Metric characteristics of ball-handling skills tests for preschoolaged children

 

	Odgoj danas za sutra:  Premošćivanje jaza između učionice i realnosti  3. međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO4 u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti
JelenaMarija AlićLorger1, SmiljanaAna Zrilić1, Marko DžajaLuketić2 1 Faculty of Teacher Education, University of Zadar,Zagreb, jelenacetinic@net.marija.lorger@ufzg.hr, szrilic@unizd.hr 2KatoličkaKindergarten osnovnaSavica, škola Ivo Mašina, ZadarZagreb

Sekcija - Kineziološka edukacija i sport

Broj rada: 1

Kategorija članka: Izvorni znanstveni članak

SažetakAbstract

CiljThe istraživanjaaim jeof utvrditithe postojeresearch liwas statističkito značajneverify razlikethe umetric učestalosticharacteristics pojaveof neprihvatljivihmotor oblikatests ponašanjafrom tijekomthe provedbeTGMD-2 kineziološkihtest aktivnostibattery kodfor učenikaassessing raneball-handling školskeskills dobiin spreschool-aged obziromchildren. naThe spollevel ispitanika.of Istraživanjeball-handling jeskills provedenowas nachecked 199with učenikathree četvrtih razreda primarnog obrazovanja osnovnih škola Zadarske županije. S obzirom na kriterij podjele prema spolu ispitanika, uzorak je podijeljen na dva sub-uzorka; učenice: N =104  i učenici: N = 95. Učestalost pojave neprihvatljivih oblika ponašanja ispitana je prigodnim upitnikom koji je osmišljen u svrhu provedbe istraživanja. Tvrdnje unutar upitnika podijeljene su na četiri skale: skalu nedoličnog verbalnog izražavanja, skalu agresivnosti, skalu odnosa prema autoritetima - učitelju, skalu odnosa prema autoritetima – roditeljima i skalu nemarnosti prema obvezamatests (uout školiof ifive upossible) obitelji)that form part of the battery for the assessment of gross motor skills based on the effective object control, namely: hand dribbling in place, kicking the ball and catching the ball with two hands. SudioniciTests istraživanjahit izražavalithe suball učestalostwith pojavea neprihvatljivihbat ponašanjawith natwo skalihands raspona(hitting odin 1baseball) doand throwing the ball were omitted due to demanding rotational movement technique (according to the authors’ estimate). The research was conducted on a sample of 30 children of whom 15 were girls and 15 boys aged 5 (1to –7 nikad;years. The results showed satisfactory metric characteristics of the tests and confirmed their possible implementation in further research in children of preschool age as   well. The obtained results indicated the existence of a statistically significant gender difference in the test kicking the ball in favor of boys, but only for the first two attempts. The shortcoming of this study can be attributed to the relatively small number of participants. Also, there is very little possibility of comparing the results obtained in this study with the results of measurements in the Croatian population at this age due to the lack of research using tests from the TGMD-2 –battery. rijetko;Accordingly, 3the –success ponekad;of 4the –acquired često;knowledge 5of –children uvijek).from Razlikethis premagroup spolucannot ispitanikabe testiranedefined, subut ttheir testom.results Rezultatican istraživanjabe ukazujuan kakoexcellent postojereference statističkipoint značajnefor razlikepossible učestalostifurther provedberesearch neprihvatljivihof oblikathis ponašanja tijekom provođenje kinezioloških aktivnosti između dječaka i djevojčica primarnog obrazovanja. Prema navedenim rezultatima dječaci u odnosu na djevojčice pokazuju veću učestalost postojanja neprihvatljivih ponašanja na svim skalama. Dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da prilikom osmišljavanja i provedbe intervencija koje imaju za cilj reduciranje neprihvatljivih oblika ponašanja posebna pažnja treba biti usmjerena prema dječacima.type.

Ključne riječiKeywords

agresivnost;children; nemarnost;motor neprimjerenoknowledge; ponašanje;TGMD razlike;-2 učenicitest battery

UvodIntroduction

IntegracijaWhen učenikaworking uwith socijalnopreschool-aged ichildren, društvenoone prihvatljivoof funkcioniranjethe umain školitasks kodis nekihto učenika,foster zbogchildren’s njihoveregular neuspješnegrowth prilagodbe,and rezultiradevelopment, manifestacijomand različitihto oblikasatisfy nepoželjnihtheir ponašanja.biological Nepoželjnoneed ponašanjefor definira se kao ponašanje koje odstupa od normalnog ponašanja za određenu dob, spol, situaciju i okolinu. Odnosi se na unutarnji svijet djeteta te stvara probleme njemu samome ili njegovoj okolinimovement (JukićIvanščak Lušić& Lorger, 2018), 2006).whereby Bouilletfostering itheir Uzelacgrowth and development, as well as developing their traits and abilities, should be in accordance with their developmental characteristics and should respect their individual differences (2007)Findak, navode1995). kakoThe supreschool nepoželjnaage ponašanjain djecechildren’s obilježenelives osobnimis izražavanjemseen negativnogas stavathe iperiod mišljenjaof premathe odgojiteljimamost uintensive obitelji,motor izvandevelopment. obitelji,Encouraging premachildren svojojto braćibe iphysically sestrama,active vršnjacima,is premaone raduof ithe učenjuimportant teaspects premaof pozitivnimtheir socijalnimupbringing standardimaand i normama. Koller-Trbovićeducation (2004)Petrić, određuje2019) nepoželjnaand ponašanjais djecealso kaoimportant onafor gdjefostering učeniciand icreating mladihabits činethat štetewill i/ililead problemeto sebimore samimaphysical iliexercise drugimand osobamagenerally naglašavajućicreating kakopositive selife njihov razvoj kreće od blagih, manje ometajućih i najčešće u manjoj mjeri primjetnih do onih težih, očevidnijih i opasnijih nepoželjnih ponašanja. Maddeh, Bennour i Souissihabits (2015)Tomac, nepoželjnaet. ponašanja definiraju kao ona ponašanja koja remete školske aktivnosti, posebno ponašanja koja ometaju učitelje i/ili učenike tijekom nastave (Maddeh i sur.al., 2015).Učiteljima ovakvaAccording nepoželjna ponašanja od strane učenika ometaju normalan tijek nastavnih aktivnosti za vrijeme sata, izravno utječu na smanjenje efektivnog vremena nastavnog rada zbog stalnih opomena, što nadalje(Findak, dovodiet.al., do2011), nemogućnostithere realizacijeare planiranihfew aktivnostihuman programiranihactivities nastavnimthat planomhave isuch posljedičnoa slabijegsignificant akademskogeffect uspjehaon a person as physical exercise, which affects: the process of transformation of anthropological characteristics, acquisition of motor knowledge and raising the level of motor achievements. Natural movement is the most suitable for the exercise process with children because of the variety of activities it enables. The exercises for the acquisition and formation of motor knowledge in children must be interesting, refreshing and simple so that loss of motivation and satiety could be avoided. Enrichment of natural forms of movement is expected to decrease or even eliminate monotony and intellectual satiety in children (Sulbaran i Leon,Lorger, 2014). In the entire process of growing up, it is paramount to pay attention to the acquisition of motor skills. Motor skills are all of the techniques learned for the purpose of performing certain movements or their combinations, which also include various sports techniques that are not necessarily related to motor skills but are more closely related to the child's cognitive abilities. However, motor skills are a prerequisite for high-quality execution of sports techniques, i.e. motor skills, so it is never too late to learn them. Learning motor skills takes place throughout one’s life, so there is no need to focus too much on learning new ones (https://mozes-ti-to.com/ucenje-motorickih-vjestina/, 2023) i.e. they should not be piled on top of each other too quickly as it may overburden a child’s cognitive capacities because the cognitive component is extremely important during their acquisition. Numerous studies have emphasized positive effects of physical exercise on children's motor learning. In the research by Ivanščak and Lorger (2018), the effects of motor learning on the distance ball throwing skill were examined on a sample of 52 preschoolers. Research results indicated statistically significant differences in the final measurement in both groups of respondents. The authors concluded that even a small number of repetitions can contribute to progress in a certain motor skill, and that motor learning has positive effects on children's motor development. In the research by (Gudelj Šimanović et. al., 2016), the analysis focused on the level of motor knowledge of preschool children who were included in various exercise programs. The research participants were 81 children divided into three subgroups. Their locomotor and manipulative motor knowledge were tested, and the results were statistically significantly better in favour of the children who attended a more varied sports program combined with a tennis playgroup. The obtained results indicated the importance of involving children in the sports activities that focus on several different sports with an emphasis on fun and play. Petrić (2019) states that from a kinesiology point of view, the early childhood and preschool period in a child’s life is particularly relevant for the development of motor skills, morphological characteristics, and motor and functional abilities. The development of motor skills implies an individual’s increasing ability to purposefully and harmoniously use one's own body to move and handle objects (Starc et al., 2004). Children’s motor development from the age of five until they start school is marked by significant progress. This period is accompanied by an increase in strength and endurance, and the movements have become more precise and faster. The child can run quickly and connect running with other natural forms of movement, hit a target from different distances as well as catch the ball thrown from different heights and distances (Petrić, 2019). The lack of this study can be associated with the relatively small number of participants. Also, there is very little possibility of comparing the results obtained in this study with the results of measurements in the Croatian population at this age due to the lack of research using tests from the TGMD-2 battery. Accordingly, the success of the acquired knowledge of children from this group cannot be observed, but their results can be an excellent landmark for possible further research of this type. The main objective of this research was to check the metric characteristics of three tests: hand dribbling in place, kicking the ball and catching the ball with two hands (the two-handed catch), using the TGMD-2 test battery intended for children aged 3 to 11 years.

Na satu

Tjelesne

Research ihypotheses

zdravstvene

This kulturetest battery measures children’s locomotor mobility and the gross motor skills of effective ball throwing, kicking and catching (TZK)Ulrich, 1985), kaowhich iare kodrelevant provedbefor ostalihthis organizacijskihresearch. oblikaThe radasecondary osnovnogobjective iwas diferenciranogto planacheck ithe programaskill kurikulumalevels nastavnogin predmetahand TZK-a,dribbling, kodkicking nekihand učenikacatching pojavljujuthe seball određenein manifestacijethis nepoželjnihgroup ponašanja.of Takvaparticipants. ponašanjaIn grupirajuaccordance sewith uthe lakšedefined uočljivaobjectives, ithe težefollowing uočljivahypothesis nepoželjnawere ponašanja.set: Prema Zrilićthe metric characteristics of the tests will be satisfactory (H1), Klasnićand ithe Đuranovićlevel of ball handling skills will be satisfactory (2023) u lakše uočljiva nepoželjna ponašanja spadaju: agresivnost, laganje, neposluh, prkos i nedisciplina, a u teže uočljiva ponašanja spadaju: plašljivost, povučenost, potištenost, razmaženost, pretjerana uzornost, nemarnost, nametljivost te krađa. Sulbaran i Leon (2014) pak u nepoželjna ponašanja ubrajaju: agresivnost, dosađivanje, nedisciplinu, nepristojnost, iskrivljavanje istine, deficit pažnje i distanciranje. Sat TZK interaktivne je i natjecateljske prirode što može doprinijeti učestalijoj pojavi nepoželjnih ponašanja (Busca, Ruiz i Rekalde; 2014)H2). U dosadašnjim istraživanjima navode se tri glavna čimbenika koji doprinose manifestaciji nepoželjnih ponašanja na satovima TZK-a. Prvi čimbenik je natjecateljska situacija koja se primjerice pojavljuje u sportskim i štafetnim igrama te motorički zadatci gdje učenici trebaju postići „bolji rezultat“ od protivnika ili ga „nadjačati“ u svom postignuću (Banos, 2021). Kao drugi čimbenik navodi se monotonija i dosada na satu TZK-a koja je rezultat neadekvatnog odabira metoda rada, metodičkih organizacijskih oblika rada i nezanimljivo osmišljenog sata TZK-a (Olweus i Breivik, 2014). Treći čimbenik koji pospješuje pojavu nepoželjnih ponašanja na satu TZK-a je nezadovoljstvo kineziološkim sadržajima koji se provode, a koji učenici ujedno doživljavaju manje atraktivnim (Banos, 2020). Nasuprot tomu, u dosadašnjim istraživanjima se nadvodi kako uživanje na satu TZK-a i zadovoljstvo mogu umanjiti pojavnost nepoželjnih ponašanja, a upravo je učitelj ključan faktor koji može učenike više zainteresirati za sat TZK-a te planirati kineziološke sadržaje u kojima će učenici uživati tijekom tjelesnog vježbanja (Banos, Barretos-Ruvalcaba i Baena-Extremera, 2019). Uz navedeno, mora se naglasiti da konfliktne situacije koje mogu nastati na nastavi TZK-a nisu rijetke iz razloga jer je emocionalna razina opterećenja učenika vrlo izražena. Prema Neljaku (2013) učestalost i vrste konfliktnih situacija na satu TZK-a ovise prije svega o obilježjima učenika u određenom razrednom odjelu, a mijenjaju se po razvojnim fazama kroz koje učenici prolaze. U razrednoj nastavi, a prema Nacionalnom kurikulumu za nastavni predmet TZK-a (NN/27, 2019) provode se različite nastavne teme koje, između ostalog, mogu potaknuti pojavnost nepoželjnih ponašanja kod učenika. Kod nekih učenika nastavna tema „Dječji nogomet“, koja se provodi u četvrtom razredu osnovne škole, zbog visokog emocionalnog opterećenja i natjecateljskog karaktera može dovesti do nepoželjne agresivnosti u kontaktu s učenicima protivničke ekipe, nadalje, laganja u smislu nepoštivanja pravila igre, nedisciplini, prkosu i neposluhu u izvođenju faula i slično. S druge strane, u takvom okruženju može se manifestirati plašljivost i potištenost učenika koji se nalaze u protivničkoj ekipi u odnosu na ekipu u kojoj je agresivan, neposlušan i nediscipliniran učenik.  Nemarnost učenika na satovima TZK-a najčešće se povezuje s nebrigom oko nošenja opreme (sportske obuće i odjeće) koja je ujedno i dio vrednovanja učenika u sklopu predmetnog područja TZK-a. U postojećem kurikulumu nastavnog predmeta TZK-a kao odgojno obrazovni ishod iz predmetnog područja „D: Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja“, kao jedan od ishoda koje učenik treba steći, pod točkom 2.1., navodi se kako učenik „… brine o opremi za tjelesno vježbanje“ (Kurikulum nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura za osnovne škole i gimnazije, 2019), stoga nemarnost u tom pogledu može imati posljedice na jedan od elementa vrednovanja učenika. Prevencija nepoželjnog ponašanja uključuje djelotvornu primjenu preventivne intervencije (Bašić, 2009). Budući da nepoželjna ponašanja na satu TZK-a mogu predstavljati prepreke u razvoju kvalitetnih socijalnih odnosa među učenicima, nužno ih je na vrijeme uočiti i provoditi postupke usmjerene na smanjenje pojavnosti takvih oblika ponašanja.

Rezultati dosadašnjih

istraživanja

Research ukazujumethods

kako

Participants učenici

mlađe

The školskeresearch dobiwas uconducted odnosuin naJune učenice2022, manifestirajuaccording nepoželjnije oblike ponašanja u svim mjerenim skalama (Banos i sur., 2019; Navarro-Paton i sur., 2020). Izraženije nepoželjno ponašanje učenika u odnosu na učenice na satovima TZK-a može biti rezultat bioloških predispozicija, individualnih osobina učenika ili pak posljedica društvenih očekivanja. Osim toga, razlike u ponašanju između učenika i učenica mogu biti rezultat njihovih različitih motivacijskih obrazaca. Motivacija je temelj ljudskog ponašanja i može utjecati na pojavu i prihvatljivih i neprihvatljivih oblika ponašanja učenika na satu TZK-a. Prema teoriji samoodređenja (engl. „Self-Determination Theory – SDT“), motivacija se promatra kao kontinuum koji se proteže od intrinzične motivacije, preko ekstrinzične motivacije, do amotivacije (Deci i Ryan, 1985). Učenici s naglašenom intrinzičnom motivacijom (IM) na satovima TZK-a uživaju u učenju i vježbanju motoričkih zadataka. Ekstrinzična motivacija (EM) povezana je s postizanjem ciljeva koji ovise o vanjskim čimbenicima. Učenik koji je ekstrinzično motiviran sudjeluje u tjelesnim aktivnostima radi vanjskih motiva kao što suthe ocjene,Code nagrade,of pohvalaethics iliin slično.research Trećawith glavnachildren, dimenzijain SDT-athree jepreschool amotivacijagroups (AM), odnosno nedostatak motivacije ili namjere prema ciljanom ponašanju. Učenici s visokim stupnjem amotivacije ne reagiraju na utjecaje okoline, imaju smanjenu potrebu za postignućem te pokazuju sklonost povlačenju ili odustajanju, umjesto rješavanju zadataka, pohađanja nastave TZK-a i vježbanju motoričkih zadataka. U teoriji samoodređenja (SDT) navodi se kako je intrinzična motivacija povezana s adaptivnim kognitivnim, afektivnim i bihevioralnim odgovorima, dok je ekstrinzična motivacija povezana s neadaptivnim kognitivnim, afektivnim i bihevioralnim posljedicama (Deci i Ryan, 2000). Istraživanja koja su proučavala razlike u motivaciji u sportskom kontekstu s obzirom na spol ispitanika ukazuju na postojanje razlika, stoga se očekuju i razlike u manifestaciji nepoželjnih ponašanja,in a satovimakindergarten TZK-in Zagreb with a izmeđusample učenikaof i30 učenica.subjects (15 boys and 15 girls) aged 5 to 7 years.

Školsko nasilje

predstavlja

Sample vrlovariables

zabrinjavajući

To društvenipurpose problem.of Rezultirathe ponašanjimaresearch, poputthree fizičkogtests iwere verbalnogused zlostavljanja,to nepoštivanjaexamine autoritetathe učiteljagross temotor stalnogskill ometanjaof odgojno-obrazovnoghandling radathe naball, nastavinamely hand dribbling in place, kicking the ball and catching the ball with two hands (Manzano,Ulrich, 2021)1985). Budući da djeca veći dio svoga vremena provode u školskom okruženju gdje se manifestiraju takva nepoželjna ponašanja te uzimajući u obzir činjenicu da u Hrvatskoj nema provedenih istraživanja koji bi proučavali navedenu tematiku u kontekstu nastave TZK-a, primarni cilj ovog istraživanja je utvrditi pojavnost manifestacije nepoželjnih ponašanja učenika rane školske dobi tijekom provedbe kinezioloških aktivnosti, a sekundarni cilj je uvidjeti postoje li statistički značajne razlike s obzirom na spol ispitanika.

 

MetodeBall radahandling skills tests

IspitaniciHand dribbling in place

A ball, 20 to 25 cm in diameter, and a flat hard surface are required to perform the measurement.

Description of the measurement procedure

The subject stands in an upright position with one leg in a slight forward position while holding a ball in his or her hands. At the examiner's signal, the subject dribbles the ball in place three times with one hand. Three successful consecutive bounces count as one correct attempt. Correct execution involves contact with the ball with one hand at waist level, pushing the ball with the fingertips (slapping the ball with an open palm is not allowed) and pushing the ball with the hand on the front or the outer side of the same foot as the hand being used. The test is performed three times and is scored with one point if the subject has met all three criteria for successful performance. If the test taker does not meet one or more criteria, the attempt is not scored.

 

Kicking the ball

In order to carry out this test, a ball which is 20 to 25 cm in diameter, 9 meters of clean surface, an adhesive tape for marking the surface and a wall are needed.

Description of the measurement procedure

The examiner marks the 9-meter and the 6-meter distance from the wall with an adhesive tape, and places the ball on the line that is closer to the wall. The subject stands on the line that is 9 m away from the wall. At the examiner's signal, the subject should run and kick the ball hard against the wall. The correct performance implies a continuous and fast movement towards the ball, body tilted backwards when kicking the ball and a forward swing of the hand that is opposite to the leg with which the subject kicks the ball. The test is performed three times, and one kick of the ball signifies one measurement. If the subject meets all three criteria in one kick, the attempt is scored with one point, and if one or more criteria are not met, the attempt is not scored.

 

IstraživanjeCatching jethe provedenoball nawith 199two učenikahands četvrtih

razreda

A primarnogsponge obrazovanjaball osnovnihwhich školais Zadarske15 županije.to Ispitanici20 sucm prosječnein dobidiameter, AS4 =m 10.8.of Sclean obziromspace naand kriterijan podjeleadhesive prematape spoluto ispitanikamark uzorakthe jesurface podijeljenare naneeded dvato sub-uzorka;carry učenice:out N=the test.

104

Description of ithe učenici:measurement N=procedure:

The 95.tester uses the adhesive tape to mark two lines with a 4 m distance between them. During the test, the tester stands on one line and the subject on the other. The tester throws the ball using a two-handed underhand toss and makes sure that the ball is thrown between the subject's shoulders and waist. Correct execution of the catch implies the subject standing with the arms in front of the body and the elbows bent. While preparing for the contact with the ball, the subject extends his or her arms and at the moment of catching the ball with the hands, bends the elbows. The test is performed three times, and each catch of the ball is one measurement. A catch is scored with one point if the subject has met all three criteria for a successful performance, and if the subject does not meet one or more criteria, the attempt is not scored.

 

PostupakData processing method

IstraživanjeThe jeanalysis provedenoof anonimnothe icollected dobrovoljnodata uwas sklopuperformed nastavnogwith sataStatistica Tjelesne13.5. iBasic zdravstvenedescriptive kulture.parameters Prijewere provedbecalculated, istraživanjaand zatraženaat jethe pisanasecond suglasnostlevel ravnateljaof školeanalysis, ithe roditeljametric ocharacteristics mogućnostiof provedbethe istraživanja.tests Istraživanjewere jechecked, odobrenonamely nareliability 12.coefficients redovitojand sjednicithe Stručnogfactor vijećastructure. OdjelaThe zafollowing izobrazbureliability učiteljacoefficients iwere odgojiteljacalculated: Sveučilištathe ualpha Zadru,reliability 21.coefficient travnja(α), 2022.the tecorrelation jeof provedenoindividual premaitems etičkimwith načelimathe istraživanja.remaining

test

items (RMS), and the average inter-item correlation. The internal reliability coefficient of the tests (Cronbach’s alpha, Cα) was also calculated, and the factor structure of the tests was verified.

Instrument 

Results

UčestalostThe pojaveobtained nepoželjnihresults oblika(Table ponašanja1) ispitanashow jevery prigodnimlow upitnikommean kojivalues je(all osmišljenare ubelow svrhu1.0), provedbewhich istraživanja,indicates very weak ball handling skills in this group of preschool children. However, the arithmetic mean values ​​for the final measurement in all tests demonstrate a česticequantitative suimprovement. obuhvatileThis najučestalijaindicates nepoželjnathat ponašanjathe naincrease satovimain TZK-a:the agresivnost,number ometanje,of neposlušnostrepetitions uhas izvršavanjuresulted zadataka,in slabathe angažiranostadaptation iof lošathe samodisciplinatest subjects to the performance of the task and their partial acquisition of the tested movement patterns. The value of the standard deviations (Kretch,SD) Kulinna i Cothran, 2010).  Tvrdnje unutar prigodnog upitnika ovog istraživanja podijeljene su na skale  na način  da je 6 tvrdnji procjenjivalo Skalu  nedoličnog verbalnog izražavanja, 8 tvrdnji Skalu agresivnost, 20 tvrdnji Skale odnosa prema autoritetima (unutar skale odnosa prema autoritetima  10 tvrdnji se odnosi na Skalu odnos prema učitelju i 10 tvrdnji se odnosi na Skalu odnos prema roditeljima),indicates a 6relatively tvrdnjigood procjenjujehomogeneity Skaluof nemarnostthe premaresults, obvezamathat (uis, školia ilower udispersion obitelji).of Sudionicithe istraživanjaresults, izražavalibecause suin učestalostall pojavethree nepoželjnihtests, ponašanjain učenikaall naattempts, skalithe LikertovogSD tipavalues raspona​​are odbelow 11.0. doIn 5conclusion, (1the –achieved nikad;results 2show –a rijetko;lower 3level –of ponekad;ball 4handling –skills često;than 5 – uvijek). Kako bi se provjerila pouzdanost svake subskale provedena je eksploratorna faktorska analiza (EFA). Na temelju analize pouzdanosti može se zaključiti da je pouzdanost tipa unutrašnje konzistencije na tri subskale vrlo dobra (Skala nedolično verbalno izražavanje: crombach alpha= 0.86, Skala agresivnosti: crombach alpha = 0.79 i skala odnosa prema autoritetu - roditelju: crombach alpha = 0.79), odnosno prihvatljiva (Skala odnos prema autoritetu - učitelju: crombach alpha = 0.70 i Skala nemarnosti prema obavezama: crombach alpha = 0.71) , za cijeli upitnik chombachova alpha iznosi  0.86.

Razlike u manifestacijama nepoželjnih ponašanja na skalama s obzirom na spol ispitanika testirane su t testom za nezavisne uzorke. Rezultati su obrađeni u programskom paketu Statistika for Windows Statsoft 13.

 expected.

Rezultati 

Uzimajući u obzir rezultate prikazane u TabliciTable 1 vidljivo je kako se učenici u odnosu na učenice učestalije nedolično verbalno izražavaju (p=0.00). Učenici učestalije govore proste riječi dok igraju neke momčadske igre u slobodno vrijeme (p=0.03); na satu TZK-a (p=0,02) i za vrijeme velikog odmora (p=0.00) koriste češće pogrdna imena (p=0.00); ako ih netko ismijava češće govore proste riječi (p=0.00); više vole gledati filmove sa sportskim sadržajima u kojima se koriste proste riječi (p=0.00), a tijekom sportskih aktivnosti svoje osjećaje (npr. sreću, ljutnju, bol, strah, veselje, itd.) učestalije izražavaju prostim riječima (p=0.00) u odnosu na učenice.

Na Skali agresivnost (Tablica 2) rezultati ukazuju kako učenici manifestiraju agresivnije oblike nepoželjnog ponašanja u većoj mjeri od učenica (p=0.00). Učenici se učestalije potuku dok igraju neke momčadske igre u slobodnoj igri (p=0.00); na satu TZK (p=0.01) i za vrijeme velikog odmora (p=0.00); u sportskoj igri kada ih netko ismijava češće se potuku s njima (p=0.00); konfliktne situacije na satu TZK u većoj mjeri rješavaju „šakama“ (p=0.00); učestalije uništavaju dvoranu i sportske sprave i rekvizite (p=0.00) u odnosu na učenice.

 

Tablica 1

RezultatiDescriptive razlika u manifestacijama nepoželjnih ponašanja na Skali nedoličnog verbalnog izražavanja parameters obziromfor nathe spolvariables učenika– total sample (N učenica = 104; N učenika = 95)N=30)

Legenda: AS 1 – aritmetička sredina učenica, AS 2 – aritmetička sredina učenika, SD1- aritmetička sredina učenica, AS2 – aritmetička sredina učenika; p – nivo značajnosti (<0.05)

 

Na Skali odnosa prema učitelju (Tablica 3) učenici ukazuju lošiji odnos prema učitelju u odnosu na učenice (p=0.01). Učenici u manjoj mjeri pažljivo slušaju što im učitelj govori (p=0.01); češće upadaju učitelju u riječ dok govori (p=0.00); u manjoj mjeri im se sviđaju razredna pravila te ih se manje i pridržavaju (p=0.03); češće se ponašaju na način koji smeta drugim učenicima (p=0.03) u odnosu na učenice.

Na Skali odnosa prema roditeljima (Tablica 4) učenici ukazuju lošiji odnos prema roditeljima u odnosu na učenice (p=0.00). Učenici se u većoj mjeri suprotstavljaju roditeljima i odbijaju njihove zahtjeve i pravila (p=0.00); u većoj mjeri okrivljuju druge za svoje nesportske postupke (p=0.00); učestalije u razgovoru o svom nepoželjnom ponašanju na satu TZK-a drsko odgovaraju roditeljima (p=003); namjerno su manje aktivni na satu TZK-a da razbjesne roditelje (p=0.04); više se naljute na roditelje kada im ne žele kupiti nešto od sportske opreme (p=0.03) u odnosu na učenice.

 

Tablica 2

Rezultati razlika u manifestacijama nepoželjnih ponašanja na Skali agresivnosti s obzirom na spol učenika (N učenica = 104; N učenika = 95)

Legenda: AS 1 – aritmetička sredina učenica, AS 2 – aritmetička sredina učenika, SD1- aritmetička sredina učenica, AS2 – aritmetička sredina učenika; p – nivo značajnosti (<0.05)

 

Tablica 3

Rezultati razlika u manifestacijama nepoželjnih ponašanja na Skali odnosa prema učitelju s obzirom na spol učenika (N učenica = 104; N učenika = 95)

Legenda: AS 1 – aritmetička sredina učenica, AS 2 – aritmetička sredina učenika, SD1- aritmetička sredina učenica, AS2 – aritmetička sredina učenika; p – nivo značajnosti (<0.05)

 

Na Skali nemarnosti prema obvezama (Tablica 5) učenici ukazuju veću nemarnost prema obvezama u odnosu na učenice (p=0.00). Učenice u većoj mjeri redovito vježbaju motoričke zadatke (p=0.04), više uče o važnosti redovite tjelesne aktivnosti (p=0.04), učestalije same pripremaju opremu za sat TZK (p=0.00) i u manjoj mjeri zaboravljaju ponijeti sportsku opremu za sat TZK (p=0.01) u odnosu na učenike.

 

 

 

Tablica 4

Rezultati razlika u manifestacijama nepoželjnih ponašanja na Skali odnosa prema roditeljima s obzirom na spol učenika (N učenica = 104; N učenika = 95)

 Legend: correlation of an individual item with the remaining items (RMS), reliability coefficient movement of reliability after the omission of a single particle (α)

Legenda: 

ASIt 1can –be aritmetičkaconcluded sredinathat učenica,Cronbach's ASalpha 2does –not aritmetičkanecessarily sredinahave učenika,to SD1-be aritmetičkaviewed sredinaas učenica,a AS2measure –of aritmetičkaan sredinainstrument, učenika;on pthe –contrary, nivothe značajnostivalues ​​for Cronbach's alpha may be applied to a certain sample whose responses may be context-dependent and should not be assumed a fixed feature of the scale or an instrument (<0.05)Taber, 2018).

Factorial structure of the tests

According to the results shown in Table 4 for each of the three tests, we isolated one factor with a value greater than 1.0, i.e. one main component.

 

Table 4                                                                                                                               

 Results of the principal component analysis

 

VARIABLES	L	% Total	Cum %
1st test:   Hand dribbling in place	2.34	77.89	77.89
2nd test:  Kicking the ball	2.37	78.88	78.88
3rd test:  Catching the ball with two hands	2.04	68.15	68.15

 

 

 

 

 

Legend: specific roots (L), total percentage (% Total), cumulative percentage (Cum %)

 

TablicaThis shows that for each individual test there is a common measurement object, depending on the test structure: hand dribbling in place factor (test 1), kicking the ball factor (test 2) and catching the ball with two hands factor (test 3). Also, for all three tests, the level of saturation for the total variance for the isolated components is satisfactory. A slightly lower value obtained for the principal component is observed for catching the ball with two hands test, but it still has a satisfactory value (68.15%) and is close to the maximum value (100%).

Test item analysis

The results (Table 5) show very high values ​​of items projected on each factor, which means that all three items in all three tests belong to the same object of measurement characteristic of the structure of each test.

Table 5

RezultatiResults razlikaof uthe manifestacijamatest nepoželjnihitem ponašanjaanalysis na Skali nemarnost prema obavezama s obzirom na spol učenika (N učenica = 104; N učenika = 95)

 

Legenda:Although AScatching 1the –ball aritmetičkawith sredinatwo učenica,hands AStest 2had –a aritmetičkaslightly sredinalower učenika,level SD1-of aritmetičkainternal sredina učenica, AS2 – aritmetička sredina učenika; p – nivo značajnostireliability (<Cα=0.05)76), which was explained earlier, its factor structure is satisfactory because the projections on the factor are higher than 0.70. Therefore, each isolated factor in each of the tests measures ball handling skills expressed through hand dribbling in place, kicking the ball, and catching the ball with two hands. Accordingly, the isolated factors (depending on the structure of each individual test) can be called the hand dribbling in place factor (F1), kicking the ball factor (F1) and catching the ball with two hands factor (F1).

 

RaspravaDiscussion

UThe ovomaim istraživanjuof jethis dokazanoresearch kakowas učenicito mlađeexamine školskethe dobilevel manifestirajuof nekegross oblikemotor nepoželjnihskills ponašanjaof tehandling dathe suball onausing učestalijathree kodtests učenikafor udribbling, odnosukicking naand učenice.catching Ovakvithe rezultatiball. uIn skladuaddition suto the main goal, secondary goals were set, namely, to verify the metric characteristics of the tests from the TGMD-2 battery (Ulrich, 2000) on our population and to verify the significance of differences in the performance of the tests based on gender. The analysis of the obtained results has shown a quantitative improvement in the final measurement on all three tests. It is proposed that even a small number of repetitions in preschool age can result in visible progress with respect to specific motor movement, especially in view of the children’s rezultatimageneral dosadašnjihlack istraživanjaof kojimotor navodeexperience. daGiven dječacithat manifestirajuwe nepoželjnijadid ponašanjanot ufind većojsimilar mjeriresults odfor djevojčicapreschool-aged children in literature, comparison of the results is not possible, nor can the level of motor knowledge, that is, the skill of handling the ball, be defined as satisfactory. Accordingly, we can neither accept nor reject the second hypothesis (Kulinna i sur.H2), 2006;which Cothranproposed ithat Kulinna,the 2007;level Granero-Gallegosof iball sur.handling skills would be satisfactory. The obtained results can be used to compare the level of ball handling skills in future studies, and that is the main value of this research. The obtained data further point to a clear need for increasing kinesiology activities in educational institutions, which would have a positive impact on the overall development of children. This has been confirmed by previous research (Gudelj Šimanović et al., 2016; BanosIvanščak i& sur.Lorger, 2018), 2017;which Glockalso isuggests Kleen,that 2017;the Banosimprovement iof sur.,motor 2019;knowledge Granero-Gallegosis imore sur.,viable 2020;in Tounsithe ienvironment sur., 2024). Ako se ove razlike promatraju s aspekta motivacije,where a uzimajućimultifaceted u obzir dosadašnja istraživanja koja naglašavaju da su učenice su na satovima TZK-a više intrinzično motivirane (Barić, Vlašić, Cecić-Erpič; 2013), dobivene razlike provedenog istraživanja koje govore da učenice imaju manje manifestirana nepoželjna ponašanja u odnosu na učenike su očekivane. Uz navedeno, kao jedan od razloga zašto učenici pokazuju učestalije od učenica neke oblike neprihvatljivih ponašanja je i njihova  sklonost prema natjecanju i fizičkoj dominaciji koja je izraženija u odnosu na učenice (Glock i Kleen, 2017). Nadalje, jedan od uzroka pojave neprihvatljivih ponašanja na satu TZK-a je i motivacijska klima. Ukoliko je motivacijska klima na satu TZK-a usmjerena na demonstriranje individualne superiornosti u odnosu na ostale vršnjake ili na izbjegavanje pokazivanja nesposobnosti,  takva klima može dovesti do sukoba i neprilagođenog ponašanja među učenicima (Hansen i Rindgal, 2018; Manzano-Sánchez i sur., 2023). U kontekstu ciljne orijentacije na satu TZK-a učenici u odnosu na učenice pokazuju veću usmjerenost na rezultat (Alić, 2017) što može učenike dodatno usmjeriti na postizanje cilja bez razmišljanja na koji način će doći do toga cilja, prilagođenim ili neprilagođenim oblicima ponašanja.  Uz navedeno, dosadašnja istraživanja pokazuju da tijekom djetinjstva i adolescencije učenice imaju veću samokontrolu u odnosu na učenike iste dobi (Chapple, Vaske i Hope, 2010;  Duckworth i sur., 2015) pa će se vjerojatnijeapproach to odrazitithe idevelopment naof manjuchild's učestalostmotor pojaveskills neprihvatljivihis ponašanjaimplemented, nawith satua TZK-a.higher number of repetitions of specific movement patterns. All this may have a positive effect on motor learning and consequently contributes to a more successful task performance. Verifying the metric characteristics of the ball handling skills tests showed very satisfactory results in this group of subjects for the hand dribbling in place test and kicking the ball test. Reliability analysis confirmed that these tests can be used in practice because the obtained values Coefficient of internal reliability Cronbach's alpha (Cα) ​​were above 0.80 in all elements. As for the catching the ball with two hands test, given that it is a single-item test, its internal reliability values ​​(Cα = 0.76) should be slightly better because in most research, the internal reliability limit Coefficient of internal reliability Cronbach's alpha (Cα) of 0.80 is considered desirable. Factor analysis showed that in all three tests, one measurement item that characterizes each test was isolated. Accordingly, it can be said that each test contains one measurement item that defines it. Factor loadings are high for all three tests and show that the factor structure corresponds to the hand dribbling in place factor, kicking the ball factor and catching the ball with two hands factor. Hence, the first hypothesis (H1) was confirmed, i.e. the metric characteristics of the tests are satisfactory. The lack of this research can be linked to the relatively small number of participants as well as the small chance of comparing the obtained results due to the lack of research using tests from the TGMD-2 battery at this age. It is therefore necessary to conduct more research on the kindergarten population to create a database that could be an excellent reference point for possible further research of this type.

Jedan od mogućih uzroka zašto se dječaci češće nedolično verbalno izražavaju je jer im ono omogućuje privlačenje pažnje na sebe i stvara im osjećaj moćnosti. Berry Brazelton i Sparrow (2013) ističu kako djeca mlađe školske dobi ponekad upotrebljavaju neprimjeren rječnik jer se osjećaju nesigurno pa im nedolično verbalno izražavanje predstavlja mehanizam privlačenja pažnje na sebe ili prikazivanja kao jačih i moćnijih nego što zbilja jesu. Dječaci često imaju potrebu vlastitog dokazivanja u situacijama suparništva među svojim vršnjacima pa im nedolično verbalno izražavanje može poslužiti kao paravan preko kojega se na „ljepši i kulturniji“ način svlada druga osoba (Mikić, Pehar i Mikić, 1999). Opić (2006) navodi kako ima situacija gdje fizički slabiji učenici preko svog individualnog načina komuniciranja, u ovom slučaju nedoličnog verbalnog izražavanja, nastoje pokazati vlastitu moć, dominaciju ili jasno odrediti svoj status unutar vršnjačke grupe. Nadalje, u ovom istraživanju su dobivene izraženije manifestacije nepoželjnih ponašanja na skali agresivnosti kod dječaka u odnosu na djevojčice što je u skladu s rezultatima dosadašnjih istraživanja (Tounsi, 2024). Mogući razlog je što česticama skale agresivnost nisu obuhvaćene tvrdnje koje bi se odnosile na socijalnu agresivnost a dosadašnja istraživanja upućuju da je takav oblik učestaliji kod djevojčica (Juul, 2018). Uz navedeno, uvažavajući biološko- fiziološke teorije etiologije agresivnosti, moguće je da dječaci u većoj mjeri manifestiraju agresivno ponašanje jer pokazuju viši stupanj impulzivnosti, prkosniji temperament, strože mjere discipliniranja od strane roditelja te veći negativan utjecaj vršnjaka u odnosu na djevojčice. Agresivnost, kao manifestacija nepoželjnog ponašanja, veliki je problem školskih sustava na globalnoj razini te mnogi pokušaji pedagoškog djelovanja tj. prevencije, ne donose poželjne rezultate (Zrilić, 2011). Nameće se zaključak kako jedino zajedničko djelovanje svih zaštitnih čimbenika nepoželjnih ponašanja djece može doprinijeti smanjenju učestalosti pojave istih. Kada se promatraju rezultati dobiveni u ovom istraživanju na skalama odnosa prema autoritetima (učitelju i roditeljima), vidljivo je kako učenici imaju više problema od učenica u prihvaćanju autoriteta. Bitno je naglasiti da unatoč tomu, i učitelji i roditelji trebaju postavi jasna pravila ponašanja, kako u razredu, tako i u obiteljskom okruženju i u slobodno vrijeme, ali i jasno definirati što će se dogoditi ako se ta pravila krše (Raguž, 2016). Kada se govori o odnosu prema autoritetima najčešće manifestacije nepoželjnih ponašanja učenika se isplovljavaju kao: prkos, nemarnost, neposluh, nedisciplina i laganje. Uzelac (1995) navodi kako se razlikuju dva oblika prkosnog ponašanja: otvoreni i prikriveni prkos. Otvoreni prkos se, primjerice u sportskom kontekstu, može očitovati kao otvoreno odbijanje udovoljavanju zahtjeva prilikom, na primjer, izvršavanja postavljenih motoričkih zadataka, napadi bijesa uslijed lošeg postignutog rezultata na sportskom natjecanju, nekontrolirano bacanje sportskih rekvizita i slično. Prikriveni prkos može se manifestirati kao nedovoljno tjelesno vježbanje, izbjegavanje dodatnog uvježbavanja motoričkih zadataka te indiferentnost na „kazne“ koje se izriču kod, primjerice, nepoštivanja sportskih pravila kao što je diskvalifikacija sa sportskog natjecanja. Bitno je istaknuti kako je obiteljsko okruženje ključni kontekst u kojem učenici oblikuju sliku o interpersonalnim odnosima i kreiraju vlastite obrasce socijalnih interakcija. Iz tog razloga odgoj  u obitelji može predstavljati učinkovitu zaštitu djeteta od manifestacije njihova nepoželjnog ponašanja u toj dobi (Raboteg-Šarić i Brajša-Žganec, 2001). Rezultati ovog istraživanja ukazuju kako su dječaci nemarniji i površniji prema obavezama i osobnim stvarima u odnosu na djevojčice. U cilju smanjenja nemarnosti kod učenika, Opić (2007) smatra kako je potrebno izvršiti opservaciju i identifikaciju nemarnog ponašanja, potom provesti metodičku prilagodbu, a na kraju izvršiti kontrolu i nadzor i usmjeravanje nemarnih učenika u različite aktivnosti.

Doprinos provedenog istraživanja očituje se u činjenici da se radi o prvom istraživanju u Hrvatskoj koje je imalo za cilj identifikaciju nepoželjnih ponašanja učenika mlađe školske dobi na satovima TZK-a. Rezultati mogu predstavljati polazište na osnovu kojega bi se u budućnosti mogle provoditi intervencije s ciljem redukcije pojavnosti takvih oblika ponašanja. Uz navedeno, rezultati istraživanja naglašavaju da se prilikom rješavanja nepoželjnih situacija treba usmjeriti dodatna pažnja na dječake koji učestalije manifestiraju nepoželjna ponašanja. Mora se istaknuti da istraživanje ima određene nedostatke u vidu kvalitetnijeg odabira mjernog instrumenta s detaljnijom psihometrijskom analizom, te većim odabirom broja ispitanika kako bi se dobiveni zaključci mogli generalizirati. U budućim istraživanjima bilo bi interesantno istražiti što doprinosi i u kojoj mjeri na pojavu nepoželjnih ponašanja na satovima TZK-a.

 

Zaključak

Nepoželjna ponašanja učenika tijekom provedbe kinezioloških aktivnosti sastavni su dio svakodnevnog odgojno-obrazovnog rada učitelja u primarnom obrazovanju. Manifestacija takvih oblika ponašanja prisutna je i kod dječaka i djevojčica, a u ovom istraživanju dobiveno je kako je takvo nepoželjno ponašanje učestalije kod dječaka, stoga bi prevencija trebala biti naglašenija kod učenika, ali nikako ne bi trebala izostati ni kod učenica. Prvi korak u postupku prevencije trebalo bi biti prepoznavanje i klasificiranje nepoželjnih ponašanja učenika. Drugi korak je proaktivno planiranje odgojno-obrazovnog procesa s jasno definiranim ishodima, pravilima ponašanja i obavezama učenika te metodički ispravno strukturiranim nastavnim procesom. Učitelj bi nadalje trebao unaprijediti sposobnosti upravljanja nastavnim procesom s obzirom na uočena nepoželjna ponašanja i djelovati na poboljšanje osobnih interpersonalnih komunikacijskih vještina kako bi što bolje rješavao nestandardne situacije. Uz navedeno, učitelj bi trebao učenicima davati i povratne informacije u obliku pohvale za poželjno ponašanje te jasno definirati pravila ponašanja i sankcije koje se primjenjuju ukoliko se ne poštuju postavljena pravila. 

 Conclusion

The level of these skills has not been defined due to the impossibility of comparison with previously obtained results on a similar population, so this research may be used as the basis for further implementation of these tests in research, comparison of results and definition of the level of the stated motor knowledge. The results of the verification of the metric characteristics of the tests extracted from the TGMD battery (hand dribbling in place, kicking the ball, and catching the ball with two hands) confirmed satisfactory metric characteristics and the possibility of their implementation in practice. Verification of the test on a significantly larger sample and on the entire battery of tests is recommended for future research.

LiteraturaReferences:

Cronbach,

1.     Alić,L. J. (2017)1951). GenderCoefficient Differencesalpha inand Goalthe Orientationinternal Betweenstructure Highof School students intests. PhysicalPsychometrika,

2.     Education Classes. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 1916 (Sp. Ed. 2)3), 171-188.297–334. doi:10.1007/bf02310555.

3.Findak, V. (1995). BanosMetodika R.tjelesne (2020)i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Boredom and disruptive behaviours in the physical education classrom. Journal of      Sport and Health Research, 12(3), 406-419.

4.            Školska knjiga.Banos R. (2021). Clima motivacional y conductas disruptivas en educacion fisica en estudiantes espanoles y mexicanos de educación secundaria. Journal of Sport and Health Research, 13(1), 1-12.

5.Findak, V., Prskalo, I., & Babin, J. (2011). Banos,Sat R.tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Gudelj Šimanović, Barretos-Ruvalcaba,D., Vukelja, M., i& Baena-ExtremeraKrmpotić, A. (2019). Protocol for the study of the academic, psychological and physical activity variables that influence the academic performance of Mexican and Spanish adolescents. Espiral. Cuadernos del Profesorado, 12(25), 89–99. doi:10.25115/ ecp.v12i25.2480

6.     Banos, R., Ortiz-Camacho, M. M.(2016). Razina motoričkih znanja djece   

predškolske dobi uključene u različite programme vježbanja. In V. Findak (Ed.), Baena-Extremera,Zbornik radova 25. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske “Kineziologija i područja edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije u razvitku hrvatskog društva” u Poreču (pp. 344-348). Hrvatski kineziološki savez. 

Ivanščak, A., & Tristan-Rodriguez,Lorger, J.M. (2018). Bacanje loptice u dalj u predškolskoj dobi-efekti motoričkog učenja. In L. Milanović, V. Wertheimer, & I. Jukić (2017)Eds.), Zbornik radova 16. Međunarodne konferencije Kondicijska priprema sportaša (pp. 260-264). Satisfaction,Kineziološki motivationfakultet andSveučilišta academicu performance in students of secondary and high school: background, design, methodology and proposal of analysis for a research paper. Espiral. Cuadernos del Profesorado, 10(20), 40–50. doi:10.25115/ecp.v10i20.1011Zagrebu.

7.Lorger, Barić, R., Vlašić, J. i Cecić Erpič, S.M. (2014). GoalMotoričko orientation and intrinsic motivation for physical education: Does perceived competence matter? Kinesiology 46, (1) 117-126.

8.     Bašić, J. (2009). Teorije prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga.

9.     Berry Brazelton, T. i Sparrow, J.D. (2003). Disciplina – Brazeltonov pristup. Buševec: Ostvarenje.

10.  Bouillet, D., Uzelac, S. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Zagreb: Školska knjiga.

11.  Jukić Lušić, I. (2006). Prevencija neprihvatljivih oblika ponašanjaučenje u predškolskoj dobi. In I. Prskalo, A. Jurčević-Lozančić,  & Z. Brajčić (Eds.), DijeteZbornik radova međunarodnog znanstvenostručnog skupa simpozija 14. Dani Mate Demarina “Suvremeni izazovi teorije i društvo:prakse časopisodgoja zai promicanje prava djeteta, 37(05)obrazovanja”, 103-126.Topusko (pp. 169-175). Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

12.Petrić, V. (2019). Buscá,Kineziološka F.,metodika Ruiz,u L.,ranom i Rekalde,predškolskom I.odgoju (2014).i Conflict resolution in schools as Learning Communities through physical education. Retos.obrazovanju. Nuevas tendencias en Educación Física, Deporte y Recreación, 25, 156-161. doi:10.47197/retos.v0i25.34503

13.Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Chapple,Starc, C. L.B., Vaske,Čudina-Obradović, J.M., Pleša, A., Profaca, B., & Hope,Letica, T. L.M. (2010)2004). SexOsobine differencesi inpsihološki theuvjeti causesrazvoja ofdjeteta self-control:predškolske Andobi examination(priručnik ofza mediation,odgojitelje moderation,roditelje andi genderedsve etiologies.koji Journalodgajaju ofdjecu Criminalpredškolske Justicedobi). ,Golden 38(6),marketing 1122-1131.– Tehnička knjiga.

14.Taber, K. S. (2018). The Use of Cronbach’s Alpha When Developing and Reporting. Research

Instruments in Science Education, 48(1273-1296). Cothran,https://link.springer.com/article/ D.10.1007/s11165-016-9602-2. J.

Tomac, Z., Vidranski, T., & Kulinna, P. H. (2007). Students’ reports of misbehavior in physical education. Research Quaterly for Exercise and Sport, 78(3), 216 -224. doi:10.1080/02701367.2007.10599419

15.  Deci, E. L. i Ryan, R. M. (1985). Intrinsic motivation and selfdetermination in human behavior. New York: Plenum.

16.  Duckworth, A. L., Shulman, E. P., Mastronarde, A. J., Patrick, S. D., Zhang, J., & Druckman,Ciglar, J. (2015). WillTjelesna Notaktivnost Want:djece Self-Controltijekom Ratherredovitog thanboravka Motivationu Explainspredškolskoj the Female Advantage in Report Card Grades. Learning and individual differences, 39, 13–23. doi:10.1016/j.lindif.2015.02.006

17. ustanovi. Glock, S., & Kleen, H. (2017). Gender and student misbehavior: evidence from implicit and explicit measures. Teaching and Teacher Education, 67, 93–103. doi:10.1016/j.tate.2017.05.015

18.  Granero-Gallegos, A., & Baena-Extremera, A. (2016). Validation of the short-form Spanish version of the physical education classroom instrument measuring secondary pupils’ disruptive behaviours. Cuadernos de Psicología del Deporte, 16(2), 89-98. Preuzeto 10.11.2024. s https://revistas.um.es/cpd/article/view/264451

19.  Granero-Gallegos, A., Baños, R., Baena-Extremera, A., & Martínez-Molina, M. (2020). Analysis of misbehaviours and satisfaction with school in secondary education according to student gender and teaching competence. Frontiers in Psychology, 11(63). Preuzeto 12.12.2024. s https://doi.org/10.3389/fpsyg.2020.00063

20.  Hansen, G., & Ringdal, R. (2018). Formative assessment as a future step in maintaining the mastery-approach and performance-avoidance goal stability. Studies in Educational Evaluation, 56, 59-70. doi:10.1016/j.stueduc.2017.11.005

21.  Juul, J. (2018). Agresivnost! Nov i opasan tabu? Zagreb: Harfa.

22.  Koller-Trbović, N. (2005). Neposlušnost i nepoštivanje pravila i autoriteta. Dijete i društvo 7, 29-39.

23.  Kulinna, P. H., Cothran, D., & Regualos, R. (2006). Teachers’ reports of student misbehavior in physical education. Research Quarterly for Exercise and Sport, 77(1), 32–40. doi:10.1080/02701367.2006.10599329

24.  KurikulumMedica nastavnogJadertina, predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura za osnovne škole i gimnazije45 (2019). Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Preuzeto 10.9.2024. s chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Publikacije/Predmetni/Kurikulum%20nastavnoga%20predmeta%20Tjelesna%20i%20zdravstvena%20kultura%20za%20osnovne%20skole%20i%20gimnazije.pdf

25.  Krech, P. R.3-4), Kulinna,97 P.– H.,104. & Cothran, D. (2010). Development of a short-form version of the Physical Education Classroom Instrument: measuring secondary pupils’ disruptive behaviours. Physical Education and Sport Pedagogy, 15(3), 209–225.  doi:10.1080/17408980903150121

26.  Maddeh, T., Bennour, N., i Souissi, N. (2015). Study of students’ disruptive behavior in high school education in physical education classes. Advances in Physical Education, 5(3), 143-151. doi:10.4236/ape.2015.53018

27.  Manzano, D. (2021). Diferencias entre aspectos psicológicos en Educación Primaria y Educación Secundaria: motivación, necesidades psicológicas básicas, responsabilidad, clima de aula, conductas antisociales y violencia. Espiral. Cuadernos del Profesorado, 14(28), 9-18. doi:10.25115/ecp.v14i28.4198

28.  Manzano-Sanchez, D., Ferrer-Lopez, B., Battaglia, G., & Gomez-Lopez, M. (2023). Support for autonomy and fear of failure in physical education lessons. Differences between “gender and physical extracurricular sports. Espiral. Cuadernos del Profesorado, 16(34), 1-11. doi10.25115/ecp.v16i34.9476

29.  Mikić, P., Pehar, M. i Mikić, M. (1999). Psovka u hrvatskome i njemačkome jeziku. Mostar: Ziral.

30.  Narodne novine 27 (2019). Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tjelesne i zdravstvene kulture za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

31.  Navarro-Patón, R., Mecías-Calvo, M., Gili-Roig, C., & Rodríguez-Fernández, J.E. (2022). Disruptive behaviours in Physical Education classes: A descriptive research in compulsory education. Journal of Human Sport and Exercise, 17(3), 504-517. doi:10.14198/jhse.2022.173.03

32.Urlich, D. Neljak, B.A. (2013)1985). KineziološkaTest metodikaof uGross osnovnomMotor iDevelopment. srednjemPro-ed. školstvu. Zagreb: Gopal.

33.  Olweus, D., & Breivik, K. (2014). Plight of victims of school bullying: the opposite of well-being. In A. Ben-Arieh, F. Casas, I. Frønes and J. E. Korbin (Eds.), Handbook of child well-being: Theories, methods and policies in global perspective (pp. 2593–2616). New York: Springer.

34.  Opić, S. (2006). Komorbiditet poremećaja ponašanja učenika. Pedagogijska istraživanja, 3(2), 109-120.

35.  Opić, S. (2007). Poremećaji u ponašanju učenika osnovne škole: pojava, uzroci, oblici i pedagoška prevencija. [neobjavljena doktorska disertacija], Zagreb: Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

36.  Raboteg-Šarić, Z. i Brajša-Žganec, A. (2000). Roditeljski odgojni postupci i problematično ponašanje djece u ranoj adolescenciji. U: Bašić, J. i Janković, J. (ur.) Roditeljski odgojni postupci i problematično ponašanje djece u ranoj adolescenciji (str. 155-170). Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju.

37.  Ryan, R.M., & Deci, E.L. (2000). Self- determination theory and the facilitation of intrinsic motivation, social development, and well-being. American Psychologist, 55 (1), 68-78. Preuzeto  12.12. 2024. s

a.     https://selfdeterminationtheory.org/SDT/documents/2000_RyanDeci_SDT.pdf

38.  Ryan, R. M., & Patrick, H. (2009). Self-determination theory and physical activity: The dynamics of motivation in development and wellness. Hellenic Journal of Psychology, 6, 107-124.

39.  Raguž, A. (2016). Pozitivna disciplina u razredu. Vukovarsko-srijemski učitelj. Vinkovci: Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak Vukovarsko-srijemske županije.

40.  Sulbaran, A., & Leon, A. (2014). Estudio de las conductas disruptivas en la escuela segun la percepción docente. Administración Educacional, 2, 35-50. Preuzeto 13.12.2024. s https://erevistas.saber.ula.ve/index.php/administracio

41.  Tounsi, O., Trabelsi, O., Souissi, M. A., Koubaa, A., Gharbi, A., Scharenberg, S., & Bahloul, M. (2024). Disruptive behaviors in Tunisian physical education settings: Gender and school level can matter. Psychology in the Schools, 61(3), 962–975. doi:10.1002/pits.23093

42.  Uzelac, S. (1995). Prkos kao jedan od kriterija pravovremene identifikacije učenika osnovne škole rizičnoga socijalnog ponašanja. Kriminologija i socijalna integracija, 3(2), 107-121.

43.  Zrilić, S. (2011). Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne škole. Čakovec: Zrinski.

44.  Zrilić, S., Klasnić, I. i Đuranović, M. (2024). Nepoželjna ponašanja djece, rana predškolska i mlađa školska dob. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet.

 

Teaching (Today for) Tomorrow: Bridging the Gap between the Classroom and Reality 3rd International Scientific and Art Conference Faculty of Teacher Education, University of Zagreb in cooperation with the Croatian Academy of Sciences and Arts

DifferencesMetrijske inkarakterstike thetestova manifestationvještine ofbaratanja undesirableloptom behavioru inpredškolskoj early school-age children during the performance of kinesiology activities with regard to gender dobi

AbstractSažetak

TheCilj goalistraživanja ofbio theje researchprovjera ismetrijskih tokarakteristika determinemotoričkih whethertestova thereza areprocjenu statisticallyvještine significantbaratanja differencesloptom iniz theTGMD-2 frequencybaterije ofkod occurrencedjece ofpredšklske unacceptabledobi. formsRazina ofvještine behaviorbaratanja duringloptom theprovjerena implementationje ofs kinesiologytri activities among early school-aged students, with regard to the gender of the respondents. The research was conducted on 199 students of the fourth grade of primary education in elementary schools in Zadar County. Considering the criterion of the respondents’ gender, the sample was divided into two sub-samples; girls: N= 104 and boys: N= 95. The frequency of occurrence of unacceptable forms of behavior was examined with an appropriate questionnaire designed for the purpose of conducting research. The statements in the questionnaire are divided into four scales: the scale of inappropriate verbal expression, the scale of aggressiveness, the scale of attitudes towards authorities - the teacher, the scale of attitudes towards authorities - parents and the scale of negligence towards obligationstesta (at school and in the family). Research participants expressed the frequency of occurrence of unacceptable behavior on a scale ranging from 1 tood 5 mogućih) koji čine dio baterije za procjenu grube motoričke vještine temeljene na učinkovitoj kontroli predmeta i to: vođenje lopte rukom u mjestu, udaranje lopte nogom i hvatanje lopte s dvije ruke. Izostavljeni su testovi udarac loptice palicom s dvije ruke (1udarac –u never;bejzbolu) 2i –bacanje rarely;loptice 3zbog –(prema sometimes;procjeni 4autorica) –zahtjevne often;rotacijske tehnike izvođenja gibanja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 djece od čega je 15 djevojčica i 15 dječaka u dobi od 5 –do always).7 Differencesgodina. accordingRezultati tosu thepokazali sexzadovoljavajuće ofvrijednosti themetrijskih subjectskarakteristika weretestova testedte withpotvrdili thenjihovu tmogućnost test.korištenja za daljnja istraživanja kod djece predškolske dobi. Dobiveni rezultati upućuju na postojanje statistički značajne razlike u testu udaranja lopte nogom u korist dječaka, ali samo u prva dva pokušaja. TheNedostatak researchovoga resultsisraživanja indicatemože thatse therepovezati aresa statisticallyrelativno significantmalim differencesbrojem insudionika. theTakođer, frequencyvrlo ofje implementationmala ofmogućnost unacceptableusporedbe formsdobivenih ofrezultata behaviouru duringovom kinesiologyistraživanju activitiessa betweenrezultatima boysmjerenja andu girlshrvatskoj inpopulaciji primaryu education.ovoj Accordingdobi tozbog thenedostatka mentionedistraživanja results,pomoću boys,testova comparediz toTGMD-2 girls,baterije. showSukladno tome, ne može se definirati uspješnost usvojenih znanja djece iz ove skupine, ali njihovi rezultati mogu biti izvrstan orjentir za moguća higherdaljnja frequencyistraživanja ofovoga unacceptabletipa. behaviour on all scales. The obtained research results point to the fact that when designing and implementing interventions aimed at reducing unacceptable forms of behaviour, special attention should be directed towards boys.

KeyKljučne wordsriječi

ključnedjeca; riječimotorička znanja; TGMD baterija testova