Lektira kao poticaj za slobodno umjetničko stvaralaštvo

	Odgoj danas za sutra:  Premošćivanje jaza između učionice i realnosti  3. međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO4 u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti
RomanaKatarina Holetić,Kralj Jelena Blašković GalekovićKreković Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet, Hrvatska romana.holetic@gmail.katarina.kralj139@gmail.com jelena.blaskovic@ufzg.unizg.hr

Sekcija - Važnost umjetničkog obrazovanja

Broj rada: 061062

Kategorija članka: Izvorni znanstveni rad

Sažetak

TemeljnaProblematika djelatnoststvaralaštva, odgojno-obrazovnogkao sustavajedne od ključnih tema suvremenog odgoja i obrazovanja, posebno je utjecajzanimljiva u predmetu Hrvatskog jezika, gdje je pronalazimo u predmetnom području Književnost i stvaralaštvo. Pojedini ishodi tog područja definiraju kako nastava književnosti treba ostvarivati svoju stvaralačku komponentu – poticati učenike na cjelokupniindividualni razvojstvaralački učenika.doživljaj Važanpročitanog. doprinosTi cjelokupnomse razvojuishodi učenikapotencijalno ležiostvaruju kroz nastavu lektire, odnosno cjelovitog čitanja književnih djela. U praksi su sve više prisutne kreativne metode nastave lektire objedinjene u glazbenomkonceptu obrazovanju.Kreativnog Nastavapristupa Glazbenelektiri kulture(Gabelica ui primarnomTežak, obrazovanju2017) temeljikoje, osim dubinskog književnog doživljaja, nastoje integrirati različita umjetnička područja. Ipak, postavlja se napitanje aktivnostima:koliko pjevanja,lektira slušanja,uistinu sviranja,ostavlja glazbenim igrama, stvaralaštvu, upoznavanju instrumenata i pjevačkih glasova, upoznavanju osnovnih karakteristika stilskih razdoblja, skladatelja i glazbenih oblika. Sadržaji redovne nastave mogu biti poticaj učenicimaprostora za odabiručenički dodatnihslobodni glazbenihizraz, aktivnostilišen uzadanih školiokvira ili izvanučiteljskih nje. Učenici imaju mogućnost pohađati izvannastavne aktivnosti poput zbornog pjevanja, sviranje u orkestrima, folklorne grupe, instrumentalne i plesne grupe. S druge strane, postoje i izvanškolske aktivnosti koje su usmjerene ka formalnom obrazovanju u glazbenim školama i neformalnom obrazovanju u kulturno-umjetničkim društvima, privatnim podukama, pop-rock školama, različitim vokalnim ili instrumentalnim amaterskim sastavima.očekivanja. Cilj               rada jeOvim istražitiivanjem procjeneobuhvaćena učenikasu odva aktivnostimadruga kojerazreda se provode na satovima Glazbene kulture i njihovom uključenosti u dodatne glazbene aktivnosti bilo da se one provode uosnovne školikole ili(N=40) izvan nje. Istraživanje je provedeno 2024. godine, a sudjelovaličiji su učenici odsudjelovali petogu dolektirnim osmogaktivnostima razredakoje su uključivale stvaralačko izražavanje doživljaja pročitanog književnog djela uz slobodan odabir motiva, materijala i modaliteta izričaja (Nlikovni, =glazbeni, 194).literarni, Rezultatidramski anketnogili upitnikaizraz pokazujupokretom), kakobez 82,5dodatnih % učenika općenito rado sudjeluje na satima Glazbene kulture, asmjernica od glazbenihstrane sadržajaučitelja. kojiPromatranjem procesa rada uočeno je da se izvode na nastavi najviše im se sviđa slušanje glazbe (M = 4,13) i pjevanje pjesama (M = 3,92). Učenicima se generalno sviđaju sadržaji koji se izvode u sklopu glazbene nastave te se pokazalo kako postoje statistički značajne razlike između petog, šestog, sedmog i osmog razreda u sviđanju glazbenih sadržaja. Što se tiče izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti pohađa ih više od trećine učenika (35,6 %). U svoje slobodno vrijemeenici najčešće seopredjeljuju uključujuza likovni izraz prema ilustraciji iz pročitanog djela, te da u zborovakvim (16,5aktivnostima %)pokazuju iliveći pohađajuinteres glazbenui školu (12,4 %). Učenici svih razreda uključeniuronjenost u izvannastavnerad u usporedbi s uobičajenim lektirnim stvaralačkim aktivnostima. Stvaralačke aktivnosti otkrile su i izvanškolskeulogu glazbenesociokulturne aktivnostikomponente procjenjujudječjeg dastvaralaštva, imprepoznajući seučeničku višekomunikaciju sviđajus aktivnostirazrednom okolinom putem vlastitog izričaja. Rezultati su ukazali na satupotencijal Glazbene kulture nego učenici koji nisu uključeni u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. S druge strane, ne postoji povezanost između sviđanja prema aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture i zadovoljstva učenika tim aktivnostima. Rezultati istraživanja upućuju na važnost dodatnih glazbenihovakvih aktivnosti u oblikovanjuotkrivanju pozitivnogdaljnjih prilika za učenje na temelju nastalih radova, učeničku fokusiranost na vizualni aspekt lektirnih djela (slikovnica), složene uloge socijalnih odnosa u stvaralaštvu, te potrebu za osnaživanje učenikaitelja premaza nastavi Glazbene kulture. Strukturirane izvannastavnekonstruktivno i izvanškolskesvrhovito aktivnostiprovođenje moguovakvih imatiaktivnosti. važnu  ulogu u razvoju glazbenih interesa učenika te pridonijeti njihovom cjelovitom umjetničkom odgoju i obrazovanju.

Ključne riječi

Glazbenakreativnost, kultura,kreativni izvannastavnepristup aktivnosti,lektiri, izvanškolskelektira, aktivnosti,slobodno percepcijastvaralaštvo, učenika,umjetnost osnovnou obrazovanjenastavi

Uvod

Primarni 

Ispreplitanja kreativnosti i umjetnosti

   Pojam koji je sveprisutan u raspravama, literaturi i obrazovnim smjernicama suvremene škole, no istovremeno i pomalo mistificiran ili često pogrešno interpretiran jest kreativnost, odnosno stvaralaštvo. Neki kreativnost smatraju osobinom tek darovitih pojedinaca, ili ga pak vežu isključivo za područje vizualne (likovne) umjetnosti. Znanost je donijela mnoge različite definicije kreativnosti, no većina njih može se svesti na jedan zajednički nazivnik – stvaranje nečeg novog, originalnog (Huzjak i Županić Benić, 2017; Burnard, 2017). Huzjak (2006) kreativnost definira kroz dva elementa – sposobnost uočavanja, gledanja, doživljavanja i kombiniranja na inovativan i originalan način, te sposobnost proizvodnje novih i drugačijih ideja i djela. Nadalje, poznato je da je kreativnost prije svega vještina ili odlika mišljenja koja se tijekom života razvija, i za čije ostvarenje je potrebna podrška okoline (Bukvić Pažin i Ott Franolić, 2023; Gabelica i Težak, 2017).

   Poticanje kreativnosti je ključna tema mnogih rasprava o sadašnjosti i budućnosti obrazovanja i društva općenito, u kojoj je vrlo često naglašena važnost učiteljskog utjecaja i stvaranja poticajne okoline. Kao temeljne odlike kreativnog poučavanja Pamela Burnard (2017) određuje četiri „niti“: stvaranje kulture kreativnih prilika uz kreativni angažman učitelja, promatranje i slušanje djece, izgradnju okoline za učenje koja potiče istraživanje, mogućnosti i povjerenje, te poticanje učenja kroz maštovitu igru i eksperimentiranje.

Iako je kreativnost pogrešno pozicionirati isključivo u područje umjetnosti, upravo u njoj se ona manifestira na najizravniji, opipljiv način. Umjetnost obogaćuje osobna iskustva, razvija identitet, potiče na razmišljanje i omogućuje ekspresiju osjećaja (Hay, 2023). Načela umjetničkog stvaranja fokusirana su na autentičnost i oslobođena unaprijed definiranih očekivanja ili rezultata (Balić, 2024). Djeci umjetnost (posebice likovni izraz) predstavlja jedinstvenu formu komunikacije svojih ideja, misli, mašte i potreba, s posebice naglašenom razvojnom komponentom (Malchiodi, 1998; Malin, 2013). Umjetnička kreativnost nastaje kada djeca aktivno istražuju ideje, samostalno iniciraju proces učenja te autonomno odabiru načine izražavanja (Burnard, 2017). Pitanje s kojom namjerom djeca stvaraju umjetnost (posebice likovnu umjetnost) okupiralo je mnoge istraživače, ponajprije s naglaskom na razumijevanje dječjeg kognitivnog razvoja. Polazeći od sociokulturne perspektive i promatrajući proces likovnog stvaralaštva kod djece, Heather Malin (2013) otkrila je da djecu na umjetnički izraz potiču potrebe stvaranja značenja ili povezivanja s vlastitim sociokulturnim kontekstom. Zbog njihove istraživačke prirode te sposobnosti da kreativnim izražavanjem stvaraju značenje, u svom istraživačkom radu Penny Hay (2023) djeci pridaje identitet umjetnika.

Ako ova promišljanja stavimo u kontekst primarnog obrazovanja, postavlja se pitanje koliko taj sustav obrazovanjauistinu prepoznaje dječji potencijal učenja, izražavanja vlastite osobnosti te povezivanja s okolinom kroz vlastitu umjetničku kreativnost. Iako je kreativnost često naglašena kao obrazovni prioritet, Cremin (2015) upozorava da potreba za podizanjem obrazovnih standarda i potreba za ispunjavanjem zahtjeva kurikuluma često nadvladava osobne i afektivne aspekte učenja i poučavanja. Hay (2023) piše kritiku trenutnom umjetničkom obrazovanju, spominjući problematiku „djece Nacionalnog kurikuluma“. Obrazovne smjernice poput programa ili kurikuluma pred učenike stavljaju prvenstveno mjerljive zahtjeve, a učitelje usmjeravaju na ustaljene obrasce poučavanja koji potencijalno onemogućavaju izražavanje dječjeg umjetničkog identiteta te zamagljuju vrijednost dječje umjetnosti.

Marginalizaciju umjetnosti u Hrvatskojhrvatskom obuhvaćaobrazovnom obveznokontekstu školovanjete djeceproblem nedovoljne satnice spominju i Huzjak i Županić Benić (2017). Balić (2024) spominje kako je u hrvatskom predškolskom sustavu pristup umjetnosti uistinu još uvijek blizak načelima umjetničkog stvaranja, jer polazi od šestdječjeg ilislobodnog sedamizraza, godina starosti do četrnaest godina. Raspoređenusmjeren je na razrednuproces, nastavu (prva četiri razreda)istraživanje i predmetnuigru. nastavuS druge strane, umjetnost u školi postaje ponajprije sredstvo za usvajanje određenih pojmova ili koncepata. Nameće se pitanje koja je uloga individualne umjetničke ekspresije promatrane prvenstveno kao procesa u kontekstu primarnog obrazovanja, te koliko prostora za slobodno, neometano umjetničko stvaralaštvo, ostaje u okvirima razredne nastave. Polazište za daljnje razmatranje ovog pitanja jest promjena perspektive koju predlaže Hay (od2023) petog– doumjesto osmogstavljanja razreda).umjetničkog Nacionalniprocesa kurikulumskiu dokumentslužbu navodididaktičnosti, osnovnasamog znanjaučenika treba ponajprije promatrati kao kreativno kompetentnog pojedinca.

 

Kreativnost u kurikulumu književnosti

Važnost poticanja kreativnosti (stvaralaštva) česta je tema u području razredne nastave. Pojam stvaralaštva često se ističe u kurikulumima predmeta umjetničkih područja. Kurikulum Likovne kulture (MZO, 2019) stvaralački proces definira svojim polazištem, a posebnu razradu i vještineznačaj kojamu učenicidaje trebajuunutar savladatidomene tijekom obrazovanja čiji temelj leži u odgojno-obrazovnim vrijednostima, općimStvaralaštvo i posebnimproduktivnost. obrazovnimU ciljevima, kurikulumskim načelima, kompetencijama i razinama (Vican, Bognar i Previšić 2007). Kurikulum za nastavni predmetkurikulumu Glazbene kulture za(MZO, osnovne2019) školestvaralaštvo se ponajprije veže uz domenu Izražavanje glazbom i Glazbeneuz umjetnostiglazbu te se ostvaruje sviranjem, pjevanjem, stvaranjem ili improviziranjem glazbenih cjelina. Dok se Likovna i Glazbena kultura temelje na umjetničkom izrazu, predmet u kojem stvaralaštvo ima specifičnu ulogu integriranu s drugim sadržajima jest Hrvatski jezik. Stvaralačka ostvarenja u obliku književnih tekstova polazište su za gimnazije,opismenjivanje Ministarstvaili znanostiusvajanje jezičnih sadržaja, no svoju puninu ostvaruju unutar predmetnog područja Književnost i obrazovanjastvaralaštvo. 

[1]Kurikulumsko (2019)područje jasno definira odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu, razine usvojenostiKnjiževnost i preporuke za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda po razredima i domenama. Glazbeno obrazovanje u općeobrazovnoj školistvaralaštvo temelji se na četirirazumijevanju načela.književnosti Tokao suumjetnosti psihološkoriječi te stvaralačke jezične djelatnosti. Aspekt stvaralaštva naglašen je kroz zadaće razvoja interpretacijskih vještina te kreativne verbalne i kulturnoneverbalne -komunikacije, estetskorazumijevanja načelo, načelo sinkroničnostistvaralačke i načeloumjetničke interkulturalnosti.uloge Svrhajezika, tihte načelanaposlijetku zadatkom poticanja osobnog stvaralačkog izraza temeljenog na iskustvu i doživljaju književnog teksta. Kurikulumski ishod koji podupire upravo osobno stvaralaštvo je daOŠ učeniciHJ voleB.1.4. glazbu,(u drugom, trećem i četvrtom razredu ekvivalent su OŠ HJ B.2.4., OŠ HJ B.3.4. i OŠ HJ B.4.4.)  Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta (MZO, 2019). U razradi ovog ishoda te preporukama za ostvarivanje naglašava se važnost aktivnosti u kojima je ponuđena sloboda izbora teme ili oblika ekspresije, istraživanje i eksperimentiranje.

Kurikulum Hrvatskoj jezika ističe umjetnički aspekt književnosti i povezuje ga sa stvaralaštvom, te jasno ukazuje na mogućnost promatranja djeteta kao kreativno kompetentnog pojedinca. S druge strane, može se činiti da se njomeumjetnost u kontekstu nastave Hrvatskog jezika nalazi u vrlo strogim granicama. Većina književnoumjetničkih tekstova nalazi se u udžbenicima, u obliku koji nastavu usmjerava na frontalni razgovor i dominaciju učitelja (Nemeth-Jajić, 2007). Slikovnica, kao jedinstvena multimodalna umjetnička forma izrazito bliska mladim čitateljima zanemarena je u nastavi te se fokus stavlja na njen verbalni aspekt  (Bukvić Pažin i Ott Franolić, 2023; Gabelica i Težak, 2017; Jerkin i Opačić, 2021; Visinko, 2000). Nadalje, lektira, koja bi trebala pružiti potpuni doživljaj književnog djela, donosi zasebnu problematiku.

 

Lektira – poziv na cjeloviti stvaralački doživljaj 

Iako se koncept lektire desetljećima određuje kao popis djela koja se čitaju u određenom razredu te zatim interpretiraju ponajviše kroz pisanje lektirnih dnevnika, suvremena praksa prepoznaje potrebu za promjenom. Dosadašnja praksa lektire pokazala je mnoge manjkavosti. Lektirni dnevnici najčešće sadrže šablonizirane zadatke, popisi djela ne mijenjaju se godinama, a pročitano se vrlo često ocjenjuje. Takvi postupci utječu na pad motivacije učenika za lektiru (Gabelica i Težak, 2017; Grosman, 2010; Jerkin, 2012; Pavličić, 2007; Visinko, 2003), ostavljajući umjetničku vrijednost i stvaralački potencijal po strani. S druge strane, kurikulum Hrvatskog jezika naziv „lektira“ mijenja u „cjelovito čitanje“, te naglašava da nastava književnosti treba biti usmjerena na razvoj „…kritičkoga, problemskog i literarnog čitanja te na učeničko stvaralaštvo, pri čemu do izražaja dolaze učenikova osobnost i kreativnost potaknuta čitanjem književnoga teksta.“ (MZO, 2019).

U hrvatskoj obrazovnoj praksi ipak se javljaju nastojanja koja ekspresivni potencijal lektire žele aktivnovratiti baviti,u fokus, te književno djelo vide kao poziv na stvaralački izraz. Koncept koji objedinjuje takve perspektive je Kreativni pristup lektiri (Gabelica i Težak, 2017). On promiče ideju neposrednog rada na književnom djelu – ne samo istraživanju njegova književnog aspekta, već i ostvarivanja cjelokupnog doživljajnog potencijala, vraćajući čitanje i interpretaciju u kontekst učionice i povezujući ga s drugim predmetima i područjima. Osim unutarpredmetne korelacije, književna djela u ovom se pristupu vrlo često povezuju s drugim umjetničkim sadržajima, poput likovnosti ili glazbe, kroz različite centre aktivnosti ili integrirane nastavne cjeline. Načela ovog pristupa upućuju da ostvarujuje emotivnisvakom kontaktknjiževnom djelu potrebno pristupiti individualno, odnosno osmisliti aktivnosti koje će naglasiti ključne, jedinstvene karakteristike djela. Usporedba Kreativnog pristupa u odnosu na tradicionalnu nastavu lektire prikazana je u sljedećoj tablici.

 

Tablica 1

Usporedba tradicionalnog i interaktivnikreativnog odnospristupa slektiri

glazbom.

 To

jemoguć

Kreativni pristup lektiri	Tradicionalni pristup lektiri
-        različite forme čitanja ili pripovijedanja -        aktivnosti prilagođene obilježjima pojedinog djela -        promjene u popisima lektire -        praćenje ishoda bez provjeravanja	-        čitanje djela isključivo kod kuće ostvariti -        lektirni dnevnici fokusirani na činjenične aspekte djela -        ustaljeni popisi djela -        formalizirano provjeravanje pročitanog (klasične usmene ili pisane provjere)

 

Iako kroz susretKreativni spristup glazbenimlektiri ostvarenjimaučitelji unutarmogu kojihstvarati prostor za učeničko stvaralaštvo, sama implementacija ovog novog pristupa još nije istražena. Polazeći od ideje učenika kao kreativno kompetentnog pojedinca, možemo se vratiti na ranije spomenuti ishod kurikuluma koji ističe da u nastavi književnosti učenik razvijatreba glazbenidobiti ukus, kriterijepriliku za vrednovanjestvaralački glazbeizraz prema vlastitom interesu. Otvara se pitanje koliko kreativne lektirne aktivnosti koje se provode u razrednoj nastavi, iako i sposobnostdonose izražavanjavrijednu vlastitihpromjenu, stavovaipak o glazbi (Dobrota, 2012; Novosel, 2003). Glazbenim obrazovanjem širi se svijestpred učenikaenike ostavljaju glazbijasno vlastitogdefinirane podneblja,zahtjeve, alia ikoliko glazbiostavljaju svijetaprostora imajućiza naneometan, umuautentičan različitostistvaralački i svojstvenosti svih kultura koje postoje (Kurikulum, 2019).izraz.

 

NastavaMetoda Glazbene kulture i dodatne glazbene aktivnosti u primarnom obrazovanjuistraživanja

Nastava Glazbene kulture u višim razredima primarnog obrazovanja uključuje razne aktivnosti. Tu spada slušanje i upoznavanje glazbe (vrste, stilovi, oblici, skladatelji, instrumenti, pjevački glasovi), prakticiranje glazbe (pjevanje, sviranje na udaraljkama, glazbene igre, stvaralaštvo...) i prepoznavanje glazbe u kontekstu životnih situacija, običaja i života općenito (Kurikulum 2019). S obzirom na to da je nastave Glazbene kulture u obimu 35 sati godišnje (Kurikulum, 2019), prema navedenim glazbenim aktivnostima, osim razvoja glazbenih znanja i vještina, treba razvijati i ljubav. Istraživanja koja su provedena na području Republike Hrvatske govore u prilog tome da učenici primarnog obrazovanja vole nastavu 

Cilj istraživanjaglazbe i da imaju pozitivne stavove prema istoj (Blašković i Prša, 2017; Dobrota i Barbarić, 2017; Dobrota i Conar, 2018; Eldemir, 2016; Radošević, 2024; Vrsalović, 2023). Brđanović (2015) naglašava kako prakticiranje glazbe, u sklopu redovne nastave ili izvannastavnih aktivnosti, pruža mogućnost za realizaciju suvremenih ciljeva obrazovanja, ali može pružiti i izvjesnu životnu kvalitetu kao pripremu za život.

IzvannastavneCilj iovog izvanškolskeistraživanja aktivnosti,je bitanopisati suproces strukturnistvaralaštva diokojem školskogje sustava,polazište službenogdoživljaj nazivapročitanog slobodnelektirnog aktivnosti (Šiljković i sur., 2007), a Jurčić (2008) naglašava kako sedjela u hrvatskim školama izvannastavni oblici nastave danas organiziraju pod nazivom izvannastavne aktivnosti. Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008) opisuje izvannastavnu aktivnost kao oblik neobavezne i dobrovoljne aktivnosti kojukojem učenik birasamostalno samostalno,odabire anačin školaizražavanja ih(likovnost, planira,glazba, programira,dramski organiziraizričaj, iliterarni realizira.izričaj, Izvannastavnepokret), ibez izvanškolskedefiniranja aktivnostizadataka pravaod sustrane sržučitelja/učiteljice. aktivnogaUčiteljska muziciranja jer se ostvaruju ciljevi koji se ne mogu ostvaritiuloga u redovnojovom nastavi.slučaju Timeje seosiguravanje paralelnoraznolike razvijajuponude interesi učenika i ostvaruje se njihov kvalitetan umjetnički rast i razvoj (Kurikulum, 2019; Oberle i sur., 2019). Takve vrste aktivnosti približavaju sadržaje učenikovim željama, potičući razvoj osobnosti i stvarajući podlogumaterijala za kulturnirad, napredakte ipružanje očuvanjepodrške kulturnihtijekom vrijednostiprocesa (Pejićrada Papak i Vidulin, 2016; Šulentić Begić, 2010). Costa i suradnici (2023) ističu kakoukoliko je sudjelovanjepotrebna. u dodatnim glazbenim aktivnostima važno i za samu školu, ali i za poticanje odnosa među vršnjacima.

U školama u Republici Hrvatskoj učenici mogu kao izvannastavnu glazbenu aktivnosti izabrati zborno pjevanje, sviranje u orkestru, folklorne sekcije, plesne skupine, itd.  (Nastavni plan i program za osnovnu školu, 2006; Kurikulum, 2019). Pretežito se izvode izvannastavne glazbene aktivnosti usmjerene na pjevanje (zborsko, solističko), sviranje (orkestri, instrumentalni sastavi, solistička glazbala, školski bend) i ples (ritmika, folklor). Sve su popularnije i glazbene aktivnosti orijentirane na slušanje glazbe u vidu glazbenih slušaonica i glazbenih multimedijskih radionica (Radočaj-Jerković, 2017). Rad u ansamblima – zboru i orkestru (tamburaškom, harmonikaškom, puhačkom...), smatraju se izuzetno važnim aktivnostima. Rojko (2012) ističe kako su upravo ansambli mjesta gdje se može postići kvalitetnija razina glazbenog obrazovanja jer je to nadogradnja na sadržaje redovne nastave.

Spomenute aktivnosti, prema Radočaj-Jerković, Milinović i Papa (2018) treba "planirati i izvoditi prema principima rada karakterističnima za aktivnosti slobodnog vremena koji uključuju vedru, opuštenu, ali ishodišno visoko funkcionalno usmjerenu suradničku i stvaralačku atmosferu u kojoj će učenici, osim zajedničkih, ostvariti i svoja individualna očekivanja, potrebe i potencijale" (str. 97). Istraživanja pokazuju kako otprilike trećina učenika sudjeluje u izvannastavnim glazbenim aktivnostima (Gergorić, 2019; Šulentić Begić, Begić i Kir, 2021). Najčešća izvannastavna glazbena aktivnost u koju se učenici primarnog obrazovanja uključuju je zborno pjevanje (Dubovicki, Svalina i Proleta, 2014; Gergorić, 2019; Krnić i Grgat, 2016; Nikolić, 2019; Svalina, Muha i Peko, 2016; Vidulin, 2016). Radočaj-Jerković (2017) ističe kako je takav oblik muziciranja praktičan i ekonomičan jer ne iziskuje neke posebne materijalne uvjete i financijsko opterećenje škole ili roditelja/skrbnika. Što se tiče nekih drugih dodatnih glazbenih aktivnosti, pokazalo se da se učenici uključuju u ritmiku, odnosno ples te u jednakoj mjeri dodatno glazbeno obrazovanje stječu u glazbenim školama i tečaju sviranja, a najmanje im je privlačan orkestar (Šulentić Begić, Begić i Pušić, 2020).

Što se tiče izvanškolskih aktivnosti, one su uglavnom usmjerene na glazbene škole, razne tečajeve sviranja, sudjelovanje u folklornim ansamblima i slično. Prema Šulentić Begić i suradnicima (2021), 30,7 % ih pohađa tečaj sviranja ili privatno uči instrument, 20,9 % pohađa glazbenu školu, a 25,5 % sudjeluje u folklornom ansamblu.

Prakticiranje glazbe, kroz redovnu nastavu ili izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, važno je za cjelokupni razvoj učenika. Prema UNESCOVIM Smjernicama za umjetnički odgoj (Road Map for Arts Education) (2006) prednosti umjetničkog odgoja, pa tako i glazbenoga, odražavaju se kroz razvoj estetskog smisla, kreativnosti, sposobnost kritičkoga mišljenja i promišljanja kao urođene ljudske sposobnosti. Umjetnički odgoj je kao takav, temeljno pravo svakog djeteta i mlade osobe.

Ovo istraživanje bavi se razinom sviđanja aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture i njihovom povezanosti s uključenosti učenika u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti.

 

MetodologijaIstraživačka pitanja i hipoteze

Pitanja,Istraživanje ciljpolazi iod hipotezesljedećih istraživanjapitanja:

Sustav

školstva u Republici Hrvatskoj glazbeno obrazovanje provodi kroz redovnu nastavu Glazbene kulture i dodatne aktivnosti, kao što su glazbene izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Primarni cilj rada je istražiti uključenost učenika primarnoga obrazovanja u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. Ispitivala se općenito učenikova percepcija o razini sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satima Glazbene kulture, ali i s obzirom na razred koji učenici pohađaju. Istraživane su i razlike među učenicima u procjeni sviđanja sadržaja koji se provode u redovnoj nastavi Glazbene kulture s obzirom na njihovu uključenost u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. Ujedno, ispitivala se povezanost procjene razine sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satima Glazbene kulture i procjene sviđanja prema izvannastavnim i izvanškolskim glazbenim aktivnostima kod učenika koji su uključeni u iste.

Iz navedenog slijede istraživačka pitanja:
1.    Koliko se učenicima sviđaju sadržaji i aktivnosti koji se provode u sklopu redovne nastave Glazbene kulture?
2.    Postoje

1. Pokazuju li razlike između učenika petog, šestog, sedmog i osmog razreda u sviđanju aktivnosti na satima Glazbene kulture?
   3.    Postoje li razlike između učenika u procjeni sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satima Glazbene kulture s obzirom na uključenosti učenika u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti?
   4.    Postoji li povezanost između procjene sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satima Glazbene kulture i procjene sviđanja prema izvannastavnim i izvanškolskim glazbenim aktivnosti među učenicima koji ih pohađaju?

   Postavljene su hipoteze:

   H1: Postoji statistički značajna razlika između učenika petoga, šestoga, sedmoga i osmoga razreda u sviđaju aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture.

   H2: Postoji statistički značajna razlika u procjeni sviđanja aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture s obzirom na uključenost učenika u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. Učenici koji su uključeninavikli na tradicionalni pristup lektiri veći interes za zadatke slobodnog stvaralačkog izričaja od uobičajenih stvaralačkih lektirnih zadataka s definiranim smjernicama i očekivanjima?

2. Koji umjetnički modalitet (likovnost, glazba, dramski izričaj, literarni izričaj, pokret) se najčešće pojavljuje u izvannastavneovom islučaju?
izvanškolske

glazbene

S aktivnosti imaju više procjene sviđanja aktivnosti koje se provodeobzirom na satimaistraživačka Glazbenepitanja, kulture.postavljene su hipoteze:

H3:H1: OčekujeUčenici sepokazuju statističkiveći značajnainteres pozitivnaza povezanostzadatke izmeđslobodnog stvaralačkog izričaja u procjenusporedbi s uobičajenim stvaralačkim lektirnim zadacima.

eH2: sviđanjaU premaovakvom aktivnostimatipu kojezadatka se provode na satima Glazbene kulture najčešći procjenje likovni izraz s motivom ilustracija iz pročitane knjige.i

sviđanja prema izvannastavnim i izvanškolskim glazbenim aktivnosti među učenicima koji ih pohađaju.

 

Metoda radaSudionici

Kvantitativno istraživanje temelji se na deskriptivnoj i kauzalno-neeksperimentalnoj metodi društvenog istraživanja (Sagadin, 2001; Štemberger, 2020).

Uzorak ispitanika

Istraživanje je provedeno 2024.u godine,dva adruga sudjelovalorazreda jejedne 194osnovne škole u Republici Hrvatskoj, koji zajedno broje 40 učenika od(26 petoga do osmoga razreda osnovne škole, od toga su 52,6 % učenicedječaka i 47,414 %djevojčica), te dvije učenika.iteljice. NajvišeJedan razred (za potrebe istraživanja: Razred 1) brojao je 21 učenika sedmog(15 razredadječaka i 6 djevojčica), a drugi (33Razred %).2) Distribucija19 učenika po(11 razredimadječaka prikazanai 8 djevojčica). Za sudjelovanje djece u istraživačkim aktivnostima dobivena je upisana Slicisuglasnost 1.roditelja. 

 

SlikaPostupak 1i instrumenti

DistribucijaIstraživanje se temelji na kvalitativnom pristupu u kojem su se koristile metode intervjua i etnografskog opažanja uz dokumentiranje procesa. Provedeno je tijekom svibnja i lipnja 2024. godine. Prije aktivnosti u razredu proveden je intervju s učenikaiteljicama pou razredimakojem (Nsu =opisale 194)
o pročitanom djelu pod vodstvom učiteljice, učenici su dobili zadatak slobodnog stvaralačkog izraza, koji je predstavljen na sljedeći način:

Nakon čitanja knjige, odaberi način kojim ćeš izraziti ono što te se najviše dojmilo u knjizi. To može biti crtež, slika, strip, pjesma, skladba, kratki igrokaz, ples ili nešto drugo - što god ti padne na pamet! Najvažnije je da upotrijebiš svoju maštu, potrudiš se, uživaš i poštuješ rad drugih učenika oko sebe.

EtičnostPrije istraživanjapočetka

rada

Premaučenicima Kranželić,su Kovčoosigurani Vukadinrazličiti materijali – likovni pribor, papiri, pedagoški neoblikovan materijal i Ferićslično. (2016)Tijekom „mogućnostučeničkog informiranograda donošenjaproces odlukese odokumentirao sudjelovanjufotografiranjem. u istraživanju osnovni je princip istraživačke etike“ (str. 190). S obzirom da su u istraživanju sudjelovali maloljetnici, pribavljene su suglasnosti roditeljaRad učenika osnovnepraćen školeje bilješkama razrađenim u četiri parametra: pojavu imerzije (uronjenosti u stvaralački rad), socijalne interakcije, odabir umjetničkog izričaja i ravnateljamaterijala prijete provođenjaodabir upitnika.motiva. SvrhaBilješke su upisivane u tablicu s imenima učenika. Po završetku aktivnosti svaki učenik je zaštitepodijelio identitetasvoje učenikaiskustvo rada, što je također snimljeno video-zapisom. Naknadno je uslijedio i poštivanjadrugi etičkogdio kodeksaintervjua s učiteljicama u istraživanjima.kojem su podijelile vlastiti dojam i razmišljanja o provedenim aktivnostima.

 

Instrument

Za potrebe istraživanja konstruiran je anketni upitnik koji sadrži pitanja objektivnoga i subjektivnoga tipa pri čemu su ispitanici prema dihotomno postavljenim tvrdnjama i ordinalnoj, petostupanjskoj skali iznosili vlastita mišljenja o postavljenim tvrdnjama. Koeficijent unutarnje konzistencije Cronbach Alpha izračunat je prema pitanjima sa skalom, a pokazuje visoku pouzdanost α = 0,80. Dodatno se provela faktorska analiza na deset čestica sviđanja aktivnosti te ih je moguće grupirati u jedan faktor koji se nazvao generalni faktor sviđanja aktivnosti na satu Glazbene kulture. Zadovoljeni su preduvjeti za provođenje faktorske analize na ovim podacima, saturacije čestica s generalnim faktorom su zadovoljavajuće i ekstrahiranim faktorom se objasnilo nešto manje od 46,90 % varijabiliteta među česticama sviđanja (KMO = 0,895; Bartlettov test: p = 0,000). 

Analiza podataka i statistička obrada

Prikupljeni podatci obradili su se u statističkom programu (SPSS). Za deskriptivnu statistiku nominalnih i ordinalnih varijabli izračunale su se frekvencije (f), relativne frekvencije (%), aritmetička sredina (M), dominantna vrijednost (mode), median (Md), standardna devijacija (SD) te mjera normalnosti distribucije (skewness, kurtosis). Normalnost distribucije provjerila se Kolmogorov-Smirnov i Shapiro-Wilk testom, a oba su pokazala nenormalnost distribucije. Upotrijebili su se neparametriski Tukey test, Kruskal-Wallis test i korelacijski Spearman rho. Od parametrijskih testova korišten je Studentov t-test, analiza varijance (ANOVA), analiza kovarijance (ANCOVA) i Levenov test.

Rezultati istraživanja

PredmetPrema Glazbenainformacijama kultura,dobivenih premaputem Kurikulumuintervjua nastavnogs predmetaučiteljicom, Glazbenanastava kulturalektire zau osnovneRazredu škole1 i Glazbena umjetnost za gimnazije (2019) koncipiranatemeljena je una tritradicionalnim domenemetodama. gdjeLektira svakase imaodržava svojejednom ishodemjesečno, ijedan odgojno-obrazovnedo ciljevedva učenja.školska sata. Učenici aktivnimčitaju slušanjemvećinom upoznajukod glazbukuće, uz povremene iznimke zajedničkog čitanja ulomaka u školi ili cjelovitih djela u prvom razredu. U radu se koristi lektirni dnevnik, u koji učenici pišu naslov, ime pisca, glavne i sporedne likove te crtaju najdraži dio pročitanog. Na nastavi pišu pisanu provjeru pročitanog koja jese nastalaocjenjuje. Izbor naslova ovisi o dostupnosti u različitimknjižnici, povijesnimali stilovimai reakcijama i interesima učenika. Jednom godišnje postoji mogućnost slobodnog odabira naslova. Lektira se povremeno korelira sa sadržajima Hrvatskog jezika, Likovne i Glazbene kulture ili vrstama, a putem koje će doživjetiPrirode i analizirati glazbeno - izražajne sastavnice pojedinih glazbenih ostvarenja. Prilikom izvođenja glazbe, bilo pjevanjem, sviranjem, kroz glazbene igre, stvaralaštvo ili pokret, osim doživljaja glazbe, razvija i svoje glazbene sposobnosti. I u konačnici, učenik treba biti svjestan same uloge i vrijednosti glazbe u životu pojedinca, društva, narodaa itakvi čovječanstvazadaci uopćepovremeno se ocjenjuju (Kurikulum,npr. 2019)likovni radovi). Učenici vrlo dobro reagiraju na takve zadatke.

IstraživanjemSličan pristup lektiri prisutan je i u Razredu 2. Lektira se htjeloodržava saznatijednom mjesečno, a u radu se koriste lektirne bilježnice u koje glazbene aktivnosti učenici odpišu petogaodgovore na pitanja o pročitanom djelu. Na nastavi također pišu pisane provjere te dobivaju ocjenu. Odabir naslova ovisi o dostupnosti u knjižnici, učiteljičinoj procjeni primjerenosti te interesima učenika. Učenicima su ponuđena i 3 do osmoga4 razredanaslova najvišegodišnje preferiraju,za ačitanje izvučenipo suizboru. sukladnoUčiteljica ishodimanavodi domena.kako rijetko (do dva puta godišnje) lektiru povezuje s Likovnom kulturom, i tada učenici oslikavaju lik ili događaj iz pročitane knjige, te se radovi ocjenjuju. Učenici su namotivirani petostupanjskojza ordinalnojtakve skalizadatke. izražavali

svoje

Tijekom sviđanjemjeseca premau glazbenimkojem aktivnostimasu gdjeprovedene istraživačke aktivnosti, Razred 1 imao je 1slobodni –izbor uopćelektirnog minaslova. Šestero učenika odlučilo se neza sviđPismo iz Zelengrada N. Videk, četvero učenika odabrala su knjigu iz serijala Čovpas D. Pilkeya, dvoje učenika čitalo je Božićnu bajku N. Iveljić, a dodvoje 5Ježevu –kućicu veomaB. miĆopića. sePojedinačni sviđaodabiri bili su i sljedeći naslovi: Pale sam na svijetu (TablicaJ. 1)Sigsgaard), Baby Lasagna i mačak Stipe (M. Purišić, I. Jurilj), Pudingo (J. Pervan, A. Petrović), Kralj lavova (Disney), Kako je Lota spasila abecedu (personalizirana slikovnica, Tvornica snova), Riba duginih boja (M. Pfister), Najotmjeniji div u gradu (J. Donaldson).

TablicaU Razredu 1

Stajališsvi učenici odlučili su se za izradu likovnog rada prema pročitanom djelu. Od ukupno 21, 17 radova nastalo je kombinacijom više likovnih tehnika. Njih 18 izrađeno je prema ilustraciji iz pročitane knjige (slikovnice). 3 rada nastala kao originalna stvaralačka nadogradnja radnje ili motiva – samostalno osmišljen nastavak stripa Čovpas, tematski drugačije ilustracije uz prepisani tekst Ježeve kućice, te crtanje vlastitog izuma prema poticaju iz priče Pudingo. Kod većine učenika oprimijećen aktivnostimaje kojevisok seinteres provodei nauronjenost satima(imerzija) Glazbeneu kultureproces, te samo 3 učenika pokazuju slabiji fokus tijekom rada. Promatranjem socijalnih interakcija u tri slučaja je primijećeno da su socijalno manje dominantni učenici bili skloni kopirati rad od dominantnijeg učenika iz iste klupe (Nkod =2 194)

para)

 

Iz Tablice 1 vidljivonaglasila je kako je raspon odgovora na svim česticama maksimalan (Min = 1; Max = 5), a prema uvidu u aritmetičke sredine, učenicima se najviše sviđa slušanje glazbe (M = 4,13) i pjevanje pjesama (M = 3,92), glazbene igre (M = 3,61) te sviranje na instrumentima (M = 3,56). Najmanja aritmetička sredina zabilježena je na čestici upoznavanje glazbenih oblika (M = 2,86) i upoznavanje pjevačkih glasova (M = 2,92) koje im se djelomično sviđaju.

Dodatno se htjela provjeriti postoji li statistički značajna razlika između procjene sviđanja prema određenim glazbenim aktivnostima i uzrastu, tj. razredu koji učenik pohađa (Slika 2). Normalnost distribucije provjerila se testovima Shapiro-Wilk i Kolmogorov-Smirnov, kao i inspekcijom asimetričnosti (skeweness) i kurtičnosti (kurtosis) za svaku od 10 varijabli sviđanja, kao i za generalni faktor sviđanja u 4 grupe. Rezultati  ukazuju da svih 10 pojedinačnih varijabli sviđanja nisu normalno distribuirane i da je time narušena pretpostavka normalnosti distribucije. Također, generalni faktor sviđanja nije normalno distribuiran u 5. i 6. razredu, ali je normalno distribuiran u 7. i 8. razredu.

Postavila se hipoteza koja glasi:

H1: Postoji statistički značajna razlika između učenika petoga, šestoga, sedmoga i osmoga razreda u sviđaju aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture.

 

Slika 2

Generalni faktor sviđanja glazbenih aktivnosti prema razredima (N=194)

Rezultati Tukey post-hoc testa pokazali su danjeni učenici osmogrijetko razredadobiju (Mpriliku =raditi 3,07,prema SDsvom =izboru, 0,72)pa pokazujuih statističkije značajnoto nižeoduševilo. rezultatePrimijetila na varijabli generalnog sviđanja aktivnosti na satima Glazbene kulture od učenika petoga (M = 3,81; SD = 0,77)je i šestogaveću razreda (M = 3,55; SD = 0,81). Također, učenicima sedmoga razreda (M = 3,28; SD = 0,82) manje su sviđale aktivnosti na satima Glazbene kulture nego učenicima petoga razreda. Kako bi se utvrdilo na kojim je točno varijablama razlika, a koje konkretno opisuju glazbene aktivnosti na satima Glazbene kulture, upotrijebio se Kruskal-Wallis test (Tablica 2).

Tablica 2

Procjena sviđanja učenika prema glazbenim aktivnostima odjelima (N = 194)

	Razred	N	MRank	Kruskal – Wallis	Df		P
Pjevanje pjesama	Peti	44	110,22	11,095	3		0,011
	Šesti	35	96,65
	Sedmi	64	104,04
	Osmi	51	77,00
Slušanje glazbe	Peti	44	96,48	0,928	3		0,819
	Šesti	35	102,24
	Sedmi	64	93,13
	Osmi	51	100,61
Sviranje na instrumentima	Peti	44	115,98	11,468	3		0,009
	Šesti	35	87,06
	Sedmi	64	83,96
	Osmi	51	105,72
Glazbene igre	Peti	44	120,95	12,497	3		0,006
	Šesti	35	100,37
	Sedmi	64	84,74
	Osmi	51	91,30
Upoznavanje pjevačkih glasova	Peti	44	122,14	20,908	3		0,000
	Šesti	35	109,56
	Sedmi	64	92,98
	Osmi	51	73,65
Upoznavanje različitih instrumenata	Peti	44	122,33	17,777	3		0,000
	Šesti	35	109,07
	Sedmi	64	88,28
	Osmi	51	79,71
Upoznavanje glazbenih oblika	Peti	44	122,97	19,781	3		0,000
	Šesti	35	112,10
	Sedmi	64	83,90
	Osmi	51	82,58
Upoznavanje tradicijske glazbe	Peti	44	119,33	21,568	3		0,000
	Šesti	35	106,93
	Sedmi	64	99,73
	Osmi	51	69,40
Upoznavanje skladatelja	Peti	44	118,73	14,542		3	0,002
	Šesti	35	100,29
	Sedmi	64	98,31
	Osmi	51	76,25
Upoznavanje glazbenih vrsta	Peti	44	113,06	13,472		3	0,004
	Šesti	35	109,91
	Sedmi	64	97,44
	Osmi	51	75,64

p ≤ 0.05

Na devet od deset čestica postoji statistički značajna razlika sviđanja prema aktivnostima glazbene kultureraznolikost i uzrastasadržajnost učenika. Prema M_Rank učenici petih i sedmih razreda pokazuju statistički značajnu višu razinu sviđanje prema pjevanju pjesamaradova u odnosu na učenikeuobičajene šestihlektirne ili likovne zadatke. U samom procesu istraživanja dojmila ju je i osmihprilika razreda.da Nadalje,svaki učenicienik petihispriča inešto osmiho razredasvome pokazujuradu, statistički značajnu višu razinu sviđanja na čestici sviranje na instrumentima u odnosu na učenikeza šestihto i sedmih razreda. Na preostalih sedam čestica i prema M_Rank učenici petih i šestih razreda pokazuju statistički značajnu višu razinu sviđanje prema: glazbenim igrama, upoznavanju pjevačkih glasova, različitih instrumenata, glazbenih oblika, tradicijske glazbe, skladatelja i glazbenih vrsta u odnosu na učenike sedmih i osmih razreda. Jedino kod aktivnosti slušanje glazbe nema statistički značajne razlike. Postavljena hipoteza H1 kojainače kaže da postojinije statističkipraksa značajnanjenog razlika između učenika petoga, šestoga, sedmoga i osmoga razreda u sviđanju aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture je potvrđena.

Što se tiče izvannastavnih i izvanškolskih glazbenih aktivnosti, 35,6 % učenika osnovnih škola participira u njima. Najviše njih pohađa zbor (16,5 %), glazbenu školu (12,4 %), plesne aktivnosti (10,8 %), dok ih znatno manje sudjeluje u orkestru (4,1 %) i folkloru (1,5 %). Ispitivalo se postojanje statistički značajne razlike između onih učenika koji pohađaju ili ne pohađaju izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti i procjena razine sviđanja glazbenih aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture. Postavila se hipoteza koja glasi:

H2: Postoji statistički značajna razlika u procjeni sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satu Glazbene kulture s obzirom na uključenost učenika u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. Učenici koji su uključeni u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti imaju višu procjene sviđanja aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture.

      Za statističku obradu hipoteze koristila se ANCOVA s obzirom na sve potrebne preduvjete (linearna povezanost zavisne varijable (sviđanje aktivnosti) i kovarijata (uključenosti u izvannastavne i  izvanškolske glazbene aktivnosti[2]) na svakoj razini nezavisne varijable (razredi). Rezultati u Tablici 3 pokazuju da i uz kontrolu utjecaja izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti postoji utjecaj razreda na sviđanje aktivnosti na satima Glazbene kulture (F(3, 193) = 6,70, p < 0,001). Uz kontrolu kovarijata razredom je objašnjeno 9,7 % varijabiliteta u sviđanju aktivnosti na satima Glazbene kulture.rada.

TablicaIako 3je

uobičajeni

Prosječnepristup vrijednostilektiri sviđanjau glazbenihoba razreda vrlo sličan (temeljen na lektirnim dnevnicima i čestim provjerama razumijevanja pročitanog), promatranje dvaju razreda pokazalo je dva različita istraživačka konteksta koja je ponajprije odredio odabir lektirnog djela. Promatranje istraživačkih lektirnih aktivnosti uz kontrolu kovarijata

Generalni faktor sviđanja glazbenih aktivnosti koje se provodena satu Glazbene kulture
	M	Std. Error	95% Confidence Interval
Peti razred	3,758	0,114	3533	3983
Šesti razred	3,566	0,129	3312	3820
Sedmi razred	3,267	0,094	3082	3453
Osmi razred	3,124	0,106	2914	3333

Tablica 3 pokazuje prilagođene prosječne vrijednosti sviđanja aktivnosti na satima Glazbene kulture uz kontrolu kovarijata. Vidljivopotvrdilo je daobje suhipoteze prosječneovog vrijednostiistraživanja. sviđanja aktivnosti na satu Glazbene kulture uz kontrolu kovarijata nešto niže od prosječnih vrijednosti kada se ne kontrolira kovarijat. To ukazuje da uključenost u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti ipak doprinosi većem sviđanju aktivnosti na satu Glazbene kulture. Normalnost distribucije navedene čestice testirana je K-S testom i ukazuje na to da čestica nije normalno distribuirana. Međutim, kako nije riječ o krajnje narušenoj normalnosti, u daljnjoj obradi ipak će se pristupiti parametrijskom t - testu za testiranje razlika. Radio se follow-up sa nizom t-testova s kojima se testira razlika u sviđanju aktivnosti na satu glazbene kulture kodVećina učenika kojije jesu,bila odnosnovisoko nisumotivirana uključeniza zadatke slobodnog stvaralačkog izričaja, pokazali su visoku usredotočenost i uronjenost tijekom rada. Uvjerljivo prevladavajući modalitet izričaja bio je likovni izraz, u izvannastavnenajvećem i/ilibroju izvanškolskeslučajeva glazbenenastao aktivnostina (Tablicatemelju 4).ilustracije

iz

Tablicaknjige. 4Snažnija

individualnost

u T-procesu testi

rezultatima učeničkogradavidljiva1, dinamiciaktivnostiulogauvećinislučajevaistraživanjuza(posebice1),javilisuorijentiranostiučenikerezultiralipunotrimoglaučeničkaoponašanjemaujednom

je u Razredu	koji Levene'sje Testimao forslobodni Equalityodabir oflektirnog Variances		naslova.   tRasprava Provedene istraživačke aktivnosti nastojale su stvoriti preduvjete za ostvarivanje ishoda domene Književnost i stvaralaštvo – OŠ HJ B.2.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta. Ponajprije podsjećanje na doživljaj pročitanog kroz zajednički razgovor, a zatim ponuda različitih mogućnosti izričaja u oba je razreda stvorila vrlo bogatu i dinamičnu stvaralačku okolinu.	Prvo pitanje od kojeg je polazilo ovo istraživanje bilo je pokazuju li učenici veći interes za lektirne aktivnosti stvaralačkog izražavanja po izboru u odnosu na uobičajene lektirne stvaralačke zadatke. U oba ispitana razreda stvaralačko izražavanje u nastavi lektire sadržavalo je ilustraciju najdojmljivijeg dijela iz pročitane knjige (Razred 1), te rijetke korelacije s likovnom kulturom temeljene na motivima iz radnje (Razred 2). Zadatak slobodnog stvaralaštva stoga je u oba razreda predstavljao jedan dosad neuobičajeni prostor za ekspresiju doživljaja. Prema praćenju rada učenika, a zatim i refleksiji provedenoj s učiteljicama, u oba je razreda primijećen veći interes za rad u usporedbi s uobičajenim stvaralačkim aktivnostima, čime se potvrđuje i prva hipoteza. Ipak, učenički stvaralački proces koji je potaknut isključivo doživljajem književnog djela te ponudom materijala bez strogo definiranih smjernica ili očekivanja otvara pitanje uloge učitelja. U svojem modelu kreativnog poučavanja, Burnard (2017) naglašava važnost angažmana učitelja te okoline koja poziva na istraživanje i stvaranje. U ovakvim aktivnostima učitelj preuzima ulogu organizatora, no njegova voditeljska uloga treba poprimiti nešto drugačiji oblik. Učitelj učeniku treba dati kvalitetnu povratnu informaciju, no budući da sam stvaralački zadatak nema strogo definirane smjernice ili rezultat kojem učenički rad treba težiti, učitelj treba nastojati razumjeti učenikovu ekspresiju te potencijalno prepoznati prilike za individualizirano učenje. Taj aspekt nudi još puno prostora za istraživanje, te potencijalno definiranje smjernica za pružanje konstruktivnih povratnih informacija, a zatim i ideja za daljnju razradu i usmjerenje procesa učeničkog rada. Df U	promatranih P istraživačkih	nametnula Meanse Difference i	socijalnog 95%konteksta Confidencesvakog Intervalrazreda. ofIako thesu Difference se
	u F ovom	učenici Sig odlučili					samostalni Lower rad	u Upper Razredu
se Sviđanjeprimjeri generalno izrazite	na 1,070 druge	koji 0,302 su	radovima 4.562 s	sličnosti. 191 U	takva 0,000 slučaja	se 0,54 prepoznati	potreba 0,31 za	dominantnijeg 0,77 prijatelja,

se

**vidjelo p=0.01nastojanje pripadanja skupini. Iako se takve pojave mogu protumačiti i kao manjak volje za stvaranjem originalnog rada, mogu se povezati s istraživanjem H. Malin (2013), koje polazi iz sociokulturalnog pogleda na dječje umjetničko stvaralaštvo, te pokazuje da djeca umjetnički izraz koriste i kao sredstvo povezivanja s drugima.

IzDruga t-testahipoteza provedenogovog naistraživanja cjelokupnombila uzorkuje vidii da će se da učenici svihnajčešće opredijeliti za likovni izraz prema ilustraciji iz pročitanog djela. 39 od ukupno 43 učenička rada nastala su likovnim izražavanjem, a njih 34 naslikano je ili nacrtano prema ilustraciji. Prvi mogući razlog za takve odabire bile su uobičajene stvaralačke aktivnosti oba razreda uključeniu kojima je oslikavanje doživljaja pročitanog povremen ili čest zadatak, no bez daljnje razrade u izvannastavnepogledu razvoja same likovnosti. Nadalje, iako je u uputama naglašeno da se mogu izraziti i izvanškolskepisanjem, glazbenedramatizacijom, pjesmom ili pokretom, ponuđeni likovni materijal učenicima je bio najuočljiviji. U ovom kontekstu bilo bi zanimljivo istražiti isti zadatak na način da se unaprijed jasno organiziraju centri aktivnosti procjenjujuprema darazličitim imumjetničkim izričajima, no tu se višnameće sviđajupitanje realnih mogućnosti provedbe takvih aktivnosti nau satimaprostorno-materijalnim Glazbeneuvjetima kultureprosječne negoškole. Također, uočiljiv je i faktor dobi učenicienika, koji nisuse uključenijoš uvijek nalaze u izvannastavnerazdoblju početnog čitanja i izvanškolskepisanja glazbene(Bežen aktivnosti.i Reberski, 2014), što također može biti razlog rijetkog odabira literarnog izričaja.

Rezultati zasebno provedeni po razredima pokazuju iste rezultateOpredjeljenje za učenikelikovni šestoga,izraz sedmogapoziva na razmišljanje o vizualnoj komponenti lektire, posebice slikovnica koje su većinom prisutne u razrednoj nastavi te su prevladavale i osmogau razreda,ovom istraživanju. Dosadašnja istraživanja tog aspekta ukazuju na to da se učitelji u radu više fokusiraju za verbalni sadržaj slikovnice (Batič, 2021; Bukvić Pažin i Ott Franolić, 2023; Gabelica i Težak, 2017; Jerkin i Opačić, 2021; Papen, 2020; Visinko, 2000), a s druge strane likovni izraz zadaju kao uobičajen zadatak u nastavi lektire, no on se često svodi na kopiranje motiva iz knjige (Batič, 2021). Ipak, ukoliko uzmemo u obzir komunikacijsku i razvojnu komponentu dječjeg likovnog izraza (Malchiodi, 1998, Malin, 2013), te fokus na vizualno primjetan kod mlađih generacija te istovremenu potrebu za razvojem vizualne pismenosti (Bukvić Pažin i Ott Franolić, 2023; Hay, 2023; Papen, 2020), jasno je da spontani likovni izraz nosi velik izražajni, ali ne i za učenike petoga razreda kod kojih nema razlika u sviđanju aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture ovisno o tome idu li ili ne na izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. Postavljena hipoteza H2 koja kaže da postoji statističpedagoški značajna razlika u procjeni sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satima Glazbene kulture s obzirom na uključenost učenika u izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti je potvrđena.potencijal.

IzvannastavnePromatranje slobodnog stvaralačkog izražavanja temeljenog na doživljaju lektirnog djela otvorilo je prostor za mnoga promišljanja o potencijalima takvog rada u pristupu umjetnosti u razrednoj nastavi. Ponajprije, važno je napomenuti kako ovakav oblik rada ne treba promatrati kao isključivu zamjenu postojećim metodičkim pristupima, poput analize sastavnica književnog djela, razgovora na lektirnim satima, ili s druge strane problemskom pristupu u likovnoj kulturi. Ipak, ovakav pristup donosi mogućnost obrnutog pristupa poučavanju određenih pojmova ili koncepata koji se spontano javljaju u učeničkim radovima. Primjerice, pjesma o slonu koju je napisao učenik Razreda 1 može biti prilika za prepoznavanje pjesničkih elemenata poput rime ili stiha, a likovni radovi izrađeni na temelju motiva postaju polazište za istraživanje ilustracija Ivana Viteza te likovnih elemenata koji su u njima učestali. Na kraju, umjetnička ekspresija djeteta odražava i izvanškolskenjegove aktivnostiosjećaje omogućujute odnose s okolinom. Stoga, ovakav način rada zasigurno ostavlja još mnogo prostora za istraživanje, te traženje „strukture u slobodi“, kako bi se učiteljima i učenicima daomogućilo slobodnoprepoznavanje birajunjegovog aktivnostipotencijala prema svojim potrebama i interesima, čime pozitivno utječu na razvoj osobnosti (Mlinarević i Gajger, 2010). Aktivnosti potiču kreativnost i stvaralaštvo, omogućuju upoznavanje vršnjaka i pridonose cjelokupnom razvoju učenika (Fudurić, 2012). Kombinacija izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti pruža mladima podršku u njihovom razvoju (Vidulin-Orbanić, 2008). Slobodno vrijeme ima važnu ulogu u obrazovanju jer omogućuje pojedincu da aktivno oblikuje svoju osobnost, razvija slobodu i vlastiti integritet (Rosić, 2005).

Učenici mogu sudjelovati u raznim glazbenim festivalima, humanitarnim koncertima, interdisciplinarnim umjetničkim projektima i uspostavljati veze s profesionalnim glazbenicima i mentorima kroz edukativne programe. Ove aktivnosti ne samo da unapređuju glazbeni razvoj već i potiču razvoj timskog rada, socijalnih vještina, kulturne svijesti i samopouzdanja, čimete značajno obogaćujuostvarenje obrazovniu proces i osobni rast sudionika (Creech i sur., 2014). 

S obzirom na mali broj učenika koji pohađaju izvannastavne i izvanškolske aktivnosti (35,6 %), i njihovim intenzivnijim bavljenjem glazbom, za očekivati je da se tim učenicima više sviđaju sadržaji na redovnoj nastavi Glazbene kulture. Postavila se hipoteza koja glasi:praksi.

H3: Očekuje se statistički značajna pozitivna povezanost između procjene sviđanja prema aktivnostima koje se provode na satima Glazbene kulture i procjeni sviđanja prema izvannastavnim i izvanškolskim glazbenim aktivnosti među učenicima koji ih pohađaju. 

Relativno mali broj učenika u uzorku pohađa izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti. Iz navedenog razloga provjeravala se povezanost sviđanja aktivnosti na satima Glazbene kulture samo s onima koji su polaznici zbora (N = 37) i glazbene škole (N = 24) pa su korelacije računate na cjelokupnom uzorku. Rezultati korelacija sviđanja glazbenih aktivnosti (10 pojedinačnih i generalnog faktora) i uživanja pokazuju kako postoji statistički značajna korelacija između uživanja u zboru i sviđanja aktivnosti pjevanja pjesama (r = 0,58, p < 0,001), slušanja glazbe (r = 0,4, p < 0,05) i glazbenih igara (r = 0,34, p < 0,05). Ne postoji korelacija između uživanja u glazbenoj školi i sviđanja aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture. Ovi rezultati pokazuju kako ne postoji statistički značajna pozitivna povezanost između procjena sviđanja prema aktivnosti koje se provode na satima Glazbene kulture i procjeni sviđanja prema izvannastavnim i izvanškolskim glazbenim aktivnosti među učenicima koji ih pohađaju zbog čega H3 nije potvrđena.

 

Zaključak

Nastava glazbe ima važnu i značajnu ulogu u životu učenika. Prema Kurikulumu (2019), glazbeno obrazovanje treba poticati i unapređivati učenikov estetski razvoj, kreativnost, razvijati glazbene sposobnosti, razvijati svijest o očuvanju kulturne baštine i usmjeravati ga za življenje u multikulturnom svijetu. Ovo istraživanje nastojalo je pokazalodati kakouvid seu proces učenicimaeničkog generalnostvaralačkog sviđaizražavanja nastavadoživljaja Glazbenelektirnog kulture.djela Ipak,koje moguje potaknuto slobodnim odabirom modaliteta izričaja (likovni, glazbeni, literarni, dramski izraz ili izraz pokretom) te ponudom materijala, bez izričitih smjernica ili zahtjeva od strane učitelja. Teoretska polazišta pronađena su u idejama koje zagovaraju djetetov autonomni, aktivni i istraživačko orijentirani proces umjetničkog izražavanja (Burnard, 2017; Hay, 2023), te istraživanjima dječjeg stvaralaštva kao sredstva komunikacije i stvaranja značenja (Malchiodi, 1998; Malin, 2013). Istraživanje se primjetititemelji razlike u visini sviđanja  s obziromi na razredKreativnom pristupu lektiri (Gabelica i Težak, 2017), konceptu koji učenici pohađaju.  Pokazalo se kako učenici u nižim razredima predmetne nastave izražavaju višu razinu sviđanja prema glazbenim aktivnostima na nastavi, dok u višim razredima taj interes opada. Opadanje razine sviđanja prema sadržajima glazbene nastave s dobi svjedočpromiče jošintegrativno, neka istraživanja (Dobrotastvaralačko i Barbarić,cjelovito 2017;otkrivanje Dobrotajedinstvenosti isvakog Conar,lektirnog 2018; Dobrota i Reić Ercegovac, 2011; Šulentić Begić i sur., 2020; Radošević, 2024; Vrsalović, 2023). To ukazuje na važnost kontinuirane prilagodbe sadržaja i metoda rada kako bi se motivacija zadržala tijekom cijelog razdoblja osnovnog obrazovanja. djela.

Nadalje,Istraživanje rezultatije istraživanja pokazuju kako otprilike trećina učenika (35,6 %) pohađa dodatne glazbene aktivnosti biloprovedeno u dva druga razreda osnovne školi ili izvan nje. To potkrepljuje i veliko istraživanje Gergorićkole (2019)N=40). naNa uzorkusatu 4240 učenika primarnog obrazovanja u Hrvatskoj gdje 40,7 % učenika sudjeluje u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima zajedno. Šulentić Begić i suradnici (2021), na uzorku 510 učenika primarnog obrazovanja, istraživali su participiranje u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima i pokazalo se kako 33,5 % učenika sudjeluje u izvannastavnim i 37,5 % u izvanškolskim glazbenim aktivnostima.

Iako se učenicima generalno sviđaju glazbene aktivnosti na redovnoj nastavi, pokazalo se kako upravo onilektire učenici kojisu pohađajudobili izvannastavnezadatak stvaralački izraziti doživljaj pročitanih književnih djela, prema vlastitom izboru - slobodnim odabirom načina izričaja i izvanškolskematerijala. glazbeneRezultati aktivnostiprikupljeni višeetnografskim uživajuopažanjem ute redovnimintervjuima sadržajimas glazbeneučiteljicama kulture.pokazali I istraživanje Vrsalović (2023) je pokazalosu da učenici kojipokazuju pjevajuveći interes i uronjenost u zboruovakav ilitip klapizadatka imajuu pozitivnijiusporedbi odnoss premauobičajenim Glazbenojstvaralačkim kulturizadacima općenito,na zasatima razlikulektire, odkoji se u njihovoj razrednoj praksi ne javljaju često te su većinom usmjereni na likovni izraz. Također, većina učenika koji ih ne pohađaju. Toopredijelila se za likovno izražavanje prema ilustraciji iz knjige. Mogući razlog takvog odabira može povezatise potražiti u uobičajenoj lektirnoj praksi, razdoblju početnog čitanja i pisanja u kojem se učenici nalaze, te fokusu na vizualnu komponentu lektirnih djela (slikovnica). U opažanju procesa istaknula se i socijalna dinamika, poglavito u pojavi vršnjačke orijentacije u stvaralačkom radu (odabiru istog materijala ili motiva unutar skupine ili para). U njoj se prepoznaje sociokulturna funkcija dječjeg umjetničkog stvaralaštva, odnosno korištenje umjetničkog izraza kao sredstva povezivanja s činjenicom da izvannastavne i izvanškolske aktivnosti biraju prema vlastitim interesima, a to pokazuje da posebno vole i ostale sadržaje glazbene kulture. Previšićdrugima (1985)Malin, ističe da se upravo izvannastavne i izvanškolske aktivnosti značajnije odgovarati interesima učenika, a one pridonose širenju njihovih horizonata i direktno su povezane sa sadržajima redovne glazbene nastave (Vidulin-Orbanić, 2008)2013).

NajvišeKoncept učenikalektire, odnosno cjelovitog čitanja književnih djela nalazi se na svojim suvremenim prekretnicama, gdje prestaje biti vezan za dva 45-minutna sata Hrvatskog jezika, te otkriva kreativne i spoznajne mogućnosti svakog književnog naslova. Promatrane istraživačke aktivnosti prikazale su ga u istraživanjujednom pohađadrugačijem zbornosvjetlu. pjevanjeSlobodno (16,5umjetničko %)stvaralaštvo temeljeno na lektiri ponajprije preispituje ulogu učitelja kao organizatora i idevoditelja umjesto prenositelja znanja. U ovakvom procesu jasno je vidljiva potreba za pružanjem konstruktivnih povratnih informacija, koje bi se mogle usmjeravati i definirati daljnjim istraživanjem sličnih procesa. Također, razumijevanje ovakvog načina stvaralaštva moglo bi pomoći u glazbenuotkrivanju školujedinstvenih (12,4mogućnosti %).učeničkih Daradova jeza pjevanjedaljnje jednaučenje. odIako omiljenih glazbenih izvannastavnihovakve aktivnosti pokazalane sutrebaju mnogazamijeniti postojeće pristupe u interpretaciji lektire ili nastavi umjetnosti, uz daljnja istraživanja (Dubovicki,njihovih Svalinaizražajnih, spoznajnih, afektivnih i Proleta,socijalnih 2014;dimenzija Gergorić,potencijalno 2019;mogu Krnićpostati ikomplementarni Grgat,smjer 2016;suvremenih Lamontpristupa i sur., 2003; Nikolić, 2019; Svalina, Muha i Peko, 2016; Vidulin, 2016). lektiri.

Važno je napomenuti kako ne postoji povezanost razine sviđanja prema glazbenim aktivnostima učenika i njihovim sudjelovanjem u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Pozitivna korelacija je prisutna samo na varijablama uživanja u zboru i sviđanja aktivnosti pjevanja pjesama, slušanja glazbe i glazbenih igara. Ovi rezultati su logični s obzirom na sklonost učenika zbornom pjevanju i pjevanju općenito, a slušanje glazbe je osnovni način susreta s glazbenom recepcijom i potom reprodukcijom.

Ograničenja ovog istraživanja uključuju ograničen uzorak (N=194) koji nije reprezentativan za cijelu populaciju učenika predmetne nastave u Hrvatskoj. Također, korišten je isključivo anketni instrument čime se ograničava dublje razumijevanje konteksta i motivacije učenika. Buduća istraživanja mogla bi uključiti kvalitativne metode (npr. intervjue ili fokus-grupe) i longitudinalni pristup za praćenje promjena u stavovima kroz vrijeme.

Na koncu, može se zaključiti kako interes za glazbom postoji kod učenika primarnog obrazovanja, ali trebalo bi oblike glazbenih aktivnosti intenzivnije i strukturiranije poticati unutar općeobrazovne škole, ali i unutar drugih, srodnih institucija ili raznih udruga.

 

Literatura

BlaškovićBalić, A., Batinić – Puškarić, B., Kunovec, M. (2024). Artfulness pristup razvoju dječje likovnosti. Zagreb: Palabritas

Batič, J. (2021). Reading Picture Books in Preschool and Lower Grades of Primary School. Center for Educational Policy Studies Journal, 11 (1).

Bežen, A. i Reberski, S. (2014) Početno pisanje na hrvatskome jeziku. Priručnik uz Hrvatski pravopis. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Bukvić Prša,Pažin, T.A., Ott Franolić, M. (2023). Velika važnost malih priča: kako i zašto čitati djeci. Zagreb: Ljevak.

Burnard, P., Murphy, R. (2017). Experience and Attitude Of Primary School Students towards Gregorian Singing, The Journal ofTeaching Music EducationCreatively. ofLondon: the Academy of Music in Ljubljana, 27, 133 - 144.Routledge

Brđanović,Cremin, D.T. (2015). DevetogodišnjaTeaching osnovnaEnglish školaCreatively. –London: prilikaRoutledge.

za

Hay, novuP. kvalitetu(2023). obaveznogTeaching glazbenogArt obrazovanja.Creatively. U:London: Routledge

Gabelica, M., Težak, D. Atanasov-Piljek(2017) iKreativni T.pristup Sviben Jurkić (Ur.) Zbornik radova konferencije Istraživanja paradigmi djetinjstva, odgoja i obrazovanja (str. 282 - 292).lektiri. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 

Creech, A., Hallam, S., Varvarigou,Grosman, M. (2010). U obranu čitanja. Čitatelj i McQueen,književnost H.u (2014).21. Activestoljeću. ageingZagreb: withAlgoritam, music: Supporting wellbeing in the third and fourth ages. London: Institute of Education Press. Traduki.

Costa,Huzjak, M., Cruz,(2006). I.,Darovitost, Martins, F., Veríssimo, L.talent i Castro,kreativnost I.u odgojnom procesu. Odgojne znanosti, 8 (2023).1): Extracurricular Music Activities in School and School Engagement: Students’ and Teachers’ Perspectives. Qualitative Research in Education, 12(1), 52-80. http://dx.doi.org/10.17583/qre.11206 289-300.

Dobrota,Huzjak, S.M., Županić Benić, M. (2012)2017). UvodMjerenje kreativnosti u suvremenumetodici glazbenulikovne pedagogiju.kulture. Split:Hrvatski Filozofskičasopis fakultetza Sveučilištaodgoj ui Splitu.obrazovanje, 19 (3): 43-59

Dobrota,Jerkin, S. i Barbarić, S.C. (2017).2012) CroatianLektira Elementarynašeg Schooldoba. Students' Attitudes Towards Music Lessons. The Journal of Music Education of the Academy of Music in Ljubljana, 26, 5-19.

Dobrota, S. i Conar, R. (2018). Stavovi učenika prema nastavi glazbene kulture i glazbene umjetnosti. Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 6458 (1),27): 131 - 139. https://doi.org/10.32903/zs.64.1.10 113-132.

Dobrota,Jerkin, S.C., iOpašić, Reić Ercegovac, I.M. (2011)2021). StavoviSlučaj učenikaslikovnice: premaPoložaj glazbislikovnice iu nastavihrvatski glazbeneodgojno-obrazovnim kulture.dokumentima. ŠkolskiMetodički vjesnik,vidici, 6012 (2),12): 199 - 210. 71-94.

DržavniKara, pedagoškiH. standard(2020). osnovnoškolskogCreative sustavaResearch odgojaMethods: A Practical Guide. Bristol: Policy Press.

Leavy, P. (2020). Method meets art: Arts-based research practice. New York: Guilford Press

Nemeth-Jajić, J. (2007). Udžbenici hrvatskoga jezika u razrednoj nastavi. Split: Redak.

Malchiodi, C. A. (1998). Understanding Children's Drawings. New York: Guilford Press.

Malin, H. (2013). Making Meaningful: Intention in Children’s Art Making. International Journal of Art & Design Education, 32(1).

Ministarstvo znanosti i obrazovanjaobrazovanja. (2008)2019). Kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije. Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html   (4.7.2024.)obrazovanja.

Dubovicki,Ministarstvo S., Svalina, V.znanosti i Proleta, J. (2014) Izvannastavne glazbene aktivnosti u školskim kurikulumima. Školski vjesnik 64(4), 553 - 578.

Eldemir, A. C. (2016). An investigation of 4th Grade Students’ Attitudes towards Music Class. International Journal of Human and Behavioral Science 2(1), 8 - 19. https://doi.org/10.19148/ijhbs.67063

Fudurić, B. (2012). Mogućnosti rada u izvannastavnoj aktivnosti. Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 153(1), 107-116. https://hrcak.srce.hr/82863 

Gergorić, A.obrazovanja. (2019). Razvojne perspektive izvannastavnih glazbenih aktivnosti učenika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj [Doktorski rad]. Split: Filozofski fakultet. Dostupno na:  https://dr.nsk.hr/islandora/object/ffst%3A2481 (4.3.2025.)

Jurčić, M. (2008). Učiteljevo zadovoljstvo temeljnim čimbenicima izvannastavnih aktivnosti. Život i škola, 20, 9 - 26.

Krnić, M. i Grgat, M. (2016). Extracurricular Music Activities in Elementary Schools of the City of Split, Croatian Journal of Education, 18 (Sp.Ed.2), 175 - 185. https://doi.org/10.15516/ cje.v18i0.2111

Kranželić, V., Kovčo Vukadin, I. i Ferić, M. (2016). Etička pitanja u istraživanjima s obiteljima: primjer smjernica, Kriminologija i socijalna integracija, 24(1), 179 – 210 . https://hrcak.srce.hr/file/246735 

Kurikulum nastavnog predmeta GlazbenaLikovne kulturakulture za osnovne škole i Likovne umjetnosti za gimnazije. Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja. (2019). Kurikulum nastavnog predmeta Glazbene kulture za osnovne škole i Glazbene umjetnosti za gimnazije.gimnazije. (2019).Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Dostupno na: https://mzom.gov.hr/istaknute-teme/odgoj iobrazovanje/nacionalni-kurikulum/predmetni-kurikulumi/glazbena-kultura-i glazbena-umjetnost/756  (4.7.2024.)obrazovanja.

LamontPapen, A., Hargreaves D. J., Marshall N. A. i Tarrant M.U. (2003)2020). YoungUsing people’spicture musicbooks to develop critical visual literacy in andprimary outschools: challenges of school.a dialogic approach. British Journal of Music EducationLiteracy, 20(3), 229-241. doi:10.1017/S0265051703005412

Mlinarević, V. i Gajger, V.54 (2010). Slobodno vrijeme mladih – prostor kreativnog djelovanja. U Martinčić J., Hackenberger D. (Ur), Međunarodna kolonija mladih Ernestinovo: 2003.-2008. (str. 43 – 44). Osijek: HAZU, Zavod za znanstveni i umjetnički rad.

Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Republika Hrvatska. Dostupno na: https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html (2.7.2024.)

Nikolić, L. (2019). Stavovi studenata učiteljskog studija o glazbenom obrazovanju: Mogu li se mijenjati tijekom nastave glazbe?. Metodički ogledi: časopis za filozofiju odgoja, 25(2), 111 - 136. https://doi.org/10.21464/mo.25.2.6

Novosel, I. (2003). U glazbi zajedno. Priručnik za odgojitelje i učitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola Petrinja.

Oberle, E., J., Ji XR, Guhn, M., Schonert-Reichl, K. A., i Gadermann, A. M. (2019). Benefits of extracurricular participation in early adolescence: Associations with peer belonging and mental health. Journal of Youth and Adolescence, 48(11), 2255 - 2270. https://doi.org/10.1007/s10964-019-01110-2

Pejić Papak, P. i Vidulin, S. (2016). Izvannastavne aktivnosti u suvremenoj školi. Zagreb: Školska knjiga.

Previšić, V. (1985). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u odgoju. U Pivac, J., Previšić, V. (Ur.), Odgoj i škola (str. 26 – 431). Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja i NIRO “Školske novine”1).

Radočaj-JerkovićPavličić, A. (2017). Zborsko pjevanje u odgoju i obrazovanju. Osijek: Umjetnička akademija u Osijeku.

Radočaj-Jerković A., Milinović M. i Papa A. (2018). Specifičnosti rada s dječjim pjevačkim zborovima u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. U Šulentić Begić (Ur.), Suvremeni pristupi nastavi glazbe i izvannastavnim glazbenim aktivnostima u općeobrazovnoj školi (str. 93 - 106). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Radošević, A. M. (2024). Stavovi učenika osnovne škole o mjestu i ulozi nastave glazbe. [Diplomski rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet.

Rojko. P. (2012). Metodika nastave glazbe: teorijsko-tematski aspekti. Zagreb: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera Pedagoški fakultet Osijek.

Rosić, V. (2005). Slobodno vrijeme-slobodne aktivnosti. Rijeka: Naklada Žagar.

Sagadin, J. (2001). Pregledno o kvalitativnem empiričnem pedagoškem raziskovanju. Sodobna pedagogika 52(2), 10 - 25.

Svalina, V., Muha, K. i Peko, A. (2016). Izvannastavne glazbene aktivnosti u prva četiri razreda osnovne općeobrazovne škole. Napredak, 157(1-2), 71 – 89.

Šiljković, Ţ., Rajić, V. i Bertić, D. (2007). IzvannastavneKnjiški imoljac: izvanškolskeLektira. aktivnosti.Vijenac, Odgojne359. znanosti, 9(2), 113 - 145.

Štemberger, T. (2020). Uvod v pedagoško raziskovanje. Založba UniverzeDostupno na Primorskem.

Šulentić Begić J. (2010). Problematika pjevačkog zbora mlađe školske dobi. Tonovi, 55, 33 - 44.

Šulentić Begić, J., Begić, A. i Kir, I. (2021). Slobodno vrijeme i glazba: izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti učenika u gradu i predgrađu. Revija za sociologiju 51(2), 203 - 229 https:http://doi.org/10.5613/rzs.51.2.2

Šulentić Begić J., Begić A. i Pušić I. (2020). Preferencije učenika prema aktivnostima i sadržajima u nastavi Glazbene kulture. Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 18(1), 185 - 203. https://doi.org/10.31192/np.18.1.13.www.matica.hr/Vijenac/vijenac359.nsf/AllWebDocs/LEKTIRA

UNESCOVisinko, K. (2006)2000). Primjena slikovnice u odgojnoj i nastavnoj praksi, u: RoadKakva Mapje forknjiga Artsslikovnica, Education.ur. R. Javor, str. 70–78. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Hrvatski  Worldcentar Conferenceza ondječju Arts Education: Building Creative Capacities for the 21st Century, Lisabon. Pribavljeno Ožujak 7, 2025, s  https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000384200 knjigu.

Vican,Visinko, D., Bognar, L. i Previšić, V.K. (2007)2003). HrvatskiNeknjiževna nacionalnilektira kurikulum.u Uosnovnoj V.školi. PrevišićHrčak, (Ur.),tematski Kurikulum:broj: teorijePismenost – sadržajsposobnost -bez metodologija – struktura (str. 157 - 202). Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta i Školska knjiga.

Vidulin, S. (2016). Extracurricular Musical Activities in Primary School from the Teachers’ Point of View. U Sedláček, M. (Ur.), Music Education – Terra Cognita?  (str. 6 – 22). Brno: Masarykova univerzita. https://doi.org /10.5817/cz.muni.p210-8443-2016 

Vidulin-Orbanić, S. (2008). Fenomen slobodnog vremena u postmodernom društvu. Metodički obzori, 2(6), 19 – 33. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/32748 (6.3.2025.)

Vrsalović, P. (2023). Stavovi učenika primarnog obrazovanja o nastavi glazbene kulture [Diplomski rad]. Spilt: Sveučilište u Splitu: Filozofski fakultet.

 

---

[1] U daljnjem tekstu Kurikulum

[2] Zbog manjeg uzorka ispitanika koji idu na izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, ispitanici koji su potvrdno odgovorili na ove dvije varijable spojeni su u statističkoj obradi i zatokoje se une tekstumože, navode17: zajedno kao „izvannastavne i izvanškolske“. Dodatno, pokazalo se kako oni učenici koji idu na izvannastavne glazbene aktivnosti nerijetko su uključeni i u izvanškolske glazbene aktivnosti. 20-24.

 

Teaching (Today for) Tomorrow: Bridging the Gap between the Classroom and Reality 3rd International Scientific and Art Conference Faculty of Teacher Education, University of Zagreb in cooperation with the Croatian Academy of Sciences and Arts

PrimaryRequired schoolReading students‘as perceptionan ofIncentive musicfor lessonsFree andArtistic extracurricularCreative and out-of-school musical activitiesExpression

Abstract

The basic function of the educational system is to influence overall student development, wherein music education provides an important contribution. Music lessons in primary education are based on these activities: singing, listening, playing an instrument, musical games, creation, familiarization with instruments and singing voices, as well as getting to know the basic characteristics of musical styles, composers and forms. The contents of regular lessons can be an incentive to students for choosing extra musical activities in or out of school. Students have the possibility to attend extracurricular activities, such as choir singing, playing in an orchestra or participating in folklore, instrumental and dance groups. On the other hand, there are also after-school activities directed to formal education in music schools and informal education in cultural-artistic groups, private lessons, pop-rock schools and various vocal or instrumental amateur bands.  The aimissue of creativity, as one of the key topics of contemporary education, is particularly interesting in the subject of Croatian language, where we find it in the subject area Literature and Creativity. Some outcomes of this studyarea wasdefine how literature teaching should achieve its creative component – ​​to examineencourage students'students assessmentsin an individual creative expression of what they read. These outcomes are potentially achieved through required reading. Creative methods of required reading are increasingly present in practice, united in the concept of the activitiesCreative implementedApproach to Required Reading (Gabelica and Težak, 2017), which, in musicaddition lessonsto in-depth literary experience, seeks to integrate different artistic fields. Still, the question arises as to how much required reading truly leaves room for students' free expression, devoid of set frameworks or teachers’ expectations. This research involved two second-grade elementary school classes (N=40) whose students participated in required reading activities that included creative expression with the students' free choice of motifs, materials and theirmodalities involvementof inexpression (visual, musical activities,or whetherliterary inexpression, drama or outmovement), ofwithout school.additional Theframeworks researchor teacher’s suggestions. It was conductedobserved in 2024, and it includedthat students mostly opted for visual expression according to the illustration from the fifthbook, and that they showed greater interest and immersion in the work compared to usual required reading creative activities. The activities also revealed the eighthrole gradeof (Nthe =sociocultural 194).component of children's creativity, recognizing students' communication with the classroom social environment through their own expression. The results ofindicated the questionnaire showed that 82,5%potential of the students gladly participate in music lessons in general, and amongst the covered musical contents, they like music listening (M = 4,13) and singing songs (M = 3,92) the most. Students generally like content implemented in music lessons, and statistically significant differences were found between the fifth, sixth, seventh, and eighth grades regarding their preferences for that content. Over one-third of the students participate in extracurricular and out-of-school musical activities (35,6%). In their free time, they most often attend choir practice (16,5%) or music schools (12,4%). All research participants who participated in extracurricular and out-of-school activities expressed a greater liking forsuch activities in musicdiscovering lessons,further whenopportunities comparedfor learning based on the students’ works, students' focus on the visual aspect of reading works (picture books), the complex role of social relations in creativity, and the need to studentsempower whoteachers didto notcarry attendout any of these activities. On the other hand, no correlation was found between the preference forsuch activities implemented in music lessonsconstructively and students' satisfaction with these activities. purposefully. Research results indicate the importance of additional music activities in forming a positive student attitude toward music lessons. Structured extracurricular and out-of-school activities can play an important role in developing students' musical interests and contributing to their overall music education.

Key words:

music,creativity, extracurricularcreative activities,approach out-of-schoolto activities,reading, students‘reading, perception,free primarycreativity, educationart in teaching