Kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje

	Odgoj danas za sutra:  Premošćivanje jaza između učionice i realnosti  3. međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO4 u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti
BožKristina Vokić , Renata Jukić, Đurđica Jurinec1, Monika Pažur2Stanešić 1Srednja škola Bedekovična, 2UčiteljskiFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Osijeku, Hrvatska broginic@gmail.kristina.vokic@yahoo.com

Sekcija - Odgoj i obrazovanje za osobniinovaciju i profesionalni razvoj istraživanja

Broj rada: 52

Kategorija članka: PrethodnoIzvorni priopćenjeznanstveni rad

Sažetak

U okviru provedenog istraživanja ispitan je odnos između uvjeta rada, ugleda nastavničke profesije i zadovoljstva poslom strukovnih nastavnika u zdravstvu. Istraživanje se temelji na dosadašnjim teorijama u ovom području koje ukazuju na povezanost zadovoljstva poslom s uvjetima rada i ugledom nastavničke profesije. S obzirom na to da se postojeća istraživanja u Hrvatskoj„Ništa ne bave eksplicitno zadovoljstvom poslom strukovnih nastavnika u zdravstvu, cilj ovog istraživanja bio je ispitati zadovoljstvo poslom strukovnih nastavnika u zdravstvu zaposlenih u srednjim školama za medicinske sestre, srednjim školama koje uz medicinske sestre obrazuju različite profile zanimanja te srednjim školama koje uz medicinske sestre obrazuju zdravstvene profile zanimanja. Osim toga, cilj istraživanja bio je ispitati povezanost između zadovoljstva poslom strukovnih nastavnika zaposlenih u različitim školama s uvjetima rada i percepcijom ugleda nastavničke profesije. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom namijenjenim nastavnicima zdravstvene skupine predmeta, zaposlenima u srednjima školama koje provode obrazovanje medicinskih sestara općmože njege/medicinskih tehničara opće njege. Upitnik je sadržavao skalu za mjerenje zadovoljstva poslom, skalu za procjenu uvjeta rada i skalu za mjerenje percepcije ugleda nastavničke profesije. U istraživanju je sudjelovalo 111 strukovnih nastavnika u zdravstvu, od čega je 45 nastavnika zaposlenih u školama koje obrazuju samo medicinske sestre, zatim 45 nastavnika zaposlenih u školama koje uz medicinske sestre obrazuju ostale zdravstvene profile zanimanja te 21 nastavnik zaposlen u školama koje uz medicinske sestre obrazuju različite profile zanimanja. Pokazalo se da što nastavnici bolje percipiraju uvjete rada i uživaju veći ugled nastavničke profesije, to doživljavaju veće zadovoljstvo poslom. Nadalje, rezultati ukazuju na činjenicu da je za pozitivno djelovanje na zadovoljstvo poslom, potrebno poboljšati uvjetekvalitetu života zajednice kao kvalitetna škola“ temeljno je načelo W. Glassera (2005), koji vidi kvalitetno obrazovanje mladih kao perspektivu za dobrobit društva i ekonomski napredak. Ustanove za strukovno obrazovanje obrazuju učenike za pojedina zanimanja, razvijaju generičke i ključne kompetencije učenika te ostvaruju njihovu obrazovnu ulogu. Strukovno obrazovanje ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, sektorskih kurikuluma, strukovnih kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje kojim se utvrđuju proces, načini i uvjeti stjecanja kvalifikacija na razinama od 2. do 5. hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Nastavni plan i program ustanove za strukovno obrazovanje izrađuje se na temelju sektorskih i strukovnih kurikula u suradnji s dionicima strukovnog obrazovanja na lokalnoj i regionalnoj razini, a  donosi ga ustanova za strukovno obrazovanje. Prema Agenciji za obrazovanje i obrazovanje odraslih (2021), u daljnjem tekstu ASOO, kurikulumom ustanove za strukovno obrazovanje utvrđuje se plan i vremenski tijek stjecanja ishoda učenja s pripadajućim nastavnim temama, metodama učenja i poučavanja, načinima praćenja, vrednovanja te zajedničkim aktivnostima i među predmetnim temama pridonoseći stjecanju ishoda učenja. Temelji se na modularnom pristupu učenju koji uz vođeno učenje i poučavanje sadrži i učenje kroz rad; u ustanovi za strukovno obrazovanje, kod poslodavaca ili u regionalnom centru kompetencija. Uspješnost primjene novih strukovnih i razvoja institucijskog kurikuluma ovisi o kompetencijama i spremnosti nastavnika na promjene, te je potrebno osposobiti nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje za novi modularni pristup u realizaciji strukovnih kurikula. Cilj ovog rada je prikazati razvoj kurikuluma ustanove i izgrađivatipovezanost društvenikurikuluma ugledustanove nastavničkogs zanimanja.afirmacijom ustanove za odgoj i obrazovanje. Analizom istih naglašena je tendencija za modernizacijom, planova i programa, inovativnim metodama poučavanja i usklađivanje istih s potrebama tržišta rada. Preporuka je jačanje povezanosti s poslodavcima, zatim ulaganje u osobni i profesionalni razvoj odgojno- obrazovnih djelatnika te ulaganje u novu tehnologiju, kao i integracija istih.

Ključne riječi

kurikulum; kvaliteta; obrazovanje medicinskih sestara; ugled nastavničke profesije; uvjeti rada; zadovoljstvo poslom

Uvod

ObrazovanjeSrednje medicinskihstrukovno sestaraobrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje (u daljnjem tekstu: strukovno obrazovanje) je djelatnost kojom se omogućava razvoj i stjecanje kompetencija potrebnih za dobivanje strukovnih kvalifikacija formulirano je Zakonom o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, 2009). Svrha srednjeg obrazovanja je omogućiti mladim osobama formalne kvalifikacije i kompetencije te osposobljenost za individualnost i fleksibilnost za promjenu zanimanja (ASOO, NCVOO, MZO, 2012). Vlada Republike Hrvatske 2008.godine donijela je dokument Strategija razvoja strukovnog obrazovanja u Hrvatskojvrijeme započeloprovedbe cjelokupne sustava odgoja i obrazovanja. U vremenu donošenja ovog dokumenta RH je 1921.bila godine,pred otvaranjempristupna Školečlanica EU i samim time bila je uključena u razvoj sustava strukovnog obrazovanja, koje su u sklopu procesa obrazovnih politika za sestresve pomoćnicečlanice. Prema Zakonu o HKO (Narodne novine, 2021) ciljevi Dokumenta su usmjerenost na razvoj strukovnog obrazovanja, trajno praćenje postignutih ciljeva, promocija te usklađivanje strukovnog obrazovanja u Zagrebu.Republici OdHrvatskoj tadas doeuropskim danaskvalifikacijama. Visković (2020)  navodi da strukovno obrazovanje medicinskihdoprinosi sestarakonkurentnosti bilježnacionalnoga gospodarstva stoga treba biti u funkciji razvoja ljudskih potencijala te osigurati široku bazu kompetencija potrebnih za radni i promjene.osobni Značajnauspjeh promjenapojedinca. nastupilaKako bi se definirali načini realizacije ciljeva zadanih Strategijom 2016.godine Vlada Republike Hrvatske donijela je 2010.dokument godine,Program uvođenjemrazvoja Strukovnogsustava kurikulumastrukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Sve učinjeno je neophodno za stjecanjerazvoj kvalifikacijei Medicinskausklađivanje sestras općealatima njege/Medicinskiza tehničarosiguravanje općekvalitete, njege.ali Odi tadaeuropskim obrazovanjepolitikama. trajeProgramom petsu godina.utvrđena Prvenačela dvijeplaniranja godinei provedbe strukovnog obrazovanja koja obuhvaćaju općeobrazovniosiguranje dio,kvalitete, zatim partnerstvo i uključenost dionika, inkluzivnost i smanjivanje rizika socijalne isključenosti, relevantnost i utemeljenost na analizama tržišta rada i nastavku obrazovanja,  usmjerenost na ishode učenja i razvoj kompetencija te koherentnost s različitim razinama i vrstama odgoja i obrazovanja (ASOO, 2016). Ovim Programom utvrđeni su i  prioriteti kojima se želi ostvariti poboljšanje kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja u odnosu na tržište rada, promicanje izvrsnosti i privlačnosti te internacionalizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja uz povećanje mobilnosti učenika i nastavnika. Svaki od prioriteta razrađen je dalje po ciljevima i mjerama, a posljednjeza trisvaku godinemjeru strukovnisu dio.navedeni Noviočekivani programrezultati rezultiraoi rokovi izvršenja te nadležna i provedbena tijela navodi Visković (2020). Kontinuiranom željom za razvojem i napretkom neophodno je povećanjemstvoriti brojai strukovnihodržavati kvalitetu.

 

Kurikulumi u strukovnom obrazovanju

Kvalitetno obrazovanje i odgoj Glasser (2005) vidi kao gospodarski napredak, ali i dobrobit društva u cijelosti. Poznato  je da su teorije usko povezane, a Vrcelj ( 2018) ističe kako je  nužno poznavati staru i novu pedagogiju, budući da su one relevantne za povijesni aspekt shvaćanja odgoja i obrazovanja te ulogu škole u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva, koji se zrcale u položaju učenika i učitelja. Ovim procesom vidljiva je i sama kvaliteta cjelokupne organizacije. Riječ kvaliteta (Hrvatska enciklopedija, 2013) dolazi od njem. riječi Qualität -lat.qualitas:kakvoća, svojstvo, ono što označava (određuje) neki predmet ili pojavu i razlikuje ih od ostalih predmeta ili pojava, svojstvo, osobina, odlika, obilježje, njezina primjerenost određenim uzorima, paradigmama, normama. Zadaća svake organizacije je osigurati i provoditi kvalitetu, a proizvodi i usluge trebaju biti prepoznatljive na tržištu. Učenici su upoznati s pojmom kvaliteta, ali ju rijetko kada mogu povezati sa samom školom. Zato je potreban predan rad nastavnika kako bi učenici mogli imati iskustvo kvalitetnog rada, za razliku od prosječnog ili lošeg. Kvalitetnim radom postižu zdravstvuse (Lončarpozitivni rezultati, koji učenicima, ali i sur.,nastavnicima 2022). Glavniotvaraju dioput daljnjem napretku. Konkurentnost na tržištu zahtjeva kontinuirano unapređenje kvalitete. Prema Hrvatskoj enciklopediji (2013) škola je institucija u kojoj se ostvaruju ciljevi odgoja i obrazovanja medicinskihna sestaraplanski podrazumijevai nastavusustavni kojanačin. Važnost se provodidaje izvan škola, u zdravstvenimplanskom i socijalnimsustavnom ustanovamaradu, (Borzou i sur., 2009; Nabolsi i sur., 2012). Nastavakoje se temelji na postizanjunacionalnom kurikulu, a proizlaze nastavni planovi i programi te školski kurikul. Svi ovi dokumenti donose se sukladno okvirnom nacionalnom kurikulom, koje odlukom donosi ministar nadležan za obrazovanje .

 

Struktura kurikuluma 

Obično se sastoje od dva dijela, a to su teorijski dio i praktični dio. Prvi dio nastavnog plana i programa, koji se odnosi na teoriju ima zadatak dati učenicima osnovna znanja kako bi mogli pratiti i razumjeti struku. Praktični dio strukovnog kurikuluma ima zadatak za strukovno osposobiti učenike, odnosno naučiti ih koristiti usvojena teorijska znanja. Spoj teorije i prakse je ključan za pripremu učenika za tržište rada. U strukovnom obrazovanju nastavni planovi i programi trebaju biti prilagođeni promjena u napretku i razvoju tehnologiji u određenoj stuci.  Osim usvajanja znanja i vještina za struku, kurikulum treba razvijati učeničke komunikativne i socijalne vještine. Zadaća strukovnog kurikuluma je stjecanje kompetencija, koji su sukladni europskim standardima, tržištu rada, a u isto vrijeme podržava razvoj vještina potrebnih za osobnu i profesionalnu afirmaciju (MZO, 2018). Kurikulom nastavnih predmeta određuju se svrha, ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta, struktura pojedinog predmeta u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali, odgojno-obrazovni ishod i/ili sadržaji, pripadajuća razrada i opisi razina usvojenosti ishoda, učenje i poučavanje te vrednovanje u pojedinom nastavnom predmetu, a može se utvrditi i popis potrebnih kvalifikacija učitelja i nastavnika za izvođenje kurikuluma. Dokument Ministarstva znanosti,obrazovanja i mladih(2021) u nacionalnom kurikulu propisuje i svrhu nastavnih planova, kojim se određuje oblik izvođenja kurikula, broj nastavnih sati kroz godinu te njihov raspored po razredima. Prema Nacionalnom kurikulu (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, 2021) karakteristika  nastavnog plana je da može biti zajednički na određenoj razini, ali se može donijeti i uz kurikul određenog nastavnog predmeta samo iznimno.

Sektorski kurikulum

Pojam sektorski kurikul obuhvaća niz svih kvalifikacija obrazovnoga sektora koje se mogu stjecati strukovnim obrazovanjem u sklopu pojedinoga obrazovnog sektora, trajanje obrazovanja, načine i uvjete za ostvarivanje horizontalne i vertikalne prohodnosti u sklopu obrazovnoga sektora te modele i preporuke za provođenja svih oblika učenja temeljenog na radu kako je navedeno u Smjernicama za izradu standarda kvalifikacija u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (2021). Važnost sektorskog kurikuluma je u tome da se sastoji se od skupova ishoda učenja koji su grupirani prema sastavnicama, a to su jezgra, podsektorski dio, razlikovni dio čiji je dio značajan za stjecanje određenih kvalifikacija te izborni dio u kojem su skupovi ishoda učenja usmjereni su na užu „specijalizaciju“ koja su u sklopu odabranog zanimanja. Okvir objedinjava sve strukovne kurikulume kojima je omogućeno stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a jednog obrazovnog sektora. Dobro je podsjetiti kako skupovi kompetencija u HKO-u nisu uvijek posloženi prema složenosti  ishoda ( od jednostavnijih ka složenima), a potrebno je pridržavati se zadanih koraka. Prema Zakonu o HKO-u hodogram zahtijeva određivanje logičnog slijeda kompetencija povezivanje skupova učenja iz standarda kvalifikacija propisanih standarda u jezgrovnom , podsektorskom, strukovnom i izbornom dijelu. Idući korak je provjera usklađenosti ishoda te ponavljanje drugog koraka, ako je potrebno. Nakon toga potrebno je skupove ishoda učenja grupirane u jezgrovni, podsektorski, strukovni i izborni dio posložiti od niže razine zahtjevnosti prema većoj, kako bi se olakšala izrada strukovnog kurikuluma. Zatim slijedi izrada preporuka za horizontalnu i vertikalnu prohodnost istih te preporuka prikladnih modela učenja temeljenog na radu za svaki kurikulum pojedinačno prema uputama iz  Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (2021). Razumijevanjem pojmova učenje temeljeno na radu, učenje kod poslodavca i učenje u ustanovi za strukovno obrazovanje ili regionalnom centru kompetentnosti stvara uvjete stjecanju kliničkihznanja i vještina,tina pri čemu glavnu ulogu imaju strukovni nastavnicisudjelovanjem u zdravstvuprirodnom (Aghamohammadi-Kalkhoran, 2011; Manninen, 1998). Ulogu strukovnih nastavnika obnašaju prvostupnice sestrinstva i magistre sestrinstva, educiraneokruženju za pedagoško-psihološkoodređeno izanimanje, metodičko-didaktičkikombiniranjem rad. Strukovni nastavnici u zdravstvu poučavaju učenikeprograma u školamakoli i kod poslodavca, koje obrazujuje medicinske sestre, kombinirajući pri tome teorijsku nastavu s vježbama i praktičnim iskustvom. Njihov rad nije ograničen samo na učionice, već uključuje mentoriranje učenika na nastavnim bazama, odnosno ustanovama za izvođenje kliničke nastave i vježbi. Uglavnom se radi o mentoriranju učenika na kliničkim vježbamaintegrirano u zdravstvenimstrukovno ustanovama,obrazovanje, poput bolnica, domova zdravlja i poliklinika, mentoriranju učenika na vježbama u socijalnim ustanovama, poput domova za osobe starije životne dobi, centara za osobe s invaliditetom i ustanova za palijativnu skrb te mentoriranju učenika na vježbama u nezdravstvenim ustanovama, poput dječjih vrtića. Provedba obrazovnog programaa provodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje, kod poslodavca ili u regionalnom centru kompetentnosti. Pri izradi strukovnog kurikuluma nužno je pridržavati se uputa strukture kvalifikacije za pojedinu razinu kvalifikacije, a koje su objašnjene u Nacionalnom kurikulu za strukovno obrazovanje (2018). Prilikom izrade strukovnog kurikula akcent je na razvijanju kompetencija neophodnih u za željeno zanimanje. Kako bi strukovi kurikulum imao adekvatnu kvalitetu i kvantitetu potrebno je pri izradi istih uključiti  stručnjake iz zanimanja, zvanja i profesija s odgovarajućim standardima zanimanja i kvalifikacija. Ovim pristupom omogućava se razvoj gospodarstva, ali i mogućnost napredovanja učenika i polaznika. Strukovni kurikulum sastoji se od četiri dijela, koje su međusobno povezana, a to su opće informacije o strukovnom kurikulumu, popis modula na razini cijelog strukovnog kurikuluma, moduli: općeobrazovni, strukovni, izborni u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje za pojedinu razinu kvalifikacije i Zakonom o strukovnom obrazovanju i preporuke za izradbu završnog rada Smjernice za izradu standarda kvalifikacija u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (MZO,2021). Jezgrovni dio kurikuluma sastavljen je od glavne i sporedne komponente, zatim specijalizirane i izborne komponente kurikula. Modularni pristup je često temelj kurikula ustanove za strukovno obrazovanje.

Modularni pristup u strukovnom obrazovanju

Način strukturiranja nastavnih planova i program, koji su  samostalni i međusobno povezani u  module nazivaju se modularni pristup. Karakteristika takvog pristupa je da obuhvaća specifične kompetencije, znanja i  vještine, koje se usvajaju u određenom vremenskom periodu. Modularni pristup kurikuluma pruža fleksibilnost u prilagodbi obrazovanja kroz nekoliko važnih aspekata. Početak je progresivno usvajanje potrebnih vještina, koje daju mogućnost razvoja praktičnih vještina potrebnih za struku. Druga razina  je da se prema Kurikulumupotrebama tržišta rada, kurikulum može brzo adaptirati. Treća razina je personalizacija obrazovnog puta, odabirući module sukladno svojim interesima i potrebama.  Kombiniranjem teorijskog dijela i praktičnog dijela nastave, ključ je uspjeha, jer pomaže učenicima primjenu usvojenih teorijskih znanja u vještine. Modularni sustav obrazovanja ujedno daje mogućnost certifikacije završenih obrazovnih modula te olakšava vertikalnu i horizontalnu migraciju, ali i priznavanje istih i na međunarodnoj razini. ASOO (2021) navodi da moduli u strukovnom kurikulumu uključuju skupove ishoda učenja propisane sektorskim kurikulom na način da ih obuhvaćaju i povezuju s učenjem koje se temelji na radu, a uključuju skupove ishoda učenja iz jezgrovnog dijela sektorskog kurikulu, podsektorskog dijela sektorskog kurikula te skupove ishoda učenja iz strukovnog dijela sektorskog kurikula (razlikovni i izborni dio). Načini stjecanja ishoda učenja u strukovnim modulima su: vođeni proces učenja i poučavanja, učenje temeljeno na radu i samostalne aktivnosti učenika koji se iskazuju u postocima. Naglasak u  strukovnom obrazovanju je učenje temeljeno na radu koje je usmjereno na stjecanje sektorskog znanja i vještina te je potrebno planirati da se ono ostvaruje većim dijelom u svijetu rada u prostorima koji zadovoljavaju uvjete sigurnosti na radu. Skupovi ishoda učenja propisanih sektorskim kurikulom obuhvaćaju i povezuju se učenjem temeljenim na  radu.  Moduli imaju zadani obujam koji je određen zbrojem kreditnih bodova  za skupove ishoda učenja , koji se nalaze unutar određenog modula. 70 % kreditnih bodova trebaju biti osigurana iz obaveznih skupova ishoda učenja, dok preostali 30% ostvaruje se u izbornim ishodima učenja. Strukovno obrazovanje ima određene kreditne bodove Hrvatskog sustava bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Određeni su kreditni bodovi Hrvatskog sustava bodova strukovnog obrazovanja i osposobljavanja- CSVET bodovima.  15 - 25 radnih ( sunčanih) sati ekvivalent je jednom CESVT bodu uz napomenu da jedan bod od 15 do 25 radnih sati je u trajanju od 60 minuta. Sektorski kurikulum ima za zadatak ponuditi veći broj izbornih modula, koji će biti vidljivi u kurikulumu ustanove, koje su škole same izradile ili preuzele (Hrvatski sabor, 2021). U ovom trenutku potrebno je postaviti prava pitanja, kao na primjer: koje kompetencije su potrebne kako bi se ovaj modul mogao izvesti? Koliko zaista vremena je potrebno da se ovaj modul izvede i da učenici ostvare postavljene ishode učenja? Daje li modul specifične kompetencije, a  za čije savladavanje treba dulji vremenski period? Na  kraju potrebno je pridržavati se Zakona o strukovnom obrazovanju, Nacionalnog kurikula  za strukovno obrazovanje (2018.) te ostalih relevantnih zakona i propisa.

Kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje

Važno je poznavati hodogram nastanka Kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje, a to je da se  izrađuje na temelju sektorskih i strukovnih kurikuluma nakon njihova donošenja u suradnji s dionicima strukovnog obrazovanja na lokalnoj i regionalnoj razini. Prema ASOO-u (2021) Kurikulom ustanove za strukovno obrazovanje utvrđuje se plan i vremenski slijed stjecanja ishoda učenja s pripadajućim nastavnim temama, metodama učenja i poučavanja, načinima praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja te zajedničkim aktivnostima i horizontalnim temama koje pridonose stjecanju ishoda učenja. Svi ovi koraci neophodni su prije početka pisanja Kurikula ustanova, koje imaju za zadatak precizirati sve module i ishode učenja za pojedina zanimanja. Kurikul ustanove sadrži slijedeće podatke: Naziv ustanove, podsektor i naziv kurikula, kao npr. kurikul za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra opće njege/ medicinski tehničar opće njegenjege. (2011) te Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008). Ovim dokumentima propisani su uvjeti potrebni za kvalitetnu organizaciju i provedbu obrazovnih programa (uvjeti rada u školama, broj učenika i nastavnika, opremljenost nastavnih baza te opterećenje učenika i nastavnika). Opterećenje strukovnih nastavnika propisanoNavedena je i Pravilnikom o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (2010). 

Zadovoljstvo poslom 

Locke (1976) zadovoljstvo poslom definira kao „ugodno ili pozitivno emocionalno stanje, koje proizlazi iz procjene nečijeg posla ili radnog iskustva“. S druge strane, Herzberg (1959) zadovoljstvo poslom definira konstruktom koji proizlazi iz elemenata motivacije i higijene. Elementi motivacije određuju intrinzičnu energijukvalifikacija koja potičse stječe pojedincezavršetkom na postizanje ciljeva, koji mu pružaju zadovoljstvo (Herzberg, 1971; Herzberg i sur., 2011), dok elementi higijene tzv. ekstrinzični elementi određuju zadovoljavanje potreba pojedincaobrazovanja te uključuju:razina plaću,kvalifikacije nagrade, povlastice, stručan nadzor, stručnu administraciju, radno okruženje i radne odnose (Bassett-Jones i Loyd, 2005; Herzberg i sur., 2011; Jones i Miller, 2022; Sachau, 2007; Sharp, 2008; Smith i Brown, 2023). Slično tome, Spector (1997) zadovoljstvo poslom definira konstruktom koji proizlazi iz intrinzičnih i ekstrinzičnih elemenata. Pod intrizičnim elementima podrazumijava opće karakteristike zaposlenika (dob, spol, obrazovanje) i psihološke karakteristike zaposlenika (stupanj samopoštovanja, toleranciju na stres, osobine ličnosti i opće zadovoljstvo životom), a pod ekstrinzičnim elementima podrazumijeva radne uvjete i karakteristike posla (radno opterećenje, dinamičnost posla, vještine potrebne za rad, samostalnost, složenost posla te organizacijske regulative: sustav nagrađivanja, kvaliteta rukovođenja, mogućnost napredovanja, organizacijska kultura, sudjelovanje u donošenju odluka, grupna kohezija, plaća, podrška i autonomija). Prema Oldhamu i sur. (1976) na zadovoljstvo poslom utječe pet elemenata: identitet zadatka, važnost zadatka, raznolikost vještina potrebnih za izvođenje zadataka, autonomija i povratna informacija o obavljenom zadatku. Syptak i sur. (1999) kao snažne determinante zadovoljstva poslom ističu: postignuće, priznanje, odgovornost te priliku za napredovanje. Brojna istraživanja zadovoljstva poslom temelje se na teoriji samoodređenja (Deci i Ryan, 1994) koja ističe da samoregulirana motivacija proizlazi iz zadovoljavanja triju temeljnih potreba: autonomije, kompetencije i društvene uključenosti. Hanfstingl i sur. (2010) oslanjajući se na teoriju samoodređenja naglašavaju da su najzadovoljniji nastavnici koji uspijevaju pronaći unutarnju motivaciju i baviti se aktivnostima koje im pružaju zadovoljstvo. Upravo, u podlozi ideje samoodređenja, autonomije, kompetencije i društvene uključenosti stoji osnova profesionalnog identiteta nastavnika. Profesionalni identitet oblikuje način na koji nastavnici doživljavaju sebe i svoju ulogu u obrazovnom sustavu. Čine ga nesvjesne potrebe, osjećaji, vrijednosti, kompetencije, prethodna iskustva i ponašanja (Korthagen, 2004). Profesionalni identitet nastavnika sastoji se od nastavnikove slike o sebi, njegova samopouzdanja, motivacije za rad te percepcije zadataka koji se stavljaju pred njegovu profesiju (Kelchtermans, 1993). Profesionalni identitet povezuje se s osjećajem zadovoljstva profesijom, predanošću radom te osjećajem samoučinkovitosti (Beijaard i sur, 2004; Canrinus, 2011; Đermanov i Kosanović, 2013; Williams, 2013; Williams i Roberts, 2023). Istraživanja su pokazala da nastavnici napuštaju nastavnički posao zbog niske samoučinkovitosti, nedostatka motivacije, predanosti i negativnih stavova vezanih uz profesiju (Pillen i sur., 2013). Istraživanja o zadovoljstvu poslom (Bieri, 2002; Jones i Miller, 2022; Landret, 2007; Pavin i sur., 2005; Pernjak i Matić, 2015; Smith i Brown, 2023; Vidić, 2009) pokazala su da nastavnici iskazuju nisko zadovoljstvo poslom, mogućnostima napredovanja u struci, uvjetima rada, opremljenošću škola, plaćom i ugledom nastavničke profesije u javnosti. Slične rezultate pokazala su i istraživanja  provedena među nastavnicima strukovnih predmeta u zdravstvu. Ona pokazuju da se nastavnici na radnim mjestima susrećHKO-u s nedostatnomostvarenim podrškomCSVET vodstvabodovima(MZO, škole,2021). nedostatnomOvim opremljenošćukurikulom vidljiv je opis kvalifikacije i kompetencije koje se stječu. Zatim slijedi Popis modula koji su obavezni i izborni, zatim fakultativni dio i naravno završni rad, koji može biti projektni ili istraživački iz područja za koje se učionica,enici obrazuju. nedostatkomVažan određenihdio medicinsko-tehničkihkurikula postupakaustanove je i popis ustanova / institucija / gospodarskih subjekata, koji imaju uvjete za realizaciju oblika učenja temeljenog na nastaviradu izvans škola,kojima nedostatnomustanova opremljenošćuza radilišta,strukovno okruženjemobrazovanje koje nije prilagođeno stjecanju ishoda učenja, otežanom komunikacijom sa zdravstvenim timomsurađuje te ograničenomnavesti kontrolomi nadostale vanjskimoblike čimbenicima, što rezultira povećanim pritiskomsuradnje na nastavnikelokalnoj, regionalnoj, državnoj, međunarodnoj razini, kako bi se jednostavnije organizirao rad i dovodinastava. doPrilikom smanjenogunosa zadovoljstvaaktivnosti poslomu (BennerKurikul iza sur.,strukovno 2010;obrazovanje Hartigan-Rogerspotrebno ije sur.,osim 2007;naziva Johnsonaktivnosti, istaviti Thomas,opis 2020;aktivnosti, Parkza ikoji Johanson,je 2019;razred Rhodesnamijenjena, inabrojati Doering, 1983; Ruhland i Bremer, 2003; Skaalvik i Skaalvik 2011; Smith i Lee, 2021; Spector, 2012). Nadalje, nastavne baze često nisu prilagođene procesuishode učenja i nepredvidivenavesti su,među predmetne teme, sukladno domenama iz Kurikula za međupredetne teme u osnovnoj i srednjoj školi (MZO, 2018). Potrebno je navesti predviđeno vrijeme trajanja svake aktivnosti, mjesto provedbe i naravno nastavnike, koji će provoditi aktivnost. Prilikom slaganja kurikula ustanove izrađuju se moduli u kojima je zastupljeno za koji su razred, koje skupove ishoda učenja obuhvaćaju, same ishode i naravno aktivnosti, kojima ćemo ostvariti prethodno traženo. Raspored strukovnih modula i tjedni broj sati pojedinih modula neophodno je navesti radi slaganja rasporeda i zaduženja nastavnika. Sama distribucija nastave strukovnog vijeća slaže se na slijedeći način: ime nastavnika, zatim se pišu svi moduli, koje nastavnik pokriva, razrede, broj nastavnih sati u školskoj godini za određeni modul, broj nastavnih sati u tjednu, mora biti navedena i tjedna norma i naravno, ako je nešto preko norme.

 

Stručna praksa u strukovnom obrazovanju

Prema Nacionalnom kurikulu za strukovno obrazovanje (MZO, 2018) za kvalitetnu stručnu praksu u strukovnom obrazovanju važna je  stogaintegracija, nastavnicipoznavanje ciljeva i razvoj potrebnih vještina, usvajanje stavova i kompetencija, a ključni je faktor u stjecanju strukovnog obrazovanja u stvarnim uvjetima. Ona doprinosi i stjecanju specifičnih i profesionalnih vještina, ali i ključan je u element za uključivanjem na tržište rada. Stručna praksa je integrirana u kurikul, a njena duljina ovisi o zanimanju za koje je pripremljena, te može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. U zaključku svog istraživanja (Batak 2018) izdvaja važnost usavršavanja i dorade kurikula, koji su usklađeni s nacionalnim kurilukima, ali primarno usklađeni s potrebama tržišta rada. Nastojeći postići ciljeve zadane kurikulom, stručna praksa uključuje i razvoj tehničkih i profesionalnih vještina te radne etike. Osim primjene usvojenih znanja i vještina u stvarnim radnim uvjetima, stručna praksa pomaže u razvoju odgovornosti, profesionalizma, timskog rada i donošenje odluka pod pritiskom. Samim time dolazi do razvoja vrijednosti profesionalizma i razvoja mekih vještina, koja uključuje komunikacijske vještine i emocionalnu inteligenciju

 

Izazovi i prilike u kurikulumu strukovnih škola

Kurikulum strukovnih škola suočava se s različitim izazovima i prilikama u kontekstu promjena na tržištu rada, napretka tehnologije i društvenih potreba. Kako bi obrazovni programi bili uspješni i relevantni, potrebno je adresirati te izazove i iskoristiti potencijale za unaprjeđenje. Izazovi u kurikulu strukovnih škola uključuju brze promjene na tržištu rada i tehničku zastarjelost. Strukovne škole moraju biti fleksibilne u prilagodbi kurikula kako bi učenici stekli aktualne vještine, što zahtijeva stalnu evaluaciju i suradnju s industrijom.  Također, brz napredak tehnologije stvara pritisak za osiguranje usklađenosti obrazovnih programa s najnovijim tehnologijama, dok infrastruktura često ne mogustigne unaprijedpratiti sate sigurnošćpromjene, što dovodi do problema u planiratirelevantnosti vještina. Izazovi s kojim se susreću strukovne škole su nedostatak kvalificiranih nastavnika, zatim povećana konkurencija/potražnja s akademskim obrazovanjem, što uzročno posljedično može dovesti do smanjenja interesa za strukovna obrazovanja. Za uspjeh je potrebna pojavnost i djelotvornost različitih stilova učenja, kako bi se uspješno oblikovao nastavni proces (navodi Abou Aldan,Aldan 2019; Johnson i Thomas, 2020; Smith i Lee, 2021)(2019).  OvoPosljednje, istraživanjeali jene manje važno jerje česta pojava ne dovoljne podrške i infrastrukture za provođenje praktičnog dijela nastave, dovodeći do smanjenja povezanosti s tržištem rada. Radom na otklanjanju navedenih izazova dovest će do usklađivanja kurikula s potrebama tržišta rada. Prateći razvoj digitalizacije i moderne tehnologije uključujući virtualne stvarnosti i simulacije, omogućavaju učenicima da stvore  temelje za nadogradnju visoke tehnologije u učenju i radu. Metodološkim pristupom učenja kroz simulaciju omogućena je struktura, planiranje, provedba i evaluacija. Aebersold i sur.(2013) predlažu određene korake metode simulacije, koji omogućava progresivno izvođenje simulacija, prepoznavanje, uključivanje i usklađivanje ključnih koncepata sa standardima i kompetencijama, zatim izradu i primjenu određenih scenarija, evaluaciju istih, ali i davanje povratnih informacija.   S njim se dosadašnjaslažu  istraživanjaBalta i Horvat (2024) te  navode da korištenje simulacije u Hrvatskojučenju nisuima bavilaključnu zadovoljstvomulogu, poslomkako strukovnihbi nastavnikase prevladao rascjep između usvojenih znanja i vještina. Modularna pristup u zdravstvu.obrazovanju Njegovije rezultatiusmjeren moguna poslužiti boljem razumijevanju čimbenikaučenika, koji utječuima mogućnost sam personalizirati svoj obrazovni put razvijajući sve vještine potrebne, kako bi bio konkurentan na njihovutržištu motivaciju,rada predanostna nacionalnoj i profesionalnimeđunarodnoj razvoj.razini.

 

MetodologijaPrilike u kurikulum strukovnih škola

Cilj istraživanja

S obzirom na to da se postojeća istraživanja u Hrvatskoj ne bave eksplicitno zadovoljstvom poslom strukovnih nastavnika u zdravstvu, cilj ovog istraživanja bio je ispitati zadovoljstvo poslom strukovnih nastavnika u zdravstvu zaposlenih u školama za medicinske sestre te ispitati povezanost između percepcije zadovoljstva poslom, uvjeta rada i ugleda nastavničke profesije strukovnih nastavnika u zdravstvu.

Zadaci istraživanja

1. Ispitati percepciju zadovoljstva poslom strukovnih nastavnika u zdravstvu te ispitati razlike u zadovoljstvu s obzirom na vrstuStrukovne škole imaju prilike za međunarodnu suradnju i mobilnost, omogućujući učenicima stjecanje iskustva u kojojrazličitim rade.

   kulturnim
i
2. radnim

   Ispitatiokruženjima, percepcijuposebno uvjetakroz radaprograme poput Erasmus+. Borić(2022) navodi da je sve veći broj strukovnih nastavnikaškola, koje su uključene u zdravstvumobilnost učenika, koja ima za cilj upoznavanje novih kultura, usvajanje novih znanja i vještina, kritičko razmišljanje te ispitatimogućnost usporedbe razlike u uvjetima rada i učenja, a samim time i osamostaljivanju učenika. Međutim, suočavaju se s obziromizazovima u razvoju i implementaciji kurikuluma, uključujući brze promjene na vrstutržištu rada koje zahtijevaju ažuriranje obrazovnih programa, potrebu za multidisciplinarnim pristupom, uključivanje dionika u proces razvoja kurikuluma te prilagodbu na digitalizaciju i nove tehnologije. Uključivanje poslodavaca i industrijskih partnera može poboljšati relevantnost obrazovanja, dok je neophodno integrirati digitalne kompetencije u nastavni proces, čime se strukovne škole umogu kojojpripremiti rade.za zahtjeve modernog tržišta rada.

 

3. IspitatiPrijedlozi percepcijuza poboljšanje kurikuluma strukovnih nastavnikaustanova

   o

   Ključnu nastavničkoj profesiji te utvrditi postoje li razlikeulogu u percepcijipripremi sučenika obziromza na vrstu škole u kojoj rade.

4. Ispitati postoji li povezanost između percepcije zadovoljstva poslom, uvjetatržište rada iima ugleda nastavničke profesijekurikulum strukovnih nastavnika u zdravstvu.

Uzorakškola i prikupljanjekurikulum podataka

ustanova

Uza strukovno obrazovanje. Prema istraživanju je sudjelovalo 111 strukovnih nastavnika(Dorešić,2024) u zdravstvusuradnji zaposlenihjavljaju use školama koje obrazuju medicinske sestre. Uzorak su činili nastavnici različite dobiprednosti i profesionalnogizazovi, statusa,koji pridaju čemumoguće preporuke za unapređenje postojećih modela. Rezultati istraživanja potvrđuju veliku korist za nastavnike i učenike, uz sugestije za jačanjem suradničkih odnosa.   Za razvoj kurikuluma potrebno je organiziranje interdisciplinarnih radnih skupina, uzimajući u obzir uzetpotrebe stupanjtržišta napredovanjarada, a uključivanjem poslodavaca u struci.savjetodavna Ispitanicitijela dovest će do poboljšanja obrazovnih programa. Pod prijedlozima za unapređenje kurikuluma u strukovnim obrazovanjima su biliveća podijeljeni s obzirom na vrstu škole u kojoj su radili, pri čemu su klasificirani u tri kategorije: škole koje obrazuju samo medicinske sestre, škole obrazuju medicinske sestrefleksibilnost i različite profile zanimanja (npr. ostala zdravstvena zanimanja, cvjećarstvo, frizerstvo, gimnazijski program, građevinski tehničar, poljoprivredni tehničar) te škole koje obrazuju medicinske sestre i ostale zdravstvene profile. U Tablici 1 prikazana je struktura uzoraka.

Tablica 1. Struktura uzorka (N = 111)

Metode i instrumenti

U istraživanju je korišten upitnik koji se sastojao od tri dijela: Skale za procjenu uvjeta rada, Skale za procjenu zadovoljstva učiteljskim poslom te Skale za percepciju ugleda nastavničke profesije.

Skala za procjenu uvjeta rada sastavljena je za potrebe istraživanja. Sastavljena je na temelju uvjeta rada koje propisuje Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008), Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (2010) i Kurikulum za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege (2011). Skala sadržava 12 uvjeta rada koji bi trebali biti zadovoljeni u odgojno-obrazovnim institucijama, a koji su preuzeti iz navedenih dokumenata. Sudionici istraživanja procijenili su je li određeni uvjet zadovoljen u njihovoj instituciji, odabirom jedne od sljedećih opcija: da, ne ili ne mogu procijeniti. Faktorskom analizom s varimax rotacijom objašnjeno je 59,62 % varijance. Pouzdanost skale provjerena je Cronbach´ Alpha testom i iznosi α = ,688. 

Skala zadovoljstva učiteljskim poslom (engl. Teaching Satisfaction Scale, TSS; Ho i Au, 2006) razvijena je na temelju Dienerove Skale zadovoljstva životom (Diener i sur., 1985). Skala sadrži 5 tvrdnji koje su sudionici istraživanja ocjenjivali na ljestvici od 1 do 5, pri čemu 1 označava uopće se ne slažem, 2 uglavnom se ne slažem, 3 niti se slažem niti se ne slažem, 4 uglavnom se slažem te 5 u potpunosti se slažem. Ukupan rezultat na ovoj skali čini aritmetička sredina zbroja rezultata svih tvrdnji, pri čemu viši rezultat označava i veće zadovoljstvo poslom. Faktorskom analizom s varimax rotacijom objašnjeno je 67,85 % varijance. Pouzdanost skale provjerena je Cronbach´ Alpha testom i iznosi α = ,877. 

Skala za percepciju ugleda nastavničke profesije sastavljena je za potrebe istraživanja na temelju Bierove ankete (Bieri, 2002). Skala sadrži 13 tvrdnji koje su sudionici ocjenjivali na ljestvici od 1 do 5, pri čemu 1 označava uopće se ne slažem, 2 uglavnom se ne slažem, 3 niti se slažem niti se ne slažem, 4 uglavnom se slažem te 5 u potpunosti se slažem. Ukupan rezultat za svaku tvrdnju predstavlja srednju vrijednost procjene, pri čemu veći rezultat ukazuje na veći stupanj slaganja. Minimalan rezultat je 13, a maksimalni 65. Faktorskom analizom s varimax rotacijom objašnjeno 61,92 % varijance. Pouzdanost skale provjerena je Cronbach´ Alpha testom te iznosi α = ,866.

Prikupljanje podataka

Prikupljanje podataka odvijalo se u siječnju 2024. godine u srednjim školama za medicinske sestre, koje su se odazvale pozivu za sudjelovanje u istraživanju. Podaci su prikupljeni putem online formulara.

Rezultati

Ispitivanje zadovoljstva poslom

Rezultati pokazuju da najveće slaganje postoji oko tvrdnje da su nastavnici zadovoljni svojim poslom, s time se slaže 75,6 % ispitanih nastavnika. Nešto manji broj njih vjeruje da su uspješni u svom poslu i ostvaruju važne stvari (M = 3,75). Zanimljivo je primijetiti da se, malo više, od polovice ispitanika slaže s tvrdnjom da bi ponovo izabrali nastavničku karijeru, dok se njih 18,9 % uopće ne slaže s tom tvrdnjom. Najmanje slaganja postoji za tvrdnju da nastavnici obavljaju svoj posao u idealnim uvjetima, s time se slaže svega 45 % ispitanika.

Tablica 2. Prikaz distribucije podataka zavisne varijable zadovoljstvo poslom

Kako bi se ispitale razlike u percepciji nastavnika o zadovoljstvu poslom između nastavnika zaposlenih u školama koje obrazuju samo medicinske sestre, u školama koje obrazuju medicinske sestre i različite profile zanimanja te u školama koje obrazuju medicinske sestre i ostale zdravstvene profile zanimanja proveden je Levenov test homogenosti varijance, koji potvrđuje da su varijable homogene (p > 0,05). Nadalje, učinjena je jednosmjerna analiza varijanci, ANOVA, koja pokazuje da nema statistički značajnih razlika u percepciji zadovoljstva poslom između grupa nastavnika zaposlenih u različitim školama.

Tablica 3. Rezultati jednosmjerne analize varijanci za percepciju zadovoljstva poslom između grupa nastavnika zaposlenih u različitim školama – ANOVA analiza 

Ispitivanje uvjeta rada 

Ispitivanje uvjeta rada provedeno je Skalom za procjenu uvjeta rada u kojoj su nastavnici imali mogućnost procijeniti, jesu li u školama u kojima rade zadovoljeni određeni uvjeti rada. U Tablici 4 prikazan je broj ispitanika (N) koji su potvrdili da u školama imaju zadovoljene određene uvjete (označivši odgovor „DA“ na ponuđenim tvrdnjama) te postotak onih koji potvrđuju postojanje navedenog uvjeta. 

Tablica 4. Procjena ispitanika o prisutnosti ispitivanih uvjeta rada prema vrstama škola u kojima su nastavnici zaposleni (N = 111): u tablici se prikazuje broj ispitanika (N) koji su potvrdili da je određeni uvjet zadovoljen u njihovoj školi (u upitniku su označili „DA“ na pitanje postoji li naveden uvjet u njihovoj školi) te postotak onih koji potvrđuju postojanje određenog uvjeta.

Prema rezultatima najveći broj ispitanika izjasnio se da ima optimalne tehnološke uvjete za rad, iako njih 14 navodi kako u školama nemaju zadovoljen taj uvjet. S druge strane, svega polovica ispitanika ima optimalan broj specijaliziranih učionica za izvođenje vježbi te njih 38 nema opremu potrebnu za izvođenje vježbi. Zanimljivo je primijetiti da se u školama koje uz medicinske sestre obrazuju različite profile zanimanja, samo 6 nastavnika izjasnilo da škola ima potreban broj nastavnika s odgovarajućim kvalifikacijama, dok se za isti uvjet izjasnilo 35 nastavnika iz škola koje obrazuju samo medicinske sestre i 34 nastavnika iz škola koje uz medicinske sestre obrazuju ostale zdravstvene profile zanimanja. Uvjeti koji su zadovoljeni u najmanjem broju škola odnose se na tjedno i dnevno opterećenje učenika, kao i tjedno opterećenje nastavnika. Rezultati pokazuju da nastavnici zaposleni u školama koje obrazuju samo medicinske sestre imaju veću mogućnost ostvarivanja Nastavnog plana i programa,prilagodljivost u odnosu na nastavnikepotrebe iztržišta ostalihrada, unaprjeđenje suradnje između odgojno obrazovnih ustanova i mjesta za održavanje praktičnog dijela nastave, ali i uvođenje inovativnim metoda poučavanja i novih tehnologija.. Povećanom integracijom teorije  prakse, unapređenjem mekih vještina, povećanjem međunarodne mobilnosti i suradnje, osiguravanjem stalnog profesionalnog razvoja nastavnika te prilagodbi kurikula potrebama specifičnih sektora omogućiti će strukovnim škola.kolama smanjenje nesklada u stjecanju stečenih vještina i  veću prepoznatljivost na tržištu rada.

Tablica 5. Prosječan broj zadovoljenih uvjeta rada (od maksimalno 12) zadovoljen u određenoj školi 

Vrsta škole	N	M	SD
Škole: samo medicinske sestre	45	8,00	0,96
Škole: medicinske sestrei i različiti profili zanimanja	21	5,52	0,77
Škole: medicinske sestre i zdravstveni profili zanimanja	45	7,77	1,04
UKUPNO (sve škole)	111	7,10

Osim toga, rezultati pokazuju da između 12 ponuđenih uvjeta rada, škole imaju u prosjeku zadovoljeno 7 uvjeta. Vidljiva je razlika u broju zadovoljnih uvjeta u odnosu na vrstu škola u kojoj nastavnici rade. Nastavnici zaposleni u školama koje obrazuju samo medicinske sestre imaju od 12 ispitanih uvjeta rada prosječno zadovoljeno njih 8, što pokazuje da imaju najbolje uvjete rada. Nastavnici zaposleni u školama koje uz medicinske sestre obrazuju ostale zdravstvene profile zanimanja, također, imaju u većoj mjeri zadovoljene uvjete rada (M = 7,77). Najmanji broj zadovoljenih uvjeta rada imaju nastavnici zaposleni u školama koje uz medicinske sestre obrazuju različite profile zanimanja (M = 5,52). Kako bi se utvrdile razlike između grupa provedena je ANOVA. Ustanovljene su statistički značajne razlike među grupama (F (2, 108) = 6.91; p = ,002). Bonferroni testom ustanovljene su statistički značajne razlike u percepciji između nastavnika zaposlenih u školama koje obrazuju samo medicinske sestre i nastavnika zaposlenih u školama koje uz medicinske sestre obrazuju različite profile zanimanja (p = ,002). Nadalje, ustanovljene su statistički značajne razlike u percepciji između zaposlenih u školama koje obrazuju različite profile zanimanja i škola koje obrazuju medicinske sestre (p = ,002). Također, ustanovljene su statistički značajne razlike između nastavnika zaposlenih u školama koje uz medicinske sestre obrazuju različite profile zanimanja i nastavnika zaposlenih u školama koje uz medicinske sestre obrazuju ostale zdravstvene profile zanimanja (p = ,005). Zaključak

IspitivanjeTemeljna ugleda nastavničke profesije

Ispitivanje ugleda nastavničke profesije provedeno je Skalom za percepciju ugleda nastavničke profesije, u kojoj su ispitanici imali mogućvažnost procijeniti u kojoj mjeri se određena tvrdnja odnosi na njih. Rezultati pokazuju da strukovni nastavnici u zdravstvu smatraju da imaju veliku odgovornost u odgoju i obrazovanju budućih medicinskih sestara. Međutim, značajno manji broj njih vjeruje da u tom procesu imaju dovoljno autonomije pri donošenju odluka na razini škole (M = 3,35; SD = 1,01). Veću razinu autonomije za donošenje odluka prepoznaju na razini razreda (M = 4,23; SD = 0,78). Nadalje, rezultati ukazuju da ispitanici smatraju da su slabo uključeni u provođenje odgojno-obrazovne politike (M = 3,23; SD = 1,11). Zanimljivo je primijetiti da je vrlo niska razina slaganja ispitanika s tvrdnjom, da su strukovni nastavnici u zdravstvu u povoljnijem položaju u odnosu na ostale nastavnike zaposlene u srednjim školama (M = 2,19; SD = 1,03). Iz rezultata je vidljivo da mali broj ispitanika posao nastavnika ne smatraju stresnim (M =1,59; SD = 0,87) i dovoljno materijalno cijenjenim (M = 1,68; SD = 0,87). Također, vrlo niskim procjenama ocjenjuju tvrdnju da je status strukovnog nastavnika na visokoj razini (M = 2,11; SD = 1,02). Rezultati koji se odnose na uvažavanje rada strukovnog nastavnika prikazuju kako ispitanici vjeruju da ih najviše uvažavaju ravnatelji (M = 3,58; SD = 1,28) i učenici (M = 3,41; SD = 0,86). S druge strane, ponajmanje smatraju da ih uvažavaju roditelji (M = 2,82; SD = 1,02) i kolege u školi (M = 2,96; SD = 1,04).  

Daljnjim analizama, prikazanima u Tablici 6 nastojalo se utvrditi postoje li razlike u percepciji nastavničke profesije kod nastavnika zaposlenih u različitim školama. Analizom varijance utvrđenokurikulum je da postojimora statističkibiti značajnafleksibilan razlikai upodložan odnosu naevoluciji, tvrdnjuradi daosiguravanja strukovni nastavnici imaju dovoljno autonomije pri donošenju odluka na razini škole (F (2, 108) = 3,240; p = , 043). S ovom se tvrdnjom statistički značajno višravnoteže slažu nastavnici zaposleni u školama koje obrazuju samo medicinske sestre (M = 3,60; SD = 0,89) od nastavnika zaposlenih u školama koje obrazuju uz medicinske sestre različite profile zanimanja (M = 2,95; SD = 0,87). 

Tablica 6. Rezultati jednosmjerne analize varijanci za percepciju ugleda nastavničke profesije između grupateorijskog nastavnikaznanja zaposlenihi praktičnih vještina, u različitimpripremi školamaučenika –za ANOVAglobalne analiza

jeintegracijamogućnostmodularnihsvedoprinosikonkurentnostinaneuspješnoprofesionalnograzvojaodgojno

Tvrdnje	Grupe	M	SD	F (2, 108)	Sig.
Strukovni nastavnici imaju veliku odgovornost u odgojuizazove i obrazovanjutržište budućihrada. medicinskihVažna sestara. uloga	kurikuluma Škole:suradnja samos medicinskeposlodavcima, sestre	novih 4,87 tehnologija,	specijalizacija ,40 pomoću	pristupa, ,443 a	zajedno ,644 snažno
	Škole: medicinske sestrenacionalnom i različitimeđunarodnom profilitržištu. zanimanja Sveobuhvatno	bi 4,95 bilo	bez ,21 kontinuiranog
	obrazovnih Škole:djelatnika medicinskena sestreosobnoj i zdravstveniprofesionalnoj profili zanimanja	4,91	,35
	Ukupno	4,90	,36
Strukovni nastavnici imaju dovoljno autonomije pri donošenju odluka na razini škole.	Škole: samo medicinske sestre	3,60	,88	3,240	,043
	Škole: medicinske sestre i različiti profili zanimanja	2,95	,97
	Škole: medicinske sestre i zdravstveni profili zanimanja	3,29	1,07
	Ukupno	3,35	1,01
Strukovni nastavnici imaju dovoljno autonomije pri donošenju odluka na razini razreda (nastavne metode).	Škole: samo medicinske sestre	4,20	,78	,105	,900
	Škole: medicinske sestre i različiti profili zanimanja	4,19	,68
	Škole: medicinske sestre i zdravstveni profili zanimanja	4,27	,83
	Ukupno	4,23	,78
Strukovni nastavnici uključeni su u kreiranje odgojno-obrazovne politike.	Škole: samo medicinske sestre	3,42	1,11	1,386	,254
	Škole: medicinske sestre i različiti profili zanimanja	2,95	,80
	Škole: medicinske sestre i zdravstveni profili zanimanja	3,18	1,21
	Ukupno	3,23	1,11
Strukovni nastavnici su odnosu na nastavnike zaposlene u drugim srednjim školama u povoljnijem položaju.	Škole: samo medicinske sestre	2,11	1,02	,763	,469
	Škole: medicinske sestre i različiti profili zanimanja	2,05	,92
	Škole: medicinske sestre i zdravstveni profili zanimanja	2,33	1,08
	Ukupno	2,19	1,03
Posao strukovnog nastavnika nije stresan.	Škole: samo medicinske sestre	1,58	,83	,093	,911
	Škole: medicinske sestre i različiti profili zanimanja	1,52	,92
	Škole: medicinske sestre i zdravstveni profili zanimanja	1,62	,88
	Ukupno	1,59	,87
Posao strukovnog nastavnika je materijalno dovoljno cijenjen.	Škole: samo medicinske sestre	1,76	,95	,319	,728
	Škole: medicinske sestre i različiti profili zanimanja	1,62	,86
	Škole: medicinske sestre i zdravstveni profili zanimanja	1,62	,77
	Ukupno	1,68	,87
Roditelji uvažavaju rad strukovnih nastavnika.	Škole: samo medicinske sestre	2,76	1,06	,721	,489
	Škole: medicinske sestre i različiti profili zanimanja	2,67	,96
	Škole: medicinske sestre i zdravstveni profili zanimanja	2,96	,99
	Ukupno	2,82	1,02
Učenici uvažavaju rad strukovnih nastavnika.	Škole: samo medicinske sestre	3,58	,72	1,657	,195
	Škole: medicinske sestre i različiti profili zanimanja	3,19	,98
	Škole: medicinske sestre i zdravstveni profili zanimanja	3,36	,90
	Ukupno	3,41	,86
Suradnici na nastavnim bazama izvan škole uvažavaju rad strukovnih nastavnika.	Škole: samo medicinske sestre	3,27	1,00	1,057	,351
	Škole: medicinske sestre i različiti profili zanimanja	2,95	,74
	Škole: medicinske sestre i zdravstveni profili zanimanja	3,02	1,01
	Ukupno	3,11	,97
Kolege u školi uvažavaju rad strukovnih nastavnika.	Škole: samo medicinske sestre	3,04	1,08	,367	,694
	Škole: medicinske sestre i različiti profili zanimanja	2,81	,87
	Škole: medicinske sestre i zdravstveni profili zanimanja	2,96	1,06
	Ukupno	2,96	1,04
Ravnatelj uvažava rad strukovnih nastavnika.	Škole: samo medicinske sestre	3,78	1,24	1,317	,272
	Škole: medicinske sestre i različiti profili zanimanja	3,24	1,17
	Škole: medicinske sestre i zdravstveni profili zanimanja	3,53	1,35
	Ukupno	3,58	1,28
Status strukovnog nastavnika u društvu je na visokoj razini.	Škole: samo medicinske sestre	2,09	1,04	,430	,652
	Škole: medicinske sestre i različiti profili zanimanja	1,95	,86
	Škole: medicinske sestre i zdravstveni profili zanimanja	2,20	1,07
	Ukupno	2,11	1,02

Ispitivanje povezanosti između percepcije zadovoljstva poslom, uvjeta rada i ugleda nastavničke profesije

Pearsonovim koeficijentom korelacije ispitana je povezanost između percepcije nastavnika u odnosu na zadovoljstvo poslom, uvjete rada i ugled nastavničke profesije (Tablica 7). Utvrđena je statistički značajna visoka povezanost između zadovoljstva poslom i ugleda nastavničke profesije (r = ,572; p = ,000), umjereno visoka povezanost između zadovoljstva poslom i uvjeta rada (r = ,487; p = ,000) te između ugleda nastavničke profesije i uvjeta rada (r = ,447; p = ,000). Drugim riječima,razini, što jeuzročno višiposljedično stupanj procjene uvjeta rada, kaodovodi i većato razinapovećanja percepcijekvalitete ugleda nastavničke profesije, nastavnici percipirajuobrazovanja i većeprepoznatljivosti zadovoljstvoškole. poslom.

Ovaj

rad

Tablicaje 7.promocija Korelacije:kurikuluma zadovoljstvoustanove poslom,za uvjetistrukovno radaobrazovanje i ugled nastavničke profesije 

	N	M	SD	1	2	3
1 Zadovoljstvo poslom	111	3,67	1,03	-
2 Uvjeti rada	111	7,10	0,92	,487	-
3 Ugled nastavničke profesije	111	3,01	0,94	,572	,447	-

Diskusija i zaključak

Svrha ovog istraživanja bila je ispitati percepciju zadovoljstva poslom strukovnih nastavnika u zdravstvu zaposlenih u školama koje obrazuju samo medicinske sestre, školama koje uz medicinske sestre obrazuju različite profile zanimanja i školama koje uz medicinske sestre obrazuju ostale zdravstvene profile zanimanja te ispitati povezanost između percepcije zadovoljstva poslom, uvjeta rada i ugleda nastavničke profesije strukovnih nastavnika u zdravstvu. Rezultati pokazuju da su nastavnici u zdravstvu, u prosjeku, zadovoljni poslom. Najzadovoljniji poslom su nastavnici zaposleni u školama koje uz medicinske sestre obrazuju ostale zdravstvene profile. Dvije trećine nastavnika vjeruje da su uspješni u svom poslu i ostvaruju profesionalno važne stvari. Ipak, zabrinjavajući je podatak da bi više od polovice nastavnika u zdravstvu, kad bi mogli birati, izabrali drugu karijeru. Ovo se može povezati s procjenama uvjeta rada. Naime, dosadašnja istraživanja u području zadovoljstva poslom nastavnika pokazuju da nastavnici obavljaju posao u okruženju gdje nisu zadovoljeni, neki, osnovni uvjeti rada (Jones i Miller, 2022). Detaljnije, rezultati vezani uz uvjete rada pokazali su da strukovni nastavnici u zdravstvu percipiraju da su radilišta nepredvidiva te nemaju dovoljan broj specijaliziranih učionica, niti opremu potrebnu za poučavanjepoticaj na nastavnimosnaživanje bazamanastavničkog (Joneskadra, i Miller, 2022). Također, nastavnici percipiraju da nisu zadovoljeni uvjeti oko tjednog opterećenja nastavnika i učenika, kao niti mogućnost sudjelovanja učenika u izvođenju svih medicinsko-tehničkih postupaka propisanih Nastavnim planom i programom. Dobiveni rezultati u skladu su s dosadašnjim istraživanjima koja potvrđuju nezadovoljstvo nastavnika općenito uvjetima rada u školama (Bieri, 2002; Ipfling i sur., 1995; Landret, 2007; Nias, 1981; Radeka i Sorić, 2006; Skaalvik i Skaalvik, 2011; Smith i Brown, 2023). U skladu su i sa specifičnim istraživanjima u zdravstvu koja su, već prije, ukazala na nezadovoljstvo medicinskih sestara uvjetima rada, radnim okruženjem i opremom za rad u zdravstvenim ustanovama (Sharp, 2008) te nezadovoljstvo opremljenošću škola i preopširnošću Nastavnih planova i programa (Pavin i sur., 2005). Iz dobivenih rezultata može se naslutiti da nastavnici vjeruju da su učenici u zanimanju medicinska sestra opće njege/medicinski tehničari opće njege preopterećeni dnevnim i tjednim zaduženjem. Također, iz dobivenih rezultata vidljivo je da postoje razlike u uvjetima rada ovisno o školama u kojima su nastavnici zaposleni, gdje najmanje zadovoljstvo uvjetima rada percipiraju nastavnici zaposleni u školama koje uz medicinske sestre obrazuju različite profile zanimanja, dok najveće zadovoljstvo uvjetima rada percipiraju nastavnici zaposleni u školama koje obrazuju samo medicinske sestre. Ovaj podatak implicira potrebu izjednačavanja uvjeta rada,  kako bi se odgojno-obrazovni rad mogao provoditi podjednako kvalitetno u svim školama. Naposlijetku, s obzirom na to da zadovoljstvo poslom jednim dijelom proizlazi iz uvjeta rada (Herzberg, 1971; Herzberg i sur., 2011; Spector, 1997) važno je istaknuti da uvjeti rada utječu na motiviranost nastavnika i percepciju zadataka, kao i mogućnost ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda. Nadalje, rezultati pokazuju da strukovni nastavnici u zdravstvu prepoznaju veliku odgovornost koju imaju u odgoju i obrazovanju budućih medicinskih sestara te ih većina svoj posao smatra stresnim zanimanjem. Između ostaloga, smatraju da imaju dovoljno autonomije za donošenje odluka na razini razreda. S druge strane, ipak, nisu zadovoljni količinom autonomije koju imaju za donošenje odluka na razini škola koja im je potrebna za planiranje kliničke nastave,radi što jekvalitetnije uimplementacije skladu s dosadašnjima istraživanjima (Raineykurikuluma i Bozeman,modularnog 2000).pristupa. Zabrinjavajući je podatak da nastavnici u zdravstvu smatraju da ih dovoljno ne uvažavaju roditelji, kolege iz škole i suradnici na nastavnim bazama. Iako, su prethodna istraživanja pokazala da srednjoškolski nastavnici osjećaju veliki pritisak zbog očekivanja roditelja i društva te nisko zadovoljstvo odnosima s roditeljima (Bieri, 2006), u ovom istraživanju se dodatno pokazalo da nastavnike ne uvažavaju kolege, niti suradnici. Naime, prethodna istraživanja provedena na nastavnicima zaposlenima u srednjim školama pokazala su da nastavnici percipiraju kako kolege uvažavaju njihov posao (Landert, 2007; Pernjak i Matić, 2015). Nadalje, nastavnici u zdravstvu smatraju da ih u većoj mjeri uvažavaju učenici, što je u skladu s dosadašnjim istraživanjima (Pernjak i Matić, 2015), a uvažavaju ih i ravnatelji. Iako su jasno definirane Preporuke o statusu učitelja (1996) prema kojima bi se trebao priznati primjeren status učitelja i odgovarajući javni ugled prosvjetne struke, manji broj nastavnika percipira da je njihov ugled u društvu na visokoj razini. Ovi rezultati pokazuju da nastavnici u zdravstvu, kao i nastavnici u drugim istraživanjima nisu zadovoljni svojim statusom u društvu (Bieri, 2002; Landert, 2007; Pavin i sur., 2005; Pernjak i Matić, 2015). Dakle, može se zaključiti da s obzirom na prethodno iznesene percepcije ne iznenađuje podatak da strukovni nastavnici u zdravstvu percipiraju, kako su u lošijem položaju u odnosu na ostale srednjoškolske nastavnike. Rezultati pokazuju da postoji visoka i umjereno visoka povezanosti između sva tri istraživana konstrukta. Drugim riječima, što je viši stupanj procjene uvjeta rada, kao i veća razina percepcije ugleda nastavničke profesije, nastavnici percipiraju i veće zadovoljstvo poslom. Ovi rezultati su u skladu s prethodnim istraživanjima koja su pokazala da je zadovoljstvo poslom povezano s uvjetima rada (Smith i Brown, 2023). Nadalje, u skladu su i s istraživanjima koja su pokazala da je zadovoljstvo profesijom povezano s većim zadovoljstvom na poslu, kao i da zadovoljstvo poslom doprinosi većoj predanosti radu nastavnika i boljem osjećaju samoučinkovitosti (Beijaard i sur, 2004; Canrinus, 2011; Đermanov i Kosanović, 2013; Williams, 2013). Može se zaključiti kako ulaganjem u uvjete rada nastavnika u zdravstvu, odgovorni dionici direktno doprinose tome da se nastavnici osjećaju uvaženi u društvu, a potom i zadovoljniji svojim poslom, što posljedično rezultira da se isti zadržavaju u svojoj profesiji te rade kvalitetnije i motiviranije. U ovom istraživanju postoje određena ograničenja. U istraživanju je sudjelovao manji broj nastavnika te postoji mogućnost da su odazvali nastavnici koji su motiviraniji i više zadovoljni svojim poslom. Ovo istraživanje ukazalo je da postoje specifičnosti strukovnih nastavnika u zdravstvu u odnosu na ostale srednjoškolske nastavnike, koje bi se mogle dublje analizirati u budućim istraživanjima.  

 

Literatura

Abou Aldan, D. (2019). Metodika zdravstvene njege.njege: Priručnik za nastavnike. Medicinska naklada.

Aghamohammadi-Kalkhoran,Aebersold, M., Karimollahi,& M. i Abdi, R. (2011). Iranian staff -nurses’ attitudes toward nursing students. Nurse Education Today, 31(5), 477-481.

Bassett-Jones, N. i Lloyd, G. C. (2005). Does Herzberg’s motivation theory have staying power? Journal of Management Development, 24(10), 929-943.

Bieri, T. (2002). Die berufliche Situation aus der Sicht der Lehrpersonen. Zufriedenheit, Belastung, Wohlbefinden und Kündigungen im Lehrberuf. Dissertation zur Erlangung des akademischen Grades Doktor der Sozialwissenschaften in der Fakultät für Sozial - und Verhaltenswissenschaftender. Eberhard-Karls-Universität.

Bieri, T. (2006). Lehrpersonen: Hoch belastet und trotzdem zufrieden? Haupt Verlag.

Beijaard,Tschannen, D., Meijer, P.C. i Verloop, N. (2004). Reconsidering research on teachers’ professional

identity. Teaching and Teacher Education, 20(2), 107-128.

Benner, P., Sutphen, M., Leonard, V. i Day, L. (2010). Educating nurses – a call for radical  transformation. Jossey-Bay.

Canrinus, E. T., Helms‐Lorenz, M., Beijaard, D., Buitink, J. i Hofman, A. (2011). Profiling teachers’ sense of professional identity. Educational Studies, 37(5), 593–608.

Đermanov, J. i Kosanović, M. (2013). TeorijeSimulation izbora i razvoja karijere. Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu.

Borzou, R., Safari, M., Khodavisi, M. i Torkaman, B. (2009). The viewpoints of nurses towards applicability ofin nursing curriculumpractice: inthe hospitalsimpact affiliatedon topatient Hamedan university of medical sciences.care. IranianOnline Journal of Medical Education, 8(2), 205-211.

Deci, E. L. i Ryan, R. M. (1985). Intrinsic motivation and self-determinationIssues in human behavior. NursingPlenum Press.

Demirtas, Z. (2010). Teachers’ job satisfaction levels., Procedia Social and Behavioral Sciences, 9, 181069-1073.

Diener, E.(2), Emmons, R. A., Larsen, R. J. i Griffin, S. (1985). The satisfaction with life scale. Journal of Personality Assessment, 49(1), 71–75.

Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, Narodne novine, 19/92.6. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2130.htmlpubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23758424/

Hanfstingl,ASOO B.,Agencija Andreitz,za I.,strukovno Müller, F.H.obrazovanje i Thomas,obrazovanje A.odraslih. (2010)2016). PROGRAM RAZVOJA SUSTAVA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA I OSPOSOBLJAVANJA (2016. -2020.). https://www.asoo.hr/UserDocsImages/Program%20SOO_HR.pdf.  ArePristupljeno self-regulation21. andožujak selfcontrol mediators between psychological basic needs and intrinsic teacher motivation? Journal for Educational Research Online /Journal für Bildungsforschung Online 2(2), 55-71. 2024.

Hartigan-Rogers,ASOO J.Agencija A.,za Cobbettstrukovno S.,obrazovanje Amirault, M. A. i Muise-Davis, M. E.odraslih. (2007)2021). NursingMetodologija graduates'izrade perceptionssektorskih ofkurikuluma. theirASOO undergraduate- clinicalAgencija placement.Za InternationalStrukovno JournalObrazovanje ofI NursingObrazovanje EducationOdraslih. Scholarship,https://www.asoo.hr/obrazovanje/strukovno-obrazovanje/metodologija-izrade-sektorskih-kurikuluma/. 4(1),Pristupljeno 1-12.21. travanj 2024.

Herzberg,ASSO, F.,NCVVO, Mausner,MZO. B.(2012). Hrvatski okvir osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i Snyderman,osposobljavanju. B. (1959)https://www.qavet.hr/media/1130/hrvatski-okvir-osiguranja-kvalitete-u-soo-strateske-smjernice.pdf. ThePristupljeno motivation02. tokolovoza work. Wiley.2024.

Ho,Balta, C.L. i Au, W.T. J., & Horvat, K. (2006)2024). Simulacija u nastavi zdravstvene njege. Život I Škola, 70(1), 127–142. https://doi.org/10.32903/zs.70.1.7. TeachingPristupljeno satisfaction03. scale:kolovoza Measuring job satisfaction of teachers. Educational and Psychological Measurement, 66(1), 172–185.2024.

Ipfling,Batak, H.M. J.,(2019). Peez,Rezultati H.istraživanja stavova i Gamsjager,potreba E.profesora stručnih predmeta i voditelj praktične nastave u srednjim strukovnim školama. Sigurnost, 60(1995)4), 363–368. https://doi.org/10.31306/s.60.4.1. WiePristupljeno zufrieden05. sindlistopada die Lehrer? Empirische Untersuchungen zur Berufs (un) zufriedenheit von Lehrern/Lehrerinnen der Primar- und Sekundarstufe im deutschsprachigen Raum. Klinkhardt.2024.

Johnson, M. i Thomas, R. (2020). The role of education and training in developing healthcare workforce in the US. Journal of Healthcare EducationBorić, 38(2), 78-90.

Jones, A. i Miller, B.I. (2022). JobeTwinning satisfactionu amongstrukovnom educators: A systematic review.obrazovanju. JournalBjelovarski of Educational ResearchUčitelj,, 5827(1-3), 245-267.118–122. https://hrcak.srce.hr/293558. Pristupljeno 20. rujna 2024.

Korthagen, F. A. J. (2004). In search of the essence of a good teacher: Towards a more holistic approach in teacher education. Teaching and Teacher Education, 20(1), 77–97.

Kelchtermans, G. (1993). Getting the story, understanding the lives: From career stories to teachers' professional development. Teaching and Teacher Education, 9(5-6), 443–456.

Landert, C. (2007). Die Berufszufriedenheit der Deutschschweizer Lehrerinnen und Lehrer Bericht über die Onlinebefragung vom September/Oktober 2006 im Auftrag des Dachverbandes Lehrerinnen und Lehrer Schweiz LCH. Landert fargo Partner, 1-50.

Locke, E.A. (1976). The nature and causes of job satisfaction. U: M.D. Dunnette (ur.), Handbook of industrial and organizational Psychology (str. 1297-349). Rand McNally.

Lončar, T., Abou Aldan, D. i Križić, M. (2022). Nastavnici zdravstvene njege u Republici Hrvatskoj 2011.–2022. Plavi fokus: Stručni radovi. Srednja škola Koprivnica.

Manninen, E. (1998). Changes in nursing students’ perceptions of nursing as they progress through their education. Journal of Advanced Nursing, 27(2), 390-398.

Monteiro, A. R. (2015). The teaching profession present and future. Springer International Publishing. 

Nabolsi,Hrvatska M., Zumot, A., Wardam, L. i Abu-Moghli, F.enciklopedija. (2012)2013). Theškola experience- ofHrvatska Jordanianenciklopedija. nursingHrvatska studentsEnciklopedija. inhttps://www.enciklopedija.hr/clanak/skola. theirPristupljeno clinical10. practice.lipanj Procedia Social and Behavioral Sciences, 46, 5849–5857.2024.

Nias, J. (1981).  Teacher satisfaction and dissatisfaction: Herzberg’s two-factor hypothesis revisited. British Journal of Sociology of Education, 2(3), 235-246. 

Oldham,Hrvatska G. R., Hackman, J. R. i Pearce, J. L.enciklopedija. (1976)2013-2024). Conditionskvaliteta under- whichHrvatska employeesenciklopedija. respondHrvatska positivelyEnciklopedija. tohttps://www.enciklopedija.hr/clanak/kvaliteta enrichedPristupljeno work.11. Journallipanj of Applied Psychology, 61(4), 395-403. 2024.

Park,Hrvatski K.sabor. A.(2021). Zakon o izmjenama i Johnson,dopuni K.R. (2019). Job satisfaction, work engagement, and turnover intention of CTE health science teachers. International Journal for Research in Vocational Education and Training, 6(3), 224-242.

Pavin, T., Rijavec, M. i Miljević-Riđički, R. (2005). Percepcija kvalitete obrazovanja učitelja i nastavnika i nekih aspekata učiteljske i nastavničke profesije iz perspektive osnovnoškolskih učitelja i nastavnika. U: V. Vizek Vidović (ur.), Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: Višestruke perspektive (str. 92-124). Institut za društvena istraživanja.

Pernjak, J. i Matić, I. (2015). Zadovoljstvo poslom nastavnika njemačkoga jezika u Hrvatskoj. Strani jezici, 44, 4-28.

Pillen, M. T., Den Brok, P. J. i Beijaard, D. (2013). Profiles and change in beginning teachers' professional identity tensions. Teaching and Teacher Education, 34, 86–97.

PravilnikZakona o normihrvatskom radakvalifikacijskom nastavnikaokviru. u srednjoškolskoj ustanovi,Narodne-Novine.nn.hr; Narodne novine, 87/08.novine. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_94_2630.2021_02_20_442.html. Pristupljeno 10. listopada 2024.

Radeka,Ministarstvo I.znanosti, obrazovanja i Sorić, I.mladih. (2006)2018). ZadovoljstvoMeđupredmetne poslomteme. iMzo.gov.hr. profesionalnihttps://mzom.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/nacionalni-kurikulum/medjupredmetne-teme/3852. statusPristupljeno nastavnika.21. Napredak,listopada 147(2), 161-177.2024.

Rainey,Ministarstvo H.znanosti, G.obrazovanja i Bozeman, B.mladih. (2000)2021). ComparingSMJERNICE publicZA andRAZVOJ privateSTANDARDA organizations:KVALIFIKACIJA EmpiricalU researchSTRUKOVNOM andOBRAZOVANJU theI powerOSPOSOBLJAVANJU. ofhttp://www.kvalifikacije.hr/sites/default/files/documents-publications/2021-12/Smjernice%20za%20razvoj%20standarda%20kvalifikacija%20u%20strukovnom%20obrazovanju%20i%20osposobljavanju.pdf. thePristupljeno a14. priori.listopada Journal of Public Administration Research and Theory, 10(2), 447–469.2024.

Ruhland,MZO S.Ministarstvo znanosti, obrazovanja i Bremer, C. D.mladih. (2003)2018). PerceptionsNACIONALNI ofKURIKULUM traditionallyZA andSTRUKOVNO alternativelyOBRAZOVANJE. certifiedhttps://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Obrazovanje/StrukovnoObrazovanje/Nacionalni%20kurikulum%20za%20strukovno%20obrazovanje%20(objavljeno%209.%207.%202018).pdf. careerPristupljeno and21. technicallistopada education teachers. Journal of Vocational Education Research, 28(3), 285–302.2024.

Sachau,MZO D.Ministarstvo A.znanosti, obrazovanja i mladih. (2007)2021). ResurrectingNacionalni thekurikulum. motivation-hygieneMzo.gov.hr. theory: Herzberg and the positive psychology movement. Human Resource Development Review, 6(4), 377–393.https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/nacionalni-kurikulum/125

Sharp,Narodne T. P.novine. (2008)2021). JobZakon satisfactiono amongHrvatskom psychiatrickvalifikacijskom registeredokviru nurses- inZakon.hr. Newwww.zakon.hr. England.https://www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru. JournalPristupljeno of28. Psychiatricstudenog and Mental Health Nursing, 15(5), 374-378. 2024.

Skaalvik,Visković, E. M. i Skaalvik, S.A. (2011)2020). TeacherSamovrednovanje jobstrukovnih satisfactionškola andu motivationfunkciji toosiguravanja leavekvalitete thestrukovnog teachingobrazovanja. profession:Urn.nsk.hr. Relationshttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:751961. withPristupljeno school26. context,listopada feeling of belonging, and emotional exhaustion. Teaching and Teacher Education, 27(6), 1029-1038. 2024.

Smith,Vrcelj, J. i Brown, A.S. (2023)2018). Teachers'Što jobškolu satisfaction:čini Multilevelškolom. analysesRijeka ofFilozofski teacher,Fakultet school,u andRijeci principal effects. Educational Psychology Review, 45(2), 201-220..

Smith, J. i Lee, H. (2021). Challenges and opportunities for educating health professionals in the 21st century. Journal of Health Education, 45(3), 112-126. 

Smith, J. i Brown, A. (2023). Teachers' job satisfaction: Multilevel analyses of teacher, school, and principal effects. Educational Psychology Review, 45(2), 201-220.

Spector, P. E. (1997). Job satisfaction: Application, assessment, causes, and consequences. SAGE Publications.

Spector, N. (2012). Clinical education and regulation. U: N. Ard, T. M. Valiga. Clinical nursing education: current reflections. National leaque for nursing.

Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege, Narodne novine, 20/09. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_01_6_37.html

Syptak, J. M., Marsland, D. W. i Ulmer, D. (1999). Job satisfaction: Putting theory into practice. Family Practice Management, 6(1), 26–30.

Organizacija Ujedinjenih naroda. (1966). Preporuka o statusu učitelja. Međuvladina konferencija o statusu učitelja: Obrazovanje, znanost i kultura.

Vidić, T. (2009). Zadovoljstvo poslom učitelja u osnovnoj školi. Napredak (1)150, 7-20.

Williams, J. (2013). Constructing new professional identities: Career changes in teacher education. Sense Publishers.

Williams, S. i Roberts, M. (2023). Examining the relationship between multiple facets of professional development and teachers' job satisfaction. Teaching and Teacher Education, 99(5), 124-138.

Teaching (Today for) Tomorrow: Bridging the Gap between the Classroom and Reality 3rd International Scientific and Art Conference Faculty of Teacher Education, University of Zagreb in cooperation with the Croatian Academy of Sciences and Arts

Job satisfaction from the perspective of vocational teachers employed in nursing schools

Abstract

The research examined the relationship between working conditions, the reputation of the teaching profession and job satisfaction of vocational health teachers. The research is based on previous theories in this area that indicate the connection between job satisfaction with working conditions and the reputation of the teaching profession. Given that existing research in Croatia does not explicitly address job satisfaction of vocational health teachers, the aim of this research was to examine the job satisfaction of vocational health teachers employed in secondary schools for nurses, secondary schools that educate different occupational profiles in addition to nursing, and secondary schools that educate health occupational profiles in addition to nursing. In addition, to examine the connection between job satisfaction of vocational teachers employed in different schools with working conditions and the perception of the reputation of the teaching profession. The research was conducted using a questionnaire intended for teachers of health subjects, employed in secondary schools that educate general care nurses/general care medical technicians. The questionnaire contained a scale for measuring job satisfaction, a scale for assessing working conditions and a scale for measuring the perception of the reputation of the teaching profession. 111 professional teachers in healthcare participated in the research, of which 45 teachers were employed in schools that educate only nurses, then 45 teachers employed in schools that, in addition to nurses, educate other health professional profiles, and 21 teachers employed in schools that educate different occupational profiles in addition to nurses. It has been shown that the better the teachers perceive the working conditions and enjoy the higher reputation of the teaching profession, the more job satisfaction they experience. Furthermore, the results point to the fact that in order to have a positive effect on job satisfaction, it is necessary to improve working conditions and build the social reputation of the teaching profession.

Key words:

nursing education; reputation of the teaching profession; working conditions; job satisfaction