pedagogije. Verificirana je nastavnim planom i programom te u cijelosti provedena u Funkcionalnoj muzičkoj školi, današnjem Glazbenom učilištu Elly Bašić, kroz tri razine glazbenoga obrazovanja (predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj). Polazeći od pretpostavke da svako dijete u sebi nosi stvaralački potencijal i potrebu za spontanim stvaralaštvom, Elly Bašić dječje stvaralaštvo postavlja u ishodište razvoja Funkcionalne muzičke pedagogije. Funkcionalna muzička pedagogija svoje glazbeno-metodičke postupke i sadržaje gradi na satovimaprirodnoj Glazbenedispoziciji kulturesvakog djeteta, njegovoj najspontanijoj sposobnosti – mašti i njihovomna uključenostinjegovom doživljajnom senzibilitetu, čime dječje stvaralaštvo postaje važan segment nastavnoga procesa. Stoga je cilj ovoga rada pokazati razvojne etape stvaranja Funkcionalne muzičke pedagogije u dodatne glazbene aktivnosti bilo dakojima se onedječje provodestvaralaštvo upojavljuje školikao ilidominantni izvan nje.princip. Istraživanje je provedenoobuhvatilo 2024.period godine,glazbeno-pedagoškoga ai sudjelovaliznanstveno-istraživačkoga sudjelovanja učeniciElly Bašić od petog1929. do osmog1998. razredagodine. (N = 194). Rezultati anketnog upitnika pokazuju kako 82,5 % učenika općenito rado sudjeluje na satima Glazbene kulture, a od glazbenih sadržaja koji se izvode na nastavi najviše im se sviđa slušanje glazbe (M = 4,13) i pjevanje pjesama (M = 3,92). Učenicima se generalno sviđaju sadržaji koji se izvode u sklopu glazbene nastave te se pokazalo kako postoje statistički značajne razlike između petog, šestog, sedmog i osmog razreda u sviđanju glazbenih sadržaja. Što se tiče izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti pohađa ih više od trećine učenika (35,6 %). U svoje slobodno vrijeme najčešće se uključuju u zbor (16,5 %) ili pohađaju glazbenu školu (12,4 %). Učenici svih razreda uključeni u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti procjenjuju da im se više sviđaju aktivnosti na satu Glazbene kulture nego učenici koji nisu uključeni u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. S druge strane, ne postoji povezanost između sviđanja prema aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture i zadovoljstva učenika tim aktivnostima. Rezultati istraživanja upućujupokazali nasu važnostda dodatnihje glazbenihjedinstvenost aktivnostiFunkcionalne muzičke pedagogije u oblikovanjumetodički pozitivnograzrađenim odnosarazvojnim učenikapostupcima, premakojima nastavise Glazbene kulture. Strukturirane izvannastavneistražuje i izvanškolskerazvija aktivnostidječje mogustvaralaštvo imatii važnu ulogumašta u razvoju glazbenih interesa učenika te pridonijeti njihovom cjelovitom umjetničkomglazbenom odgoju i obrazovanju.

Ključne riječii:

GlazbenaElly kultura,Bašić; izvannastavneFunkcionalna aktivnosti,muzička izvanškolskeškola; aktivnosti,glazbeni percepcijaodgoj učenika,i osnovnoobrazovanje; obrazovanjehrvatska glazbena pedagogija; mašta

Uvod 

          Funkcionalna muzička pedagogija (FMP) je rezultat dugogodišnjeg glazbeno-pedagoškog i znanstveno-istraživačkog rada Elly Bašić (1929.-1998.) u područjima sinkretičke teorije i prakse glazbenog odgoja, etnomuzikologije i muzikoterapije. Uz razrađenu metodologiju ova izvorna glazbena pedagogija smatra se najvećim postignućem hrvatske kao i svjetske glazbene pedagogije (Vasilj, 2020). FMP je od 1962. implementirana u verificirane nastavne planove i programe te u cijelosti provedena u Funkcionalnoj muzičkoj školi (FMŠ) u Zagrebu (danas Glazbeno učilište Elly Bašić) i u Glazbenoj školi Slavonski Brod kroz tri razine glazbenog obrazovanja: predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj. Segmentarno je provedena i na visokoškolskoj razini u okviru studijskih programa Muzičke akademije u Sarajevu.  

         Djelovanje glazbene pedagoginje i autorice FMP Elly Bašić se odvijalo početkom 20. st. u vrijeme velikih promjena u općoj pedagogiji sa stvaranjem smjernica alternativnih pristupa i početaka afirmacije glazbene pedagogije kao znanstvene discipline (Vasilj, 2015). Iako se kao učenica srednje glazbene škole vrlo intenzivno bavila podukom učenika (Wagner, 1990), Elly Bašić je svoju glazbeno-pedagošku djelatnost službeno započela završetkom Muzičke akademije u Zagrebu kada je otvorila svoju privatnu Muzičku školu „Beethoven“, a nastavila je kroz Gradsku muzičku školu u Zagrebu, Muzičku akademiju i Akademiju za dramsku umjetnost u Zagrebu, Muzičku akademiju u Sarajevu te kroz stvaranje i osnivanje Funkcionalne muzičke školu (FMŠ) u Zagrebu.

         Početak razvoja FMP nalazi se u ideji njezine autorice koja kao mlada studentica Muzičke akademije spoznaje krizu tradicionalne glazbene pedagogije koja se u nastavi glazbe s jedne strane razvijala u smjeru stvaranja vrhunskih reproduktivnih umjetnika-virtuoza, a s druge strane u zatvorenom krugu davno zastarjelih glazbeno-teorijskih normi. Baveći se nadalje privatnom glazbenom podukom za vrijeme studiranja te potaknuta činjenicom da glazbena pedagogija u sustavu školstva za dijete ne smije biti teret već mjesto radosti i igre, Bašić (1938) svoje cjeloživotno djelovanje posvećuje djetetu i dječjem stvaralaštvu koje stavlja u centar nastavno-obrazovnog procesa kojem glazba postaje važno sredstvo odgoja (Kazić, 2013). Stvaranje FMP obuhvaća četiri faze glazbeno-pedagoškoga i znanstveno-istraživačkoga djelovanja Elly Bašić od 1929. do 1998. godine:

1. faza: traženje i stvaranje novih pristupa u glazbenoj pedagogiji – Muzička škola Beethoven (1929.-1945.).
2. faza: istraživanje i znanstveno verificiranje – Gradska muzička škola, Privatni studio Elly Bašić, Muzička akademija i Akademija dramskih umjetnosti u Zagrebu (1945.-1961.)
3. faza: realizacija i institucionalizacija FMP – Funkcionalna muzička škola u Zagrebu i Muzička akademija u Sarajevu (1961.-1977.)
4. faza: definitivno potvrđivanje i rezultati Elly Bašić – Funkcionalna muzička škola/ Glazbeno učilište Elly Bašić (1977.- 1998.)

U radu su, pregledom primarnih i sekundarnih izvora, znanstvenih radova, pedagoške dokumentacije te autobiografskih i biografskih zapisa Elly Bašić, istražene i opisane ključne razvojne etape Funkcionalne muzičke pedagogije s aspekta dječjeg glazbenog stvaralaštva. Istraživanje se temeljilo na bogatoj arhivskoj građi iz Ostavštine Elly Bašić (O. E. B.), dokumentima institucija u kojima je djelovala i implementirala Funkcionalnu muzičku pedagogiju, kao i na relevantnoj stručnoj literaturi. Kroz analizu i sintezu pojedinih razvojnih faza prikazane su etape oblikovanja Funkcionalne muzičke pedagogije, pri čemu se razvoj dječjeg glazbenog stvaralaštva izdvaja kao njezino temeljno pedagoško načelo. Poticaj za izadu ovog rada proizlazi iz činjenice da je Elly Bašić već 1956. godine prva uvela stvaralački rad i pojam dječjeg stvaralaštva u nacionalni kurikulum nastave glazbe, čime je značajno oblikovala suvremeni pristup glazbenom obrazovanju.

Elly Bašić i Funkcionalna muzička pedagogija

Primarni sustav      obrazovanjaFMP svoje glazbeno-metodičke postupke i sadržaj gradi s jedne strane na prirodnoj dispoziciji svakog djeteta, njegovoj najspontanijoj sposobnosti – mašti i na njegovom doživljajnom senzibilitetu (Supek, 1987). S druge strane ona uključuje i kulturološku dimenziju kroz postavljene glazbeno-pedagoške zadatke: širenje glazbene kulture i glazbeno-terapijskih dimenzija u Hrvatskojprocesu obuhvaćasocijalizacije obveznoglazbom. školovanjeGlazba djecepostaje odsredstvo šestmetodički iliosmišljenog sedamodgoja godinadjeteta starosti do četrnaest godina. Raspoređenkojem je nacilj razrednu„…stvarati nastavuradne (prvanavike, četiriintelektualnu razreda)znatiželjnost, pozitivan borbeni duh, razvijajući njegove sposobnosti u širokom razmjeru i predmetnuugraditi nastavuradost (oddoživljaja petog do osmog razreda). Nacionalni kurikulumski dokument navodi osnovna znanjamuzike i vještineradost kojanjegova učenicistvaralaštva.“ trebaju(Bašić, savladati1971, tijekomstr. obrazovanja2). 

         Pedagoški ideal FMP nije osposobiti darovito i privilegirano dijete za vrhunsko muziciranje već glazbom odgajati svako dijete poštujući njegov vlastiti svijet potencijalnih izražajnih sposobnosti. Posebnost svakog određenog djeteta i njegovi individualni razvojni zakoni postaju polazište nastave glazbe. Ishodišno načelo i središnja misao FMP ne neko dijete već svako dijete ima pravo na glazbenu kulturu, afirmira je kao jedinstvenu glazbenu pedagogiju. Izvrsno poznavanje dječje psihe i iznimna kreativnost u pronalaženju novih načina i metoda koje omogućavaju razvoj dječjeg glazbenog stvaralaštva u skladu s prirođenim mogućnostima, svrstava Elly Bašić među najveća imena humanističke glazbene pedagogije. Ona u svojim radovima čijiesto temeljkoristi ležpojam sinkretizam kao jedinstvenost nastajanja muzikalnih, govornih i motoričkih elemenata u cjelovitom izražavanju spontanog djeteta. Naglašavajući termin muzikalno Bašić (1985) ukazuje na širu perspektivu zapažanja djetetovog spontanog stvaralaštva i izražavanja te usmjerava nastavnike na otkrivanje muzikalnosti ne samo u glazbenim elementima već i u odgojno-obrazovnimnjegovom vrijednostima, općimgovornom i posebnimmotoričkom obrazovnimizražavanju. ciljevima,Nastavni kurikulumskimproces načelima,u kompetencijamakojem pedagog pomno odabire metodička sredstva, osigurava prirodnoj dispoziciji djeteta spontanost u razvoju kreativnosti (Bašić, 1980). „Po uzoru na tendencije ondašnje suvremene pedagogije Bašić smatra da glazbena pedagogija ugrađena u školski sustav za dijete ne smije biti teret, već mjesto radosti, vedrine i razinamaigre (Vican,koje Bognarmu omogućava nesputani razvoj mašte i Previškreativnosti bez obzira na prirodne dispozicije.“ (Vasilj, 2023, str. 61).

          Za Bašić 2007)(1983) dječje spontano stvaralaštvo i izražavanje je sinkretički proces kojem treba pristupiti kao kvalitetnoj cjelini, a ne reducirati ga na zasebne elemente jer upravo tada gubi svoju autentičnost, a samim tim i kvalitetu. Istražujući i vrednujući ga ona konstatira da svako dijete u sebi nosi ogromnu iskonsku stvaralačku snagu mašte te postavlja pitanje: „Kako pomoći djetetu da na svojem putu od prvih školskih dana, kroz pubertet do odraslog čovjeka sačuva kreativnu maštu? Ako je svako dijete kreativno zašto to nije i odrasli?“ (Letica,  2017, str. 14). KurikulumTražeći odgovore na ova pitanja Bašić je svoje cjeloživotno djelovanje posvetila djetetu koje stavlja u centar nastavnog procesa u kojem glazba postaje sredstvo odgoja te ukazuje na potrebu vrlo studioznog prilaženja spoznajama o djetetu kroz pitanja: tko je dijete, što je to dječje u djetetu i što možemo pogrešnim pristupom u djetetu pokvariti? (Vasilj, 2020). Gubitak intimne povezanosti odraslog čovjeka s glazbom Bašić vidi kao odgovornost glazbenih pedagoga koji su dužni graditi most između djeteta/čovjeka i glazbe. Rezultat njezinih sveukupnih nastojanja je kreiranje, provođenje, verificiranje i institucionaliziranje jedinstvene FMP čije temeljno polazište nalazimo u filozofskoj, socijalnoj, kulturno-umjetničkoj i odgojnoj ideji (Bašić, 1983) koja u sebi nosi moralne i etičke zadatke:

1.      mi vjerujemo svakom djetetu

2.      uklonimo mu strah pred neuspjehom

3.      očuvajmo njegovo dostojanstvo i odgojimo u djetetu slobodnu, stabilnu i neagresivnu ličnost.

         Kao rezultat dugogodišnjeg dozrijevanja i metodičkog oblikovanja navedenog ishodišnog načela (Pranjić, 2013) u kojem glazba postaje sredstvo odgoja u rukama pravog odgojnog autoriteta – nastavnika, proizašle su osnovne postavke FMP:

·        svako dijete ima sluh

·        sluh nije identičan s muzikalnošću

·        svako dijete ima osjećaj za nastavniritam

predmet

·        Glazbenedijete kultureje zacjelovito osnovnebiće

·        svako dijete je kreativno.

         Stavljajući u prvi plan glazbeno-umjetnički odgoj kroz individualizirani pristup prilagođen mogućnostima svakog učenika, Bašić (1969) svoju glazbenu pedagogiju razvija prateći suvremena europska stremljenja u glazbenoj i općoj pedagogiji.

 

Dječje stvaralaštvo u razvoju Funkcionalne muzičke pedagogije

         Iako se ishodišta Funkcionalne muzičke pedagogije (FMP) mogu prepoznati ponajprije u nastavnoj praksi Muzičke škole i„Beethoven“, Glazbenenjezin umjetnostise zadaljnji gimnazije,razvoj Ministarstvamože znanostipratiti kroz djelovanje Elly Bašić unutar različitih institucija glazbenog obrazovanja. U nastavku rada prikazano je kako su rezultati njezina dugogodišnjeg znanstveno-istraživačkog i obrazovanja[1]pedagoškog (2019)djelovanja, jasno definira odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu, razine usvojenosti i preporuke za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda po razredima i domenama. Glazbeno obrazovanjeosobito u općeobrazovnojpodručju školidječjeg temeljiglazbenog sestvaralaštva, naimplementirani četiriu načela.pojedinim Tofazama surazvoja psihološko i kulturno - estetsko načelo, načelo sinkroničnosti i načelo interkulturalnosti. Svrha tih načela je da učenici vole glazbu, da se njome žele aktivno baviti, da ostvaruju emotivni kontakt i interaktivni odnos s glazbom. To je moguće ostvariti kroz susret s glazbenim ostvarenjima unutar kojih učenik razvija glazbeni ukus, kriterije za vrednovanje glazbe i sposobnost izražavanja vlastitih stavova o glazbi (Dobrota, 2012; Novosel, 2003). Glazbenim obrazovanjem širi se svijest učenika o glazbi vlastitog podneblja, ali i glazbi svijeta imajući na umu različitosti i svojstvenosti svih kultura koje postoje (Kurikulum, 2019).FMP.

 

NastavaPrva Glazbenefaza: kultureMuzička iškola dodatneBeethoven glazbene(1929. aktivnosti–1945.) u primarnom obrazovanju

Nastava Glazbene        Razvoj FMP moguće je pratiti od 1929. kada Bašić osniva prvu privatnu eksperimentalnu Muzičku školu Beethoven. Uz pomoć svojih kolega najvećih imena hrvatske glazbene kulture koje je privukla svojom inventivnošću višim(Šulek. razredimaJanigro, primarnogPapandopulo, obrazovanjaPrišlin, uključujeFeller, razneLhotka-Kalinski, aktivnosti. Tu spada slušanje i upoznavanje glazbe (vrste, stilovi, oblici, skladatelji, instrumenti, pjevački glasovi)Bašić, prakticiranje glazbe (pjevanje, sviranje na udaraljkama, glazbene igre, stvaralaštvo.Sachs...) ipostavila prepoznavanjeje glazbevrlo jasne smjernice u kontekstutraženju životnihnovih situacija, običajaprogresivnijih i životasuvremenijih općenitonačina (Kurikulumrada 2019).u Snastavi obziromglazbe. naTijekom to16 dagodina djelovanja u školi Beethoven provodila je nastave Glazbenepraktično-eksperimentalna kulturei muzikološko-znanstvena ispitivanja tražeći nove puteve glazbene pedagogije koji će omogućiti svakom djetetu razvoj njegovih prirodnih predispozicija. Ovo razdoblje njezinog djelovanja obilježeno je pronalaženjem novih glazbeno-pedagoških smjernica kojima se suprotstavlja dotadašnjim ustaljenim i uvriježenim mišljenjima te načinima rada u obimuglazbenoj 35 sati godišnjepedagogiji (Kurikulum,Bačlija 2019)Sušić, prema navedenim glazbenim aktivnostima, osim razvoja glazbenih znanja i vještina, treba razvijati i ljubav. Istraživanja koja su provedena na području Republike Hrvatske govore u prilog tome da učenici primarnog obrazovanja vole nastavu  glazbe i da imaju pozitivne stavove prema istoj (Blašković i Prša, 2017; Dobrota i Barbarić, 2017; Dobrota i Conar, 2018; Eldemir, 2016; Radošević, 2024; Vrsalović, 2023)2012). BrđanovićDetaljna (2015)analiza naglašavaarhivske kako prakticiranje glazbe, u sklopu redovne nastave ili izvannastavnih aktivnosti, pruža mogućnost za realizaciju suvremenih ciljeva obrazovanja, ali možgrađe pružitiiz iO. izvjesnuE. životnu kvalitetu kao pripremu za život.

Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, bitan su strukturni dio školskog sustava, službenog naziva slobodne aktivnosti (Šiljković i sur., 2007)B., a Jurčposebice dokumenta Obrazloženje načina rada u muzičkoj školi „Beethoven“ kao dodatak Nastavnom planu, daje nam uvid u prvu sintezu glazbeno-pedagoškog i istraživačkog djelovanja Elly Bašić (2008)1945) naglašavakoja kakoje sepodijeljena u hrvatskimčetiri školamaglavne izvannastavniprincipijelne oblicinapomene. nastaveOne danassu organizirajurezultat podsustavnog nazivomvođenja izvannastavnei aktivnosti.razvijanja Državninastavnog pedagoškiprocesa standard osnovnoškolskog sustavaglazbenog odgoja i obrazovanja (2008) opisuje izvannastavnu aktivnost kao oblik neobavezne i dobrovoljne aktivnosti koju učenik bira samostalno, a škola ih planira, programira, organizira i realizira. Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti prava su srž aktivnoga muziciranja jer se ostvaruju ciljevi koji se ne mogu ostvaritiostvarivao u redovnojrazličitim nastavi.glazbenim Timedisciplinama kroz međusobno povezivanje njihovih sadržaja. U nastavku će biti prikazane samo one napomene koje se paralelnoodnose razvijajuna interesidječje učenikastvaralaštvo iu ostvarujerazvoju seFMP.

njihov

1.      kvalitetan„Omogućiti umjetnički rast iindividualni razvoj (Kurikulum,svakog 2019;učeniku Oberleprema njegovim sposobnostima ne zanemarujući sur.podizanje srednjeg rezultata iznad uobičajene razine.“ (Bašić, 2019)1945, str. 1). Takve vrste aktivnosti približavaju sadržaje učenikovim željama, potičući razvoj osobnosti i stvarajući podlogu za kulturni napredak i očuvanje kulturnih vrijednosti (Pejić Papak i Vidulin, 2016; Šulentić Begić, 2010). Costa i suradnici (2023) ističu kako je sudjelovanje u dodatnim glazbenim aktivnostima važno i za samu školu, ali i za poticanje odnosa među vršnjacima.

UTehnički školamase ovaj princip provodi kroz male razrede kako bi nastavnik imao dovoljno vremena za pojedinačni rad s učenikom. Vjerujući u Republicisvako Hrvatskoj učenici mogu kao izvannastavnu glazbenu aktivnosti izabrati zborno pjevanje, sviranje u orkestru, folklorne sekcije, plesne skupine, itd.  (Nastavni plandijete i program za osnovnu školu, 2006; Kurikulum, 2019). Pretežito se izvode izvannastavne glazbene aktivnosti usmjereneimajući na pjevanjeumu (zborsko,da solističko),je sviranjesvako (orkestri,dijete instrumentalniod sastavi,rođenja solističkaotvoreno glazbala,biće školskikoje bend)želi i plesmože učiti (ritmika,Pranjić, folklor).2001), Svenastavnik sutreba popularnijeposvetiti posebnu pozornost onom djetetu kojem nedostaje samopouzdanje i glazbenekoncentracija aktivnostikako orijentiranebi napokušao slušanjeotkloniti glazbeuzrok unjegovog vidueventualnog glazbenih slušaonica i glazbenih multimedijskih radionicaneuspjeha (Radočaj-Jerković,Letica, 2017). Rad u ansamblima – zboru Uvažavajući orkestrutempo (tamburaškom,kojim harmonikaškom,pojedini puhačkom...),učenik smatraju se izuzetno važnim aktivnostima. Rojko (2012) ističpostiže kakoishode suučenja upravonastavnik ansamblikreira mjestaindividualan gdjeprogram se može postići kvalitetnija razina glazbenog obrazovanja jer je to nadogradnja na sadržaje redovne nastave.

Spomenute aktivnosti, prema Radočaj-Jerković, Milinović i Papa (2018) treba "planirati i izvoditi prema principima rada karakterističnima za aktivnosti slobodnog vremena koji uključuju vedru, opuštenu, ali ishodišno visoko funkcionalno usmjerenu suradničku i stvaralačku atmosferu u kojojkojim će učenici,ih osimostvariti. zajedničkih,Bašić ostvaritije navela da „…nadarena djeca u svom radu i svojanapretku individualnane smiju biti zadržavana od slabije nadarene djece, a ova opet, na očekivanja,igled potrebenadmoći onih prvih, da ne budu opterećena nekim osjećajem malovrijednosti.“ (Bašić, 1945. str. 1). Ovakav princip rada doveo je do važnih spoznaja o potrebi razvoja glazbenih sposobnosti i potencijale"zanimanja za glazbu u najranijoj dobi koji će omogućiti spontani i prirodni razvoj muzikalnosti svakom djetetu (Mihajlović Timakin, 1997). Želeći ukazati na činjenicu da roditelji u rijetkim slučajevima posvećuju pozornost njegovanju i razvoju glazbenih predispozicija svoje djece (str.Požgaj, 971988), ).Bašić Istraživanja pokazuju kako otprilike trećina učenika sudjelujeje u izvannastavnimObavijesti roditeljima o otvaranju Dječjeg tečaja 1938. objasnila potrebu za glazbenim aktivnostima (Gergorić, 2019; Šulentić Begić, Begić i Kir, 2021). Najčešća izvannastavna glazbena aktivnostodgojem u kojunajranijoj sedobi: učenici„Tokom primarnogdevetgodišnjeg obrazovanjarada uključuju je zborno pjevanje (Dubovicki, Svalina i Proleta, 2014; Gergorić, 2019; Krnić i Grgat, 2016; Nikolić, 2019; Svalina, Muha i Peko, 2016; Vidulin, 2016). Radočaj-Jerković (2017) ističnaše kako je takav oblik muziciranja praktičan i ekonomičan jer ne iziskuje neke posebne materijalne uvjete i financijsko opterećenje škole uvidjeli smo, da je nužno otpočeti sa muzičkim odgojem djeteta – ne u njegovoj osmoj, devetoj godini, već daleko ranije…Kako dijete u najmlađim godinama ne valja ni fizički ni živčano opteretiti, odlučili roditelja/skrbnika.smo Štootvoriti poseban DJEČJI TEČAJ. Svrha dječjeg tečaja jest odgojiti i razviti sluh i muzikalnost kod djece, da bi im se tičedao nekihzdrav drugihtemelj dodatnihza glazbenihnjihov aktivnosti,kasniji pokazalomuzički razvoj.“ (Bašić, 1938, str. 1). Navedenim principom rada anticipirala se dabuduća seforma učenicipredškolskog uključuju u ritmiku, odnosno ples te u jednakoj mjeri dodatno glazbeno obrazovanje stječuprograma u glazbenim školama (Muzički vrtić) koji Elly Bašić daje mogućnost da svoju tezu nadalje provjerava u nastavnoj praksi: „Svako normalno dijete imade prirođen sluh. Kod djece kod kojih se to ne goji i tečajune sviranja,pazi, zahiri sluh, upravo kao i tijelo koje se ne njeguje.“ (Bašić, 1938, str. 1).

2. „Svodjenje teoretiziranja na minimum, što je ustanovljeno već činjenicom da muzika nije nauka već živa umjetnost...“ (Bašić, 1945. str. 2).     

         Osvrčući se na zastarjeli princip rada u tadašnjem glazbenom školstvu gdje glazba posebice u teorijskim predmetima suhoparnim teoretiziranjem postaje sama sebi svrhom, Bašić je poticala glazbene pedagoge na suvremeni pristup glazbenom odgoju i obrazovanju. U praktičnom smislu ovaj princip se odnosio na nastavu glazbeno-teorijski predmeta, a najmanjeposebice imna Solfeggio. Uvođenjem muzičkog diktata i slobodnog skladanja on postaje predmet koji za cilj postavlja kreativnost kao formu samostalnog i oslobođenog izražavanja (Bašić, 1945.).

3. „Odgoj djaka glazbom usmjeren je privlačanšto orkestarje više moguće modernistički..te se samom nastavom nastoji slijediti razvoj muzike sve do zadnjih izražaja.“ (Šulentić BegićBašić, Begić1945. str. 3).              

         U ovakvom nastojanju Bašić je ukazala na primarnu i Pušvrlo važnu ulogu glazbenog pedagoga kojem glazba postaje sredstvo estetičkog odgoja i obrazovanja učenika koje je neodvojivo od ostalih umjetnosti: „Dijete nije tu zbog muzike nego je muzika zbog djeteta!“ (Vasilj, 2023, str. 59). Prvi put Bašić je javno iznijela svoju tezu o različitosti pojmova sluh i  muzikalnost  te ukazala na mogućnost njihovog razvoja kod svakog djeteta: „Svako normalno dijete imade prirođen sluh…Ako koji čovjek drži da nema sluha onda je tome jedino kriv loš ili nikakav muzički odgoj u djetinjstvu.“ (Bašić, 1938, str. 1).

         Već u prvoj fazi djelovanja Elly Bašić je kreativnost kao prirodnu datost svakog djeteta postavila za početnu točku razvoja svoje cjelovite pedagogije koja glazbeno-metodičke postupke i sadržaje gradi na navedenim osnovnim principima: „Želim da ovim razmišljanjem o odgojnoj potrebi doprinesemo da bogatstvo kreativne mašte djetinjstva, za odraslog ne spašava za sebe samo poneki pjesnik ili poneki kompozitor, već da tu prirodnu datost djeteta očuvamo za bogatije življenje odraslog – za svakog odraslog.“ (Bašić, 1938. str. 2). 

Druga faza: Gradska muzička škola i visokoškolske ustanove u Zagrebu (1945.–1961.)

         Detaljnom analizom i uvidom u arhivsku građu iz ove faze, potvrđuje se da je 2020druga sinteza proizašla iz sukcesivnog djelovanja Elly Bašić u kojem četiri postavljene principijelne napomene iz prve sinteze, znanstveno-istraživačkim i glazbeno-pedagoškim radom modulira u vrlo određene glazbeno-pedagoške smjernice integrirane u znanstvena postignuća koja navodimo kronološkim redoslijedom.

         1.  Funkcionalna metoda (FM): javno predstavljanje, znanstveno-stručna obrana i službeno prihvaćanje

         Nakon dugogodišnje prakse i znanstvenih članaka u kojima daje uvid i analizu postojećih metoda u nastavi glazbe Bašić je izradila Elaborat Funkcionalna metoda kao osnovni princip muzičke nastave, u kojem je predstavila svoju metodu nastave Solfeggia rađenu po principima suvremene pedagogije u kojem centralno mjesto zauzima razvoj glazbenog izričaja i stvaralaštva svakog djeteta. Službenom verifikacijom 1952. kojom FM postaje službena metoda u praksi glazbenog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj i BiH, omogućeno je osnivanje eksperimentalnih razreda u glazbenim školama u kojima Bašić kontinuirano analizira i provjerava njezinu primjenu (Vasilj, 2023).

         2. Izložba Muzički izraz djeteta – prva interdisciplinarna glazbeno-pedagoška i znanstveno-dokumentarna izložba i predstavljanje postavki FMP

         Zahvaljujući suradnji sa stručnjacima iz različitih područja te uključujući nove spoznaje iz područja dječje psihologije, Bašić je započela istraživanja dječjeg stvaralaštva. Koristeći likovni doživljaj glazbe kao novi element u nastavnom procesu i brojalice kao spontani oblik dječjeg stvaralaštva uvodi interdisciplinarni pristup nastavi glazbe. Bašić je sa svojim suradnicima (Klaić, Žganec, Marković, Selan Gliha) 1954. kreirala Izložbu Muzički izraz djeteta. Cilj ove izložbe bio je ukazati na potrebu potpune preorijentiranosti u glazbenoj nastavi i potaknuti znanstvenu i praktičnu suradnju umjetnika svih struka, psihologa, pedagoga, lingvista i drugih u svrhu napretka i humanizacije odgoja djeteta i očuvanja stvaralaštva kao njegove prirodne dispozicije te prikazati temeljne ideje i glazbeno-pedagoške postavke FMP (Bašić, 1985).

         3. Ideje Izložbe Muzički izraz djeteta kao smjernice FMP postaju sastavni dio Nastavnog plana i programa glazbenog obrazovanja u novoj reformi školstva

         Kao aktivna sudionica reforme školstva Bašić je implementirala u ciljeve i zadatke Saveznog plana i programa reformirane škole sve svoje glazbeno-pedagoške postavke prikazane na Izložbi, a provjerene u nastavi od kojih se ističu: poticanje i razvoj dječjeg stvaralaštva i spontanog izražavanja, odgajanje muzikalnosti kod svakog djeteta te razvijanje senzibilnosti djeteta prema glazbi.

         U drugoj fazi djelovanja, Bašić svoje glazbeno-pedagoško i odgojno promišljanje nadalje istražuje i eksperimentira (Pranjić, 2001) kako bi naznačila strategiju svoga djelovanja i kreiranja FMP kojoj javno predstavljajući daje znanstveni i akademski dignitet. Nadalje, ona ne nudi samo spoznaje i ideje nego norme i konkretne metode djelovanja kako bi one postale relevantne u praksi glazbenog odgoja i obrazovanja.

Treća faza: Funkcionalna muzička škola u Zagrebu i Muzička akademija u Sarajevu (1961.–1977.) 

         Realizacijom i verifikacijama Nastavnih planova i programa FMP za glazbeni predškolski odgoj, osnovnu i srednju glazbenu školu, njihovom cjelovitom provedbom u nastavnom procesu novoosnovane FMŠ te primjenom i razvojem postavki FMP u različite programe Muzičke akademije u Sarajevu završava se treća faza djelovanja Elly Bašić i razvoj FMP koja u ovom razdoblju dobiva sve snažniju potvrdu i prihvaćanje stručne europske i svjetske javnosti.

         1. FMP: javno predstavljanje, znanstvena utemeljenost i prihvaćanje

         FMP razvija svoje pedagoške postupke iz aspekta da je glazba najpogodnije odgojno područje za razvijanje pozitivne osobnosti djeteta – budućeg odraslog čovjeka. Glazba postaje vrlo snažno sredstvo odgoja koje u djetetu budi i razvija, ne samo postojeće sposobnosti, već i latentne, uspavane sposobnosti u cjelini. Bašić je svojim eksperimentalnim istraživanjima provedenim u nastavnoj praksi (znanstveno potvrđenim) ukazala na potrebu sasvim novog odgojnog i metodičkog pristupa rješavanju nastavnih zadataka uz razvijanje estetskih čuvstava i ukusa te razvijanju dječje stvaralačke sposobnosti (Mirošević, 1971).

2. FMŠ: institucija implementacije FMP

         FMŠ (danas Glazbeno učilište Elly Bašić) u kojoj je u cijelosti implementirana FMP prva je i jedina glazbena škola u povijesti školstva koja je svoj rad i djelovanje organski povezala s općeobrazovnim školama (Supek, 1998) te omogućila svakom djetetu znatno veći i kvalitetniji umjetnički razvoj i sukladno time ostvarila svoju primarnu ulogu umjetničkog i kulturnog djelovanja u svojoj sredini (Mirošević, 1971). Provodeći suvremene glazbeno-pedagoške principe, škola polazi sa stanovišta da su muzikalnost i stvaralaštvo osnovne dispozicije svakog prosječnog djeteta, a muzikalni odgoj i razvijanje estetskog senzibiliteta potreba svakog budućeg čovjeka. Zahvaljujući vrlo intenzivnom i priznatom međunarodnom znanstvenom ugledu Elly Bašić, FMŠ uskoro je postala škola izvrsnosti svjetske glazbene pedagogije koja mijenja i anticipira kulturološke promjene (Brust Nemet i Mlinarević, 2016) koje su u domeni njezina pedagoškog rada.

3. Znanstveno i stručno predstavljanje i razvoj FMP u zemlji i izvan nje

         Pluralizam tema koje je Bašić obrađivala u svojim objavljenim znanstveno-istraživačkim  i stručnim radovima te izlaganjima na međunarodnim konferencijama glazbene pedagogije, etnomuzikologije i muzikoterapije u ovoj fazi djelovanja upućuje na interdisciplinarni pristup u kreiranju i razvoju FMP. Koristeći ondašnje suvremene medije (radio, televizija i film), postala je suautorica edukativnih radijskih i televizijskih emisija o dječjem stvaralaštvu te autorica prvog dokumentarnog filma o dječjoj kreativnosti (Mur bur) što je omogućavalo brzinu širenja njezine ideje na svjetskoj razini te stjecanje pozicije ugledne svjetske glazbene pedagoginje i znanstvenice.

         Iznimno značajan doprinos Bašić razvoju i unapređenju etnomuzikologije iz područja Dječjeg stvaralaštva i spontane kreativnosti odraslih u Hrvatskoj i u Europi rezultirao je s 2323 zapisa ispontanog glazbenog, govornog i motoričkog izražavanja djeteta (Vasilj, 2015). Prva je u svijetu prikupljenu građu usustavila u nove znanstvene kategorije: spontano glasanje i ritmovi, uspavanke i pocupkalice, brojalice, skandiranje, vježbe govora, rugalice i igre (Bezić i Rajković, 1991). Na Kongresu Saveza udruženja folklorista Jugoslavije 1970. postala je prva voditeljica nove sekcije za dječje stvaralaštvo, a 1988. organizira međunarodni simpozij Dječje stvaralaštvo (Tiljak, 2005). Zbog dugogodišnjeg znanstveno-istraživačkog rada u području muzikoterapije Bašić je imenovana stručnom suradnicom Jugoslavenskog koordinacijskog odbora za rehabilitaciju u psihijatriji čime postaje prva hrvatska glazbena pedagoginja koja se bavila znanstvenim istraživanjem tog područja (Carić,  1986).

Što se        tičeTreća izvanškolskihfaza aktivnosti,djelovanja oneBašić suobilježena uglavnomje usmjerenezavršetkom razvoja i institucionalizacije FMP.  Proučavajući dijete, njegove biopsihofizičke datosti ona je potvrdila svoju hipotezu o novoj funkciji glazbenog odgoja i obrazovanja zasnovanu na glazbenespoznajama škole,glazbeno-pedagoškog raznefunkcioniranja tečajeverazličitih sviranja,područja sudjelovanjeunutar fenomenologije dječjeg stvaralaštva. Koristeći nove, suvremene metodičke postupke kreira cjelovitu metodologiju kojom ostvaruje zadane ciljeve u folklornimprimijenjenoj ansamblimapraksi glazbenog odgoja i slično. Prema Šulentić Begić i suradnicima (2021), 30,7 % ih pohađa tečaj sviranja ili privatno uči instrument, 20,9 % pohađa glazbenu školu, a 25,5 % sudjeluje u folklornom ansamblu.

Prakticiranje glazbe, kroz redovnu nastavu ili izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, važno je za cjelokupni razvoj učenika. Prema UNESCOVIM Smjernicama za umjetnički odgoj (Road Map for Arts Education) (2006) prednosti umjetničkog odgoja, pa tako i glazbenoga, odražavaju se kroz razvoj estetskog smisla, kreativnosti, sposobnost kritičkoga mišljenja i promišljanja kao urođene ljudske sposobnosti. Umjetnički odgoj je kao takav, temeljno pravo svakog djeteta i mlade osobe.

Ovo istraživanje bavi se razinom sviđanja aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture i njihovom povezanosti s uključenosti učenika u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti.

 

Metodologija

Pitanja, cilj i hipoteze istraživanja

Sustav školstva u Republici Hrvatskoj glazbeno obrazovanje provodi kroz redovnu nastavu Glazbene kulture i dodatne aktivnosti, kao što su glazbene izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Primarni cilj rada je istražiti uključenost učenika primarnoga obrazovanja u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. Ispitivala se općenito učenikova percepcija o razini sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satima Glazbene kulture, ali i s obzirom na razred koji učenici pohađaju. Istraživane su i razlike među učenicima u procjeni sviđanja sadržaja koji se provode u redovnoj nastavi Glazbene kulture s obzirom na njihovu uključenost u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. Ujedno, ispitivala se povezanost procjene razine sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satima Glazbene kulture i procjene sviđanja prema izvannastavnim i izvanškolskim glazbenim aktivnostima kod učenika koji su uključeni u iste.

Iz navedenog slijede istraživačka pitanja:
1.    Koliko se učenicima sviđaju sadržaji i aktivnosti koji se provode u sklopu redovne nastave Glazbene kulture?
2.    Postoje li razlike između učenika petog, šestog, sedmog i osmog razreda u sviđanju aktivnosti na satima Glazbene kulture?
3.    Postoje li razlike između učenika u procjeni sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satima Glazbene kulture s obzirom na uključenosti učenika u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti?
4.    Postoji li povezanost između procjene sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satima Glazbene kulture i procjene sviđanja prema izvannastavnim i izvanškolskim glazbenim aktivnosti među učenicima koji ih pohađaju?

Postavljene su hipoteze:

H1: Postoji statistički značajna razlika između učenika petoga, šestoga, sedmoga i osmoga razreda u sviđaju aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture.

H2: Postoji statistički značajna razlika u procjeni sviđanja aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture s obzirom na uključenost učenika u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. Učenici koji su uključeni u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti imaju više procjene sviđanja aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture.

H3: Očekuje se statistički značajna pozitivna povezanost između procjene sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satima Glazbene kulture i procjeni sviđanja prema izvannastavnim i izvanškolskim glazbenim aktivnosti među učenicima koji ih pohađaju. 

Metoda rada

Kvantitativno istraživanje temelji se na deskriptivnoj i kauzalno-neeksperimentalnoj metodi društvenog istraživanja (Sagadin, 2001; Štemberger, 2020).

Uzorak ispitanika

Istraživanje je provedeno 2024. godine, a sudjelovalo je 194 učenika od petoga do osmoga razreda osnovne škole, od toga su 52,6 % učenice i 47,4 % učenika. Najviše je učenika sedmog razreda (33 %). Distribucija učenika po razredima prikazana je u Slici 1.

 

Slika 1

Distribucija učenika po razredima (N = 194)
obrazovanja.

 

EtičnostČetvrta istraživanjafaza: Funkcionalna muzička škola/Glazbeno učilište Elly Bašić (1977.- 1998.)

Prema Kranželić,        KovčoZavršetkom Vukadinškolovanja prve generacije srednjoškolaca FMŠ te verifikacijom Nastavnog plana i Ferićprograma (2016)FMP „mogućnostza informiranogsrednju donošenjaškolu odluke o sudjelovanju u istraživanju osnovnizavršio je princip istraživačke etike“ (str. 190). S obzirom da su u istraživanju sudjelovali maloljetnici, pribavljene su suglasnosti roditelja učenika osnovne školerazvoj i ravnateljaimplementacija prijeFMP provođenjakroz upitnika.tri Svrharazine jeinstitucionaliziranog zaštiteglazbenog identitetaobrazovanja. učenikaNajdomicilniji oblik nasljeđa i poštivanjapotvrde etičkogcjelokupnog kodeksadjelovanja uElly istraživanjima.Bašić

 

Instrument

Za potrebe istraživanja konstruiran je anketni upitnik koji sadrži pitanja objektivnoga i subjektivnoga tipa pri čemu su ispitanici prema dihotomno postavljenim tvrdnjama i ordinalnoj, petostupanjskoj skali iznosili vlastita mišljenja o postavljenim tvrdnjama. Koeficijent unutarnje konzistencije Cronbach Alpha izračunat je prema pitanjima sa skalom, a pokazuje visoku pouzdanost α = 0,80. Dodatno se provela faktorska analiza na deset čestica sviđanja aktivnosti te ih je moguće grupirati u jedan faktor koji se nazvao generalni faktor sviđanja aktivnosti na satu Glazbene kulture. Zadovoljeni su preduvjeti za provođenje faktorske analize na ovim podacima, saturacije čestica s generalnim faktorom su zadovoljavajuće i ekstrahiranim faktorom se objasnilo nešto manje od 46,90 % varijabiliteta među česticama sviđanja (KMO = 0,895; Bartlettov test: p = 0,000). 

Analiza podataka i statistička obrada

Prikupljeni podatci obradili supronalazi se u statističkominstitucijama programuu (SPSS).kojima Za deskriptivnu statistiku nominalnihse i ordinalnihdanas varijabliprovodi izračunaleu sucijelosti. seIako frekvenciječetvrta (f)faza nije obilježena direktnim glazbeno-pedagoškim radom Elly Bašić, relativnemoguće frekvencijeje (%),pratiti aritmetičkanjezinu sredinavrlo (M),intenzivnu dominantna vrijednost (mode), median (Md), standardna devijacija (SD) te mjera normalnosti distribucije (skewness, kurtosis). Normalnost distribucije provjerila se Kolmogorov-Smirnovstručnu i Shapiro-Wilkznanstvenu testom, a oba su pokazala nenormalnost distribucije. Upotrijebili su se neparametriski Tukey test, Kruskal-Wallis test i korelacijski Spearman rho. Od parametrijskih testova korišten je Studentov t-test, analiza varijance (ANOVA), analiza kovarijance (ANCOVA) i Levenov test.

Rezultati istraživanja

Predmet Glazbena kultura, prema Kurikulumu nastavnog predmeta Glazbena kultura za osnovne škole i Glazbena umjetnost za gimnazije (2019) koncipirana je u tri domene gdje svaka ima svoje ishode i odgojno-obrazovne ciljeve učenja. Učenici aktivnim slušanjem upoznaju glazbudjelatnost koja je nastalaposvećena učvršćivanju i završnom oblikovanju FMP. U nastavku su istaknute najznačajnije aktivnosti vezane uz navedeno djelovanje:

• edukacija glazbenih pedagoga kroz radionice, stručne skupove i seminare FMP
• sudjelovanje u različitimsvim povijesnimorganizacijskim stilovimarestrukturiranjima iliFMŠ
vrstama,
• prezentacija FMP u zemlji i inozemstvu
• suradnja s katedrama Glazbene pedagogije na institucijama visokoškolskog glazbenog obrazovanja kroz stručna predavanja i radionice
• recenzija državnog Prijedloga programa rada s djecom predškolskog uzrasta (1985.)
• uvođenje programa Funkcionalnog muzičkog vrtića putemu redovne programe dječjih vrtića (1990.)
• sudjelovanje u svim reformama glazbenog školstva (općeobrazovnih osnovnih i srednjih škola) kroz sukreiranje nastavnih planova i programa u kojima implementira postavke FMP koje će doživjetisu i analiziratidanas glazbenoprisutne -(1979., izražajne1982., sastavnice1983., pojedinih1990.)
• sudjelovanje u izradi Nastavnih planova i programa osnovnih i srednjih glazbenih ostvarenja.škola Prilikomte izvođenjaNastavnih glazbe, bilo pjevanjem, sviranjem, kroz glazbene igre, stvaralaštvo ili pokret, osim doživljaja glazbe, razvijaplanova i svojeprograma glazbeneFMP sposobnosti.za Ipredškolsko, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje (1985., 1987., 1991.)
• objavljivanje stručnih članaka o promjenama u konačnici,reformi učenikglazbenog trebaškolstva
biti
• usklađenje svjestanUUFMP same(Udruženje ulogeza unapređivanje Funkcionalne muzičke pedagogije)  prema novonastalim zakonskim i vrijednostiorganizacijskim glazbeuvjetima
• ostvarivanje različitih projekata (povodom Međunarodne godine djeteta UN79, Muzički izraz djeteta 1985., stručni projekt o prezentaciji novog Nastavnog plana i programa FMP)
• aktivnosti vezane za stručnu suradnju s Jugoslavenskim koordinacijskim odborom za rehabilitaciju u životupsihijatriji pojedinca, društva, naroda i čovječanstvaZavodom uopćeza (Kurikulum,istraživanje 2019).folklora

• Istraživanjemizrada se htjelo saznati koje glazbene aktivnosti učenici od petoga do osmoga razreda najviše preferiraju, a izvučeni su sukladno ishodima domena. Učenici su na petostupanjskoj ordinalnoj skali izražavali svoje sviđanje prema glazbenim aktivnostima gdje je 1 – uopće mi se ne sviđa do 5 – veoma mi se sviđa (Tablica 1).

  Tablica 1

  Stajalište učenikaElaborata o aktivnostimaosnivanju kojeosnivanju seKonzervatorija provodeFMP na(1990.).

satima Glazbene kulture (N = 194)
ovojtrećekroziglazbenogobrazovanjakaoiNadalje,fazi

	Min	Max	M	Mo U	se fazi znanstvena Md postignuća	sinteze SD potvrđuju	njihovu KS nadogradnju	rezultate KA institucija
posljedicu Pjevanjenjihove pjesama horizontalne	vertikalne 1 usklađenosti.	u 5 posljednjoj	djelovanja, 3,92 Elly	5	4,00	1,16	-0,21	-0,85
Slušanje glazbe	1	5	4,13	5	4,00	0,99	0,56	-1,05
Sviranje na instrumentima	1	5	3,56	5	4,00	1,31	-0,84	-0,53
Glazbene igre	1	5	3,61	5	4,00	1,22	-0,66	-0,51
Upoznavanje pjevačkih glasova	1	5	2,92	3	3,00	1,18	-0,88	-0,01
Upoznavanje različitih instrumenata	1	5	3,33	4	3,00	1,33	-1,05	-0,32
Upoznavanje glazbenih oblika	1	5	2,86	3	3,00	1,24	-0,99	0,00
Upoznavanje tradicijske glazbe	1	5	3,37	4	4,00	1,33	-1,00	-0,38
Upoznavanje skladatelja	1	5	3,09	3	3,00	1,16	-0,85	-0,05
Upoznavanje glazbenih vrsta	1	5	3,11	3	3,00	1,29	-0,10	-0,18

 

Iz Tablice 1 vidljivoBašić je kakodobila jei rasponjavna odgovorapriznanja nakojima svimse česticamapotvrdilo maksimalannjezino (Ministaknuto = 1; Max = 5), a prema uvidumjesto u aritmetičkepovijesti sredine,hrvatske učenicimaglazbene sepedagogije, najviše sviđa slušanje glazbe (M = 4,13)etnomuzikologije i pjevanje pjesama (M = 3,92), glazbene igre (M = 3,61)muzikoterapije te sviranje na instrumentima (M = 3,56). Najmanja aritmetička sredina zabilježena je na čestici upoznavanje glazbenih oblika (M = 2,86) i upoznavanje pjevačkih glasova (M = 2,92) koje im se djelomično sviđaju.

Dodatno se htjela provjeriti postoji li statistički značajna razlika između procjene sviđanja prema određenim glazbenim aktivnostima i uzrastu, tj. razredu koji učenik pohađa (Slika 2). Normalnost distribucije provjerila se testovima Shapiro-Wilk i Kolmogorov-Smirnov, kao i inspekcijom asimetričnosti (skeweness) i kurtičnosti (kurtosis) za svaku od 10 varijabli sviđanja, kao i za generalni faktor sviđanja u 4 grupe. Rezultati  ukazuju da svih 10 pojedinačnih varijabli sviđanja nisu normalno distribuirane i da je time narušena pretpostavka normalnosti distribucije. Također, generalni faktor sviđanja nije normalno distribuiran u 5. i 6. razredu, ali je normalno distribuiran u 7. i 8. razredu.

Postavila se hipoteza koja glasi:

H1: Postoji statistički značajna razlika između učenika petoga, šestoga, sedmoga i osmoga razreda u sviđaju aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture.

 

Slika 2

Generalni faktor sviđanja glazbenih aktivnosti prema razredima (N=194)



Rezultati Tukey post-hoc testa pokazali su da učenici osmog razreda (M = 3,07, SD = 0,72) pokazuju statistički značajno niže rezultate na varijabli generalnog sviđanja aktivnosti na satima Glazbene kulture od učenika petoga (M = 3,81; SD = 0,77) i šestoga razreda (M = 3,55; SD = 0,81). Također, učenicima sedmoga razreda (M = 3,28; SD = 0,82) manje su sviđale aktivnosti na satima Glazbene kulture nego učenicima petoga razreda. Kako bi se utvrdilo na kojim je točno varijablama razlika, a koje konkretno opisuju glazbene aktivnosti na satima Glazbene kulture, upotrijebio se Kruskal-Wallis test (Tablica 2).

Tablica 2

Procjena sviđanja učenika prema glazbenim aktivnostima odjelima (N = 194)

	Razred	N	MRank	Kruskal – Wallis	Df		P
Pjevanje pjesama	Peti	44	110,22	11,095	3		0,011
	Šesti	35	96,65
	Sedmi	64	104,04
	Osmi	51	77,00
Slušanje glazbe	Peti	44	96,48	0,928	3		0,819
	Šesti	35	102,24
	Sedmi	64	93,13
	Osmi	51	100,61
Sviranje na instrumentima	Peti	44	115,98	11,468	3		0,009
	Šesti	35	87,06
	Sedmi	64	83,96
	Osmi	51	105,72
Glazbene igre	Peti	44	120,95	12,497	3		0,006
	Šesti	35	100,37
	Sedmi	64	84,74
	Osmi	51	91,30
Upoznavanje pjevačkih glasova	Peti	44	122,14	20,908	3		0,000
	Šesti	35	109,56
	Sedmi	64	92,98
	Osmi	51	73,65
Upoznavanje različitih instrumenata	Peti	44	122,33	17,777	3		0,000
	Šesti	35	109,07
	Sedmi	64	88,28
	Osmi	51	79,71
Upoznavanje glazbenih oblika	Peti	44	122,97	19,781	3		0,000
	Šesti	35	112,10
	Sedmi	64	83,90
	Osmi	51	82,58
Upoznavanje tradicijske glazbe	Peti	44	119,33	21,568	3		0,000
	Šesti	35	106,93
	Sedmi	64	99,73
	Osmi	51	69,40
Upoznavanje skladatelja	Peti	44	118,73	14,542		3	0,002
	Šesti	35	100,29
	Sedmi	64	98,31
	Osmi	51	76,25
Upoznavanje glazbenih vrsta	Peti	44	113,06	13,472		3	0,004
	Šesti	35	109,91
	Sedmi	64	97,44
	Osmi	51	75,64

p ≤ 0.05

Na devet od deset čestica postoji statistički značajna razlika sviđanja prema aktivnostima glazbene kulture i uzrasta učenika. Prema M_Rank učenici petih i sedmih razreda pokazuju statistički značajnu višu razinu sviđanje prema pjevanju pjesama u odnosu na učenike šestih i osmih razreda. Nadalje, učenici petih i osmih razreda pokazuju statistički značajnu višu razinu sviđanja na čestici sviranje na instrumentima u odnosu na učenike šestih i sedmih razreda. Na preostalih sedam čestica i prema M_Rank učenici petih i šestih razreda pokazuju statistički značajnu višu razinu sviđanje prema: glazbenim igrama, upoznavanju pjevačkih glasova, različitih instrumenata, glazbenih oblika, tradicijske glazbe, skladatelja i glazbenih vrsta u odnosu na učenike sedmih i osmih razreda. Jedino kod aktivnosti slušanje glazbe nema statistički značajne razlike. Postavljena hipoteza H1 koja kaže da postoji statistički značajna razlika između učenika petoga, šestoga, sedmoga i osmoga razreda u sviđanju aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture je potvrđena.

Što se tiče izvannastavnih i izvanškolskih glazbenih aktivnosti, 35,6 % učenika osnovnih škola participira u njima. Najviše njih pohađa zbor (16,5 %), glazbenu školu (12,4 %), plesne aktivnosti (10,8 %), dok ih znatno manje sudjeluje u orkestru (4,1 %) i folkloru (1,5 %). Ispitivalo se postojanje statistički značajne razlike između onih učenika koji pohađaju ili ne pohađaju izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti i procjena razine sviđanja glazbenih aktivnosti koje se provode na satima Glazbeneopćenito kulture. Postavila se hipoteza koja glasi:

H2: Postoji statistički značajna razlika u procjeni sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satu Glazbene kulture s obzirom na uključenost učenika u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. Učenici koji su uključeni u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti imaju višu procjene sviđanja aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture.

      Za statističku obradu hipoteze koristila se ANCOVA s obzirom na sve potrebne preduvjete (linearna povezanost zavisne varijable (sviđanje aktivnosti) i kovarijata (uključenosti u izvannastavne i  izvanškolske glazbene aktivnosti[2]) na svakoj razini nezavisne varijable (razredi). Rezultati u Tablici 3 pokazuju da i uz kontrolu utjecaja izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti postoji utjecaj razreda na sviđanje aktivnosti na satima Glazbene kulture (F(3, 193) = 6,70, p < 0,001). Uz kontrolu kovarijata razredom je objašnjeno 9,7 % varijabiliteta u sviđanju aktivnosti na satima Glazbene kulture.

Tablica 3

Prosječne vrijednosti sviđanja glazbenih aktivnosti uz kontrolu kovarijata

Generalni faktor sviđanja glazbenih aktivnosti koje se provodena satu Glazbene kulture
	M	Std. Error	95% Confidence Interval
Peti razred	3,758	0,114	3533	3983
Šesti razred	3,566	0,129	3312	3820
Sedmi razred	3,267	0,094	3082	3453
Osmi razred	3,124	0,106	2914	3333

Tablica 3 pokazuje prilagođene prosječne vrijednosti sviđanja aktivnosti na satima Glazbene kulture uz kontrolu kovarijata. Vidljivo je da su prosječne vrijednosti sviđanja aktivnosti na satu Glazbene kulture uz kontrolu kovarijata nešto niže od prosječnih vrijednosti kada se ne kontrolira kovarijat. To ukazuje da uključenost u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti ipak doprinosi većem sviđanju aktivnosti na satu Glazbene kulture. Normalnost distribucije navedene čestice testirana je K-S testom i ukazuje na to da čestica nije normalno distribuirana. Međutim, kako nije riječ o krajnje narušenoj normalnosti, u daljnjoj obradi ipak će se pristupiti parametrijskom t - testu za testiranje razlika. Radio se follow-up sa nizom t-testova s kojima se testira razlika u sviđanju aktivnosti na satu glazbene kulture kod učenika koji jesu, odnosno nisu uključeni u izvannastavne i/ili izvanškolske glazbene aktivnosti (Tablica 4).

Tablica 4                                                    

 T- test

	Levene's Test for Equality of Variances		t	Df	P	Mean Difference	95% Confidence Interval of the Difference
	F	Sig					Lower	Upper
Sviđanje generalno	1,070	0,302	4.562	191	0,000	0,54	0,31	0,77

** p=0.01

Iz t-testa provedenog na cjelokupnom uzorku vidi se da učenici svih razreda uključeni u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti procjenjuju da im se više sviđaju aktivnosti na satima Glazbene kulture nego učenici koji nisu uključeni u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti.

Rezultati zasebno provedeni po razredima pokazuju iste rezultate za učenike šestoga, sedmoga i osmoga razreda, ali ne i za učenike petoga razreda kod kojih nema razlika u sviđanju aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture ovisno o tome idu li ili ne na izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. Postavljena hipoteza H2 koja kaže da postoji statistički značajna razlika u procjeni sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satima Glazbene kulture s obzirom na uključenost učenika u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti je potvrđena.

Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti omogućuju učenicima da slobodno biraju aktivnosti prema svojim potrebama i interesima, čime pozitivno utječu na razvoj osobnosti (Mlinarević i Gajger, 2010). Aktivnosti potiču kreativnost i stvaralaštvo, omogućuju upoznavanje vršnjaka i pridonose cjelokupnom razvoju učenika (Fudurić, 2012). Kombinacija izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti pruža mladima podršku u njihovom razvoju (Vidulin-Orbanić, 2008). Slobodno vrijeme ima važnu ulogu u obrazovanju jer omogućuje pojedincu da aktivno oblikuje svoju osobnost, razvija slobodu i vlastiti integritet (Rosić, 2005).

Učenici mogu sudjelovati u raznim glazbenim festivalima, humanitarnim koncertima, interdisciplinarnim umjetničkim projektima i uspostavljati veze s profesionalnim glazbenicima i mentorima kroz edukativne programe. Ove aktivnosti ne samo da unapređuju glazbeni razvoj već i potiču razvoj timskog rada, socijalnih vještina, kulturne svijesti i samopouzdanja, čime značajno obogaćuju obrazovni proces i osobni rast sudionika (Creech i sur., 2014). 

S obzirom na mali broj učenika koji pohađaju izvannastavne i izvanškolske aktivnosti (35,6 %), i njihovim intenzivnijim bavljenjem glazbom, za očekivati je da se tim učenicima više sviđaju sadržaji na redovnoj nastavi Glazbene kulture. Postavila se hipoteza koja glasi:

H3: Očekuje se statistički značajna pozitivna povezanost između procjene sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satima Glazbene kulture i procjeni sviđanja prema izvannastavnim i izvanškolskim glazbenim aktivnosti među učenicima koji ih pohađaju. 

Relativno mali broj učenika u uzorku pohađa izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. Iz navedenog razloga provjeravala se povezanost sviđanja aktivnosti na satima Glazbene kulture samo s onima koji su polaznici zbora (N = 37) i glazbene škole (N = 24) pa su korelacije računate na cjelokupnom uzorku. Rezultati korelacija sviđanja glazbenih aktivnosti (10 pojedinačnih i generalnog faktora) i uživanja pokazuju kako postoji statistički značajna korelacija između uživanja u zboru i sviđanja aktivnosti pjevanja pjesama (r = 0,58, p < 0,001), slušanja glazbe (r = 0,4, p < 0,05) i glazbenih igara (r = 0,34, p < 0,05). Ne postoji korelacija između uživanja u glazbenoj školi i sviđanja aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture. Ovi rezultati pokazuju kako ne postoji statistički značajna pozitivna povezanost između procjena sviđanja prema aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture i procjeni sviđanja prema izvannastavnim i izvanškolskim glazbenim aktivnosti među učenicima koji ih pohađaju zbog čega H3 nije potvrđena.

 

Zaključak

Nastava glazbe        imaRezultat važnusveukupnih nastojanja i značajnuspoznaja uloguproizašlih iz dugogodišnjeg znanstvenog istraživanja Elly Bašić o djetetu, dječjem stvaralaštvu i kreativnosti stvaranje je cjelovite FMP, prve glazbene pedagogije u životusvijetu učenika.koja Premametodički Kurikulumurazrađuje (2019),razvojne glazbenopostupke oslobađanja dječje mašte i kreativnosti te njihovog vođenja u glazbenom odgoju i obrazovanju. Ona je uočila problem tadašnjeg glazbenog odgoja koji uska glazbeno-pedagoška struka ne može sama rješavati zbog prevelikog utjecaja stoljetne europske glazbene pedagogije koja je usmjerena na obrazovanje trebanadarenih poticatipojedinaca. Rješenje ovog problema Bašić je vidjela u znanstvenoj i unapređivatipraktičnoj učenikovsuradnji estetskipedagoga razvoj,i kreativnost,umjetnika razvijatisvih struka te studioznom prilaženju spoznajama o djetetu i dječjem stvaralaštvu. Posebnost svakog određenog djeteta i njegovi individualni razvojni zakoni postaju polazište nastave glazbe. Kao suvremena glazbena pedagogija FMP je primijenjena i potvrđena u institucijama općeg i glazbenog obrazovanja sa svojim verificiranim Nastavnim planovima i programima čime dobiva vlastiti integritet i jedinstvenost na svim razinama sustavne glazbene sposobnosti,naobrazbe.

razvijati

 svijest o očuvanju kulturne baštine i usmjeravati ga za življenje u multikulturnom svijetu.        Ovo istraživanje je pokazaloobuhvatilo kakorazdoblje secjelokupnog učenicimadjelovanja generalnoElly sviđaBašić nastavaod Glazbene1929. kulture.do Ipak,1998. mogukroz četiri faze u kojima je prikazan razvoj i jedinstvenost FMP u metodički razrađenim postupcima kojima se primjetitiistražuje razlikei urazvija visinidječje sviđanjastvaralaštvo.  s obzirom na razred koji učenici pohađaju.  Pokazalo se kako učenici u nižim razredima predmetne nastave izražavaju višu razinu sviđanja prema glazbenim aktivnostima na nastavi, dok u višim razredima taj interes opada. Opadanje razine sviđanja prema sadržajima glazbene nastave s dobi svjedoče još nekaRezultati istraživanja (Dobrotasu pokazali da je dječje stvaralaštvo dominantan princip razvoja i Barbarić,primjene 2017; Dobrota i Conar, 2018; Dobrota i Reić Ercegovac, 2011; Šulentić Begić i sur., 2020; Radošević, 2024; Vrsalović, 2023). To ukazuje na važnost kontinuirane prilagodbe sadržaja i metoda rada kako bi se motivacija zadržala tijekom cijelog razdoblja osnovnog obrazovanja.

Nadalje, rezultati istraživanja pokazuju kako otprilike trećina učenika (35,6 %) pohađa dodatne glazbene aktivnosti biloFMP u školiglazbeno-pedagoškoj ilipraksi izvankoja nje. To potkrepljuje tražeći velikonove istraživanje Gergorić (2019) na uzorku 4240 učenika primarnog obrazovanjanačine u Hrvatskojpristupu gdjeosvještavanja 40,7umjetničkih %zakonitosti učenika sudjeluje u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima zajedno. Šulentić Begić i suradnici (2021), na uzorku 510 učenika primarnog obrazovanja, istraživali su participiranje u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima i pokazalo se kako 33,5 % učenika sudjeluje u izvannastavnim i 37,5 % u izvanškolskim glazbenim aktivnostima.

Iako se učenicima generalno sviđaju glazbene aktivnosti na redovnoj nastavi, pokazalo se kako upravo oni učenici koji pohađaju izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti višneće uživajuslomiti udječju redovnimspontanost, sadržajimasputati glazbenemaštu kulture.niti Iuništiti istraživanjenjihovu Vrsalović (2023) je pokazalo da učenici koji pjevaju u zboru ili klapi imaju pozitivniji odnos prema Glazbenoj kulturi općenito, za razliku od učenika koji ih ne pohađaju. To se može povezati s činjenicom da izvannastavne i izvanškolske aktivnosti biraju prema vlastitim interesima, a to pokazuje da posebno vole i ostale sadržaje glazbene kulture. Previšić (1985) ističe da se upravo izvannastavne i izvanškolske aktivnosti značajnije odgovarati interesima učenika, a one pridonose širenju njihovih horizonata i direktno su povezane sa sadržajima redovne glazbene nastave (Vidulin-Orbanić, 2008).

Najviše učenika u istraživanju pohađa zborno pjevanje (16,5 %) i ide u glazbenu školu (12,4 %). Da je pjevanje jedna od omiljenih glazbenih izvannastavnih aktivnosti pokazala su mnoga istraživanja (Dubovicki, Svalina i Proleta, 2014; Gergorić, 2019; Krnić i Grgat, 2016; Lamont i sur., 2003; Nikolić, 2019; Svalina, Muha i Peko, 2016; Vidulin, 2016).

Važno je napomenuti kako ne postoji povezanost razine sviđanja prema glazbenim aktivnostima učenika i njihovim sudjelovanjem u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Pozitivna korelacija je prisutna samo na varijablama uživanja u zboru i sviđanja aktivnosti pjevanja pjesama, slušanja glazbe i glazbenih igara. Ovi rezultati su logični s obzirom na sklonost učenika zbornom pjevanju i pjevanju općenito, a slušanje glazbe je osnovni način susreta s glazbenom recepcijom i potom reprodukcijom.

Ograničenja ovog istraživanja uključuju ograničen uzorak (N=194) koji nije reprezentativan za cijelu populaciju učenika predmetne nastave u Hrvatskoj. Također, korišten je isključivo anketni instrument čime se ograničava dublje razumijevanje konteksta i motivacije učenika. Buduća istraživanja mogla bi uključiti kvalitativne metode (npr. intervjue ili fokus-grupe) i longitudinalni pristup za praćenje promjena u stavovima kroz vrijeme.

Na koncu, može se zaključiti kako interes za glazbom postoji kod učenika primarnog obrazovanja, ali trebalo bi oblike glazbenih aktivnosti intenzivnije i strukturiranije poticati unutar općeobrazovne škole, ali i unutar drugih, srodnih institucija ili raznih udruga.osjećajnost.

 

LiteraturaLITERATURA

Blašković, J. i Prša, T. (2017). Experience and Attitude Of Primary School Students towards Gregorian Singing, The Journal of Music Education of the Academy of Music in Ljubljana, 27, 133 - 144.

Brđanović, D. (2015). Devetogodišnja osnovna škola – prilika za novu kvalitetu obaveznog glazbenog obrazovanja. U: D. Atanasov-Piljek i T. Sviben Jurkić (Ur.) Zbornik radova konferencije Istraživanja paradigmi djetinjstva, odgoja i obrazovanja (str. 282 - 292). Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 

Creech,Bačlija A.Sušić, Hallam, S., Varvarigou, M. i McQueen, H.B. (2014). Active ageing with music: Supporting wellbeing in the third and fourth ages2012). Funkcionalna muzička pedagogija u klavirskoj poduci. [Doktorski rad]. Univerza v Ljubljani. Akademija za glasbo.  

Bašić, E. (1938). Obavijest roditeljima o otvaranju dječjeg tečaja. Ostavština Elly Bašić (u nastavku: O. E. B.), 17/36. Arhiv Glazbenog učilišta Elly Bašić (u nastavku: Arhiv GU Elly Bašić).

Bašić, E. (1945). Obrazloženje načina rada u muzičkoj školi „Beethoven“ kao dodatak Nastavnom planu. O. E. B., 12/32 (1-3). Arhiv GU Elly Bašić. 

Bašić, E. (1956), Prijedlog plana i programa nastave muzike u obaveznoj osmogodišnjoj školi. O. E. B., 29/2 (1-20). Arhiv GU Elly BašićLondon:.

Institute

Bašić, ofE. Education(1969). Press Dispozicije i razvojne mogućnosti dječje mašte kroz muziku. Umjetnost i dijete, I (3), 61-64. 

Bašić, E. (1971). Tekst izlaganja 'Glazba kao sredstvo oslobađanja ličnosti'. O. E. B., 16/20  (1-4). Arhiv GU Elly Bašić.

Costa, M.Bašić, Cruz,E. I., Martins,(1971). F., Veríssimo, L.Zadaci i Castro,perspektive I.u istraživanju dječjeg stvaralaštva. Umjetnost i dijete, III (2023)14), 11-19.

Bašić, E. (1983). ExtracurricularDruštveno Music– Activitiesznanstveni inznačaj Schoolunapređivanja andFunkcionalne Schoolmuzičke Engagement:pedagogije, Students’O. andE. Teachers’B., Perspectives.23/38 (1-4). Arhiv GU Elly Bašić.

Bašić, E. (1980). Tekst izlaganja 'Glazba kao sredstvo oslobađanja ličnosti'. QualitativeO. ResearchE. inB., Education, 1216/20 (1)1-4). Arhiv GU Elly Bašić.

Bašić, 52-80.E. http://dx.doi.org/10.17583/qre.11206(1983). Tekst izlaganja ´Razlike u autentičnnosti dječjeg stvaralačkog izraza i promatračkog kuta odraslih´. O. E. B., 6/25 (1-6). Arhiv GU Elly Bašić.

Dobrota,Bašić, S.E.  (1985). Izvještaj – kolovoz, rujan 1985. O. E. B., 1/43 (2012)1-3). UvodArhiv uGU suvremenuElly glazbenu pedagogijuBašić. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.

Dobrota, S. i BarbarićBašić, S.E. (2017)1985). CroatianTekst Elementaryizlaganja School‘Sinkretizam Students'u Attitudesmuzikalnom Towardsizražavanju Music Lessons.djeteta’. TheO. JournalE. ofB., Music9/20. EducationArhiv ofGU theElly AcademyBašić. of Music in Ljubljana, 26, 5-19.

Dobrota,Bašić, S.Elly (2014). Sinkretizam u muzikalnom izražavanju djeteta. M. Letica i Conar,N. R.Perak (2018)ur.), Vjerujem svakom djetetu. Tekstovi iz ostavštine Elly Bašić, (55-57), Glazbeno učilište Elly Bašić. Stavovi

učenika

Bezić, premaJ. nastavii glazbene kultureRajković Z. (1991). Prikaz znanstvenog i glazbeneetnomuzikološkog umjetnosti.rada doc. Elly Bašić iz Zagreba, na temu Dječja kreativnost i spontana kreativnost odraslih. O. E. B., Arhiv GU Elly Bašić.

Brust Nemet, M. i Mlinarević, V. (2016), Procjene učitelja o kulturi škole. Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 64obrazovanja(1), 13162, -1, 139.93-103. https://doi.org/10.32903/zs.64.1.10 

Carić, I.  (1986). Dopis o imenovanju Elly Bašić. O. E. B., 23/33. Arhiv GU Elly Bašić.

Kazić, S. (2013), Solfeggio: historija i praksa. Sarajevo: Muzička akademija u Sarajevu. Institut za muzikologiju.

Dobrota,Letica, S.M. (2017). Odgoj kroz glazbu. M. Letica (ur.), Što, kako i Reićzašto? Ercegovac,Vodič I.kroz posebnosti FMP (2011)9-21). StavoviGlazbeno učenikailište premaElly glazbi i nastavi glazbene kulture. Školski vjesnik, 60(2), 199 - 210.

Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008)Bašić. Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html   (4.7.2024.)

Dubovicki,Letica, S.M. (2017). Svako dijete je kreativno. N. Perak (ur.), Svalina,Što, V.kako i Proleta,zašto? J.Vodič kroz posebnosti FMP (2014)14-16). IzvannastavneGlazbeno glazbeneučilište aktivnostiElly uBašić.

školskim

Mihajlović kurikulumima.Timakin, E. (1997). ŠkolskiKlavirska vjesnikpedagogija. 64(4),Zagreb: 553Naklada -Jakša 578.Zlatar.

Eldemir,Mirošević, A. C.J. (2016)1966). AnNovi investigationputovi ofu 4thmuzičkom Grade Students’ Attitudes towards Music Class.školstvu. InternationalBilten. JournalOstavština ofElly Human and Behavioral Science 2Bašić(1), 818/39 -(1-3). 19.Arhiv https://doi.org/10.19148/ijhbs.67063GU Elly Bašić.

Mirošević, J. (1971). Mišljenje na prijedlog Nastavnog plana i programa glazbenog odgoja na osnovnoj školi. O. E. B., 14/34 (1-3). Arhiv GU Elly Bašić

Fudurić,Požgaj, B.J. (2012)1988). MogućnostiMetodika radanastave glazbene kulture u izvannastavnojosnovnoj aktivnosti.školi. Napredak:Školska časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 153(1), 107-116. https://hrcak.srce.hr/82863knjiga.

GergorićPranjić, A.M. (2019)2013). RazvojneNastavna perspektivemetodika izvannastavnihu glazbenihriječi aktivnostii učenikaslici. osnovnihHrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.

Pranjić, M. (2001). Pedagogija. Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.

Supek, I.  (1998). Kako je nastajala Funkcionalna muzička škola u Republici HrvatskojZagrebu. [DoktorskiOsobni rad].arhiv Split:Denis Filozofski fakultet. Dostupno na:  https://dr.nsk.hr/islandora/object/ffst%3A2481Vasilj (4.3.2025.)1-20).

Jurčić,Supek, M.Rudi (2008). Učiteljevo zadovoljstvo temeljnim čimbenicima izvannastavnih aktivnosti. Život i škola, 201987), 9 - 26.

Krnić, M. i Grgat, M. (2016). Extracurricular Music Activities in Elementary Schools of the City of Split, Croatian Journal of Education, 18 (Sp.Ed.2), 175 - 185. https://doi.org/10.15516/ cje.v18i0.2111

Kranželić, V., Kovčo Vukadin, I. i Ferić, M. (2016). Etička pitanja u istraživanjima s obiteljima: primjer smjernica, Kriminologija i socijalna integracija, 24(1), 179 – 210 . https://hrcak.srce.hr/file/246735

O

Kurikulumkreativnosti nastavnogdjece. predmetaL. GlazbenaKroflin, kulturaD. zaNola, osnovneA. školePosilović i GlazbeneR. umjetnosti za gimnazije.Supek (2019).ur.), Ministarstvo znanostiDijete i obrazovanja Republike Hrvatske. Dostupno na: https://mzom.gov.hr/istaknute-teme/odgoj iobrazovanje/nacionalni-kurikulum/predmetni-kurikulumi/glazbena-kultura-i glazbena-umjetnost/756  (4.7.2024.)

Lamont A., Hargreaves D. J., Marshall N. A. i Tarrant M. (2003)kreativnost. YoungGlobus people’s music in and out of school. British Journal of Music Education, 20(3), 229-241. doi:10.1017/S0265051703005412

Mlinarević, V. i Gajger, V. (2010). Slobodno vrijeme mladih – prostor kreativnog djelovanja. U Martinčić J., Hackenberger D. (Ur), Međunarodna kolonija mladih Ernestinovo: 2003.-2008. (str. 43 – 44). Osijek: HAZU, Zavod za znanstveni i umjetnički rad.

Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Republika Hrvatska. Dostupno na: https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html (2.7.2024.)

Nikolić, L. (2019). Stavovi studenata učiteljskog studija o glazbenom obrazovanju: Mogu li se mijenjati tijekom nastave glazbe?. Metodički ogledi: časopis za filozofiju odgoja, 25(2), 111 - 136. https://doi.org/10.21464/mo.25.2.6Zagreb.

Novosel,Tiljak, I.D. (2003)2005). UElly glazbiBašić zajedno.– Priručnik za odgojiteljetragovi i učiteljevizije. Pokušaj približavanja jednom fenomenu glazbene kulture. Petrinja: Visoka učiteljska škola Petrinja.

Oberle, E., J., Ji XR, Guhn, M., Schonert-Reichl, K. A., i Gadermann, A. M. (2019). Benefits of extracurricular participation in early adolescence: Associations with peer belonging and mental health. Journal of Youth and Adolescence, 48(11), 2255 - 2270. https://doi.org/10.1007/s10964-019-01110-2

Pejić Papak, P. i Vidulin, S. (2016). Izvannastavne aktivnosti u suvremenoj školi. Zagreb: Školska knjiga.

Previšić, V. (1985). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u odgoju. U Pivac, J., Previšić, V. (Ur.), Odgoj i škola (str. 26 – 431). Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja i NIRO “Školske novine”.

Radočaj-Jerković, A. (2017). Zborsko pjevanje u odgoju i obrazovanju. Osijek: Umjetnička akademija u Osijeku.

Radočaj-Jerković A., Milinović M. i Papa A. (2018). Specifičnosti rada s dječjim pjevačkim zborovima u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. U Šulentić Begić (Ur.), Suvremeni pristupi nastavi glazbe i izvannastavnim glazbenim aktivnostima u općeobrazovnoj školi (str. 93 - 106). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Radošević, A. M. (2024). Stavovi učenika osnovne škole o mjestu i ulozi nastave glazbe. [Diplomski rad]. Split:Muzička akademija. Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet.Zagrebu.

Rojko. P. (2012). Metodika nastave glazbe: teorijsko-tematski aspekti. Zagreb: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera Pedagoški fakultet Osijek.

Rosić, V. (2005). Slobodno vrijeme-slobodne aktivnosti. Rijeka: Naklada Žagar.

Sagadin, J. (2001). Pregledno o kvalitativnem empiričnem pedagoškem raziskovanju. Sodobna pedagogika 52(2), 10 - 25.

Svalina, V., Muha, K. i Peko, A. (2016). Izvannastavne glazbene aktivnosti u prva četiri razreda osnovne općeobrazovne škole. Napredak, 157(1-2), 71 – 89.

Šiljković, Ţ., Rajić, V. i Bertić,Vasilj, D. (2007). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Odgojne znanosti, 9(2), 113 - 145.

Štemberger, T. (2020). Uvod v pedagoško raziskovanje. Založba Univerze na Primorskem.

Šulentić Begić J. (2010). Problematika pjevačkog zbora mlađe školske dobi. Tonovi, 55, 33 - 44.

Šulentić Begić, J., Begić, A. i Kir, I. (2021). Slobodno vrijeme i glazba: izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti učenika u gradu i predgrađu. Revija za sociologiju 51(2), 203 - 229 https://doi.org/10.5613/rzs.51.2.2

Šulentić Begić J., Begić A. i Pušić I. (2020). Preferencije učenika prema aktivnostima i sadržajima u nastavi Glazbene kulture. Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 18(1), 185 - 203. https://doi.org/10.31192/np.18.1.13.

UNESCO (2006). Road Map for Arts Education.  World Conference on Arts Education: Building Creative Capacities for the 21st Century, Lisabon. Pribavljeno Ožujak 7, 2025, s  https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000384200 

Vican, D., Bognar, L. i Previšić, V. (2007). Hrvatski nacionalni kurikulum. U V. Previšić (Ur.), Kurikulum: teorije – sadržaj - metodologija – struktura (str. 157 - 202). Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta i Školska knjiga.

Vidulin, S. (2016). Extracurricular Musical Activities in Primary School from the Teachers’ Point of View. U Sedláček, M. (Ur.), Music Education – Terra Cognita?  (str. 6 – 22). Brno: Masarykova univerzita. https://doi.org /10.5817/cz.muni.p210-8443-2016 

Vidulin-Orbanić, S. (2008). Fenomen slobodnog vremena u postmodernom društvu. Metodički obzori2020), 2Doprinos Elly Bašić hrvatskoj glazbenoj pedagogiji i kulturi(6), 19 – 33. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/32748 (6.3.2025.)

Vrsalović, P. (2023). [Stavovi učenika primarnog obrazovanja o nastavi glazbene kulture [DiplomskiDoktorski rad]. Spilt:Fakultet hrvatskih studija Sveučilište u Splitu: Filozofski fakultet.Zagrebu.

Vasilj,

D.


---
(2015),


Elly
Bašić

[1]– U daljnjem tekstu Kurikulum




[2] Zbog manjeg uzorka ispitanika koji idu na izvannastavnežena i izvanškolskedjelo. aktivnosti,Ellymanija, ispitanici5, koji su potvrdno odgovorili na ove dvije varijable spojeni su u statističkoj obradi i zato se u tekstu navode zajedno kao „izvannastavne i izvanškolske“. Dodatno, pokazalo se kako oni učenici koji idu na izvannastavne glazbene aktivnosti nerijetko su uključeni i u izvanškolske glazbene aktivnosti.16-23.

Vasilj,
D.
(2023), 

Život i djelo Elly Bašić. Alfa d. d.

Wagner, A. (1990), „Što je glazbi škola?“, OKO,  8, 29-31.

Teaching (Today for) Tomorrow: Bridging the Gap between the Classroom and Reality 3rd International Scientific and Art Conference Faculty of Teacher Education, University of Zagreb in cooperation with the Croatian Academy of Sciences and Arts

PrimaryChildren's schoolcreativity students‘within perceptionthe ofFunctional musicMusic lessonsPedagogy andby extracurricularElly and out-of-school musical activitiesBašić

Abstract

TheFunctional basicMusic functionPedagogy is the result of numerous years of music-pedagogical and scientific research of Elly Bašić in the educationalareas systemof syncretic theory and practice of music education, ethnomusicology, and music therapy. With an elaborated methodology, this original music pedagogy is toconsidered influencethe overallgreatest studentachievement development,of wherein music education provides an important contribution. Music lessons in primary education are based on these activities: singing, listening, playing an instrument, musical games, creation, familiarization with instruments and singing voices,Croatian as well as gettingworld tomusic knowpedagogy. It was verified by the basiccurriculum characteristicsand fully implemented in the Functional Music School, nowadays Elly Bašić Music College, through three levels of musicalmusic styles,education composers(preschool, elementary, and forms.secondary Theschool). contentsStarting from the assumption that every child carries a creative potential and the need for spontaneous creativity, Elly Bašić places children's creativity at the starting point of regularthe lessonsdevelopment canof beFunctional Music Pedagogy. Functional Music Pedagogy builds its musical-methodical procedures and content on each child’s natural disposition, their most spontaneous ability – imagination, and on their experiential sensibility, thus making children's creativity an incentiveimportant to students for choosing extra musical activities in or outsegment of school.the Studentsteaching haveprocess. Therefore, the possibility to attend extracurricular activities, such as choir singing, playing in an orchestra or participating in folklore, instrumental and dance groups. On the other hand, there are also after-school activities directed to formal education in music schools and informal education in cultural-artistic groups, private lessons, pop-rock schools and various vocal or instrumental amateur bands.  The aim of this studypaper wasis to examineshow students'the assessmentsdevelopment stages of creating Functional Music Pedagogy in which children's creativity appears as the activitiesdominant implementedprinciple. The research covered the period of musical-pedagogical and scientific research of Elly Bašić from 1929 to 1998. The research results show that the uniqueness of Functional Music Pedagogy is in methodically elaborated developmental procedures, which explore and develop children's creativity and imagination in music lessons and their involvement in musical activities, whether in or out of school. The research was conducted in 2024, and it included students from the fifth to the eighth grade (N = 194). The results of the questionnaire showed that 82,5% of the students gladly participate in music lessons in general, and amongst the covered musical contents, they like music listening (M = 4,13) and singing songs (M = 3,92) the most. Students generally like content implemented in music lessons, and statistically significant differences were found between the fifth, sixth, seventh, and eighth grades regarding their preferences for that content. Over one-third of the students participate in extracurricular and out-of-school musical activities (35,6%). In their free time, they most often attend choir practice (16,5%) or music schools (12,4%). All research participants who participated in extracurricular and out-of-school activities expressed a greater liking for activities in music lessons, when compared to students who did not attend any of these activities. On the other hand, no correlation was found between the preference for activities implemented in music lessons and students' satisfaction with these activities. Research results indicate the importance of additional music activities in forming a positive student attitude toward music lessons. Structured extracurricular and out-of-school activities can play an important role in developing students' musical interests and contributing to their overall music education.

Key words:

music,Creativity; extracurricularCroatian activities,Music out-of-schoolPedagogy; activities,Elly students‘Bašić; perception,Functional primaryMusic educationSchool; Music Education.