Perspektiva studenata o razvoju globalnih kompetencija u Republici Hrvatskoj
|
|
Odgoj danas za sutra: Premošćivanje jaza između učionice i realnosti 3. međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO4 u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti |
|
|
| Sekcija - Odgoj i obrazovanje za osobni i profesionalni razvoj | Broj rada: |
Kategorija članka: Izvorni znanstveni rad |
Sažetak |
|
U fokus grupi je sudjelovalo sedam studenata Kvalitativnim pristupom koji uključuje tematsku analizu podataka fokus grupa, utvrđeno je da se studenti različitih studija u Republici Hrvatskoj nisu susreli s kolegijima koji naglašavaju razvoj |
|
Ključne riječi: |
|
|
Uvod
KonceptiGlobalizacija održivostije proces gospodarskog i održividruštvenog razvojpovezivanja posljednjihna suglobalnoj desetljećarazini, upotaknut interesuširenjem mnogihtržišta svjetskihtransnacionalnih organizacijakompanija i financijskih institucija (UN-a,Čolić, UNESCO-a,2004). UNECE-a)Sukladno OECD (2007), globalizacija ima ambivalentan karakter, donoseći pozitivne aspekte poput multikulturalizma i kolektivnog djelovanja. Negativne posljedice globalizacije uključuju razlike između razvijenih i zemalja u razvoju, nizak životni standard, prisilnu migraciju i kršenje ljudskih prava (Jian i Jinhui, 2016). PojamNajčešći održivostiekološki primijenjujeproblem kao negativan utjecaj globalizacije su klimatske promjene koje se odražavaju na život na planeti Zemlji. Trenutno se intenzivno raspravlja o potrebi integracije 'globalnog' u različitimkurikulum područjimaobrazovnih –institucija od filozofije, politike, ekonomije, tehnologije, preko ekologije(García-Vita i društvenogaBarreto, razvoja2019; (JukićSablić i sur., 2021)., Održiviuključujući se razvoj definira kao razvoj „koji zadovoljava potrebe sadašnjice, a istodobno ne ugrožava mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe“ (World Commission on Environment and Development - WCED, 1987, str. 41). On je usmjeren na rješavanje društvenih, ekonomskihškole i ekološkihsveučilišta ciljevaširom kojisvijeta, bis seciljem trebaliomogućavanja postićiučenicima gospodarskim rastom i razvojem.
Odgojno-obrazovni sustav važan je čimbenik u stjecanjustjecanje znanja, ali i razvoju sposobnosti, vještina i stavovavrijednosti budućihnužnih generacijaza osuočavanje održivostis društvenim i održivomekološkim razvojuizazovima. Mnogi od navedenih izazova podrazumijevaju razvoj kompetencija koje uključuju aktivnosti usmjerene k očuvanju okoliša te kulturu individualizma (Robertson, 2021). Kako bi se oduprijeli izazovima globalizacije, nužan je razvoj kompetencija koje imaju za cilj shvaćanje uzročno posljedičnih veza koje se odražavaju u ishodima globalnog djelovanja (Freire, 1998).
Kompetencije uključuju razvijene sposobnosti različitih vrsta i razina, a postizanje stručnosti zahtijeva kompleksnu mrežu povezanih sposobnosti (Vrkić Dimić, 2013). Prema OECD (2020), kompetencije se definiraju kao složeni konstrukt koji obuhvaća četiri temeljna područja: kognitivnu kompetenciju (uporaba teorija i informalnog znanja), funkcionalnu kompetenciju (sposobnost obavljanja posla u specifičnom području), osobnu kompetenciju (odabir adekvatnog ponašanja u različitim situacijama) i etičku kompetenciju (moralno postupanje temeljem osobnih i stručnih vještina). Majewska (2023) naglašava ključne dimenzije globalnih kompetencija, uključujući kritičko mišljenje, odgovornost, neovisnost, otvorenost prema promjenama, timski rad, entuzijazam i globalno rješavanje lokalnih problema.
Međunarodno istraživanje PISA prati usvojenost globalnih kompetencija kod petnaestogodišnjaka u zemljama Europske Unije. Rezultati ciklusa 2018. godine, koji je obuhvatio utvrđivanje čitalačkih, prirodoslovnih i matematičkih kompetencija djece, omogućili su usporedbu nacionalnih podataka hrvatskog školskog sustava s drugim zemljama u Europi. Hrvatski učenici postigli su prosječan rezultat od 506 bodova na testu globalnih kompetencija, što omogućujeje transformacijuznačajno premabolje održivijemod iprosjeka pravednijemzemalja društvusudionica (Leicht474 i sur., 2018)boda). NijeMeđutim, dovoljno spoznati same koncepte (Vega-Marcote i sur., 2015), upoznati33,3% učenikeenika ne posjeduje osnovne kompetencije za suočavanje s problemimaglobalnim održivosti,izazovima, većšto je potrebnoznatno sustavno,manje intencionalnood odgajanjeprosjeka zaod vrijednosti koje leže49% u temeljimaostalim tezemljama. idejeKako (Jukić i sur., 2021) i zato se odgoju i obrazovanju za održivibi razvoj trebaglobalnih pristupitikompetencija interdisciplinarnobio ikontinuiran integrativno.
Uspješnostvažno procesaje da je globalno obrazovanje prisutno u svim segmentima odgoja i obrazovanja budućihpa odgovornih građana ovisi o obrazovnim politikama pojedine države, alitako i ou kompetencijamasustavu učitelja za ostvarenje toga cilja. UNESCO (2014) ističe kako je obrazovanje učitelja ključno za usvajanje i provedbuvisokog obrazovanja za održivi razvoj. Inicijalno obrazovanje treba osposobiti buduće učitelje za poučavanje učenika o svim aspektima održivog razvoja te za promicanje ekološki prihvatljivog načina života jer kvaliteta provedbe ovisi o kompetentnim i predanim učiteljima koji su motivirani djelovati kao pokretači promjena (Bürgener, Barth, 2018; Gough, 2016; Rieckmann, 2019) i pripremljeni za stvaranje održivije budućnosti odgojem i obrazovanjem učenika (Merritt i sur., 2019). Razvoj kompetencija budućih učitelja za održivi razvoj treba uključivati stjecanje potrebnih znanja o pitanjima održivosti, razvoj vještina u osmišljavanju učinkovitih oblika poučavanja i učenja te oblikovanje pozitivnih stavova prema ciljevima održivog razvoja (Brandt i sur., 2019). Uspješna implementacija i provedba odgoja i obrazovanja za održivi razvoj ne ovise samo o inicijalnom obrazovanju, već zahtijevaju kontinuirano profesionalno usavršavanje učitelja kojim se nadograđuju njihova znanja, vještine i navike (Kostović-Vranješ, 2015; Vukobratović i Rončević, 2020). Međutim, odluka o implementaciji odgoja i obrazovanja za održivi razvoj na svakom učitelju ponaosob. Ona ovisi ponajviše o njima i njihovim procjenama jesu li spremni prihvatiti taj izazov (Vukelić, 2021).
Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je da se studenti učiteljskih studija i učitelji ne osjećaju dovoljno spremnima i kompetentnima za ostvarivanje odgoja i obrazovanja za održivi razvoj (Dahl, 2019; Merritt i sur., 2019; Wolff i sur., 2017). Pegalajar-PalominoBlömeke i sur. (2021) pregledom su znanstvenih baza utvrdili pozitivne stavove budućih učitelja prema održivosti, međutim utvrđen je nedostatak u razvoju profesionalnih vještina potrebnih za provedbu odgoja i obrazovanja za održivi razvoj. Istraživanjem koje su provele Letina i Diković (2024) utvrđeno je da studenti ranog i predškolskog odgoja i učiteljskih studija imaju umjerenu razinu znanja i pozitivne stavove prema ciljevima održivog razvoja te slabiju uspješnost u praktičnoj primjeni tih ciljeva. Nadalje, istraživanje Bezeljak i sur. (2020) pokazuje kako budućim nastavnicima biologije nedostaje znanja o međusobnim odnosima između različitih dimenzija održivosti, a Burmeister i Eilks (2013) utvrđuju da budućim nastavnicima kemije nedostaju teorijska znanja o obrazovanju za održivi razvoj. U kontekstu obrazovanja za održivi razvoj budući nastavnici geografije najvišim vrijednostima procjenjuju svoje znanje o sadržaju, a najnižim svoje pedagoške i metodičke kompetencije za poučavanje održivog razvoja (Ammoneit i sur., 2022). Dodatna edukacija o obrazovanju za održivi razvoj tijekom studija omogućava studentima, budućim učiteljima, pozitivne učinke na stavove i percepciju te njihovu spremnost da pridonesu obrazovanju za održivi razvoj (Andersson i sur., 2013; Andersson, 2016). Istraživanjem koje je provela Vukelić (2021) utvrđeno je da studenti nastavničkih usmjerenja koji procjenjuju da su sposobni implementirati obrazovanje za održivi razvoj, ujedno iskazuju i veću razinu namjere da to učine. Teorijski model procjene spremnosti budućih nastavnika STEM područja za osmišljavanje, provođenje i vrednovanje poučavanja za održivi razvoj utvrđen je istraživanjem koje su proveli Manasia i sur. (2019). Rezultati ukazuju da se profesionalno znanje i praksa, profesionalni angažman i samoregulacija mogu smatrati važnim dimenzijama spremnosti učitelja za posao pri čemu se svaki sastoji od nekoliko podkomponenti, dok stručno znanje ima značajan utjecaj na nastavnu praksu i profesionalnu uključenost.
Kako bi budući učitelji razvili pozitivne stavove o obrazovanju za održivi razvoj i povećali svoju efikasnost u angažmanu i poučavanju učenika te uspješno svladavali profesionalne izazove, inicijalno obrazovanje učitelja mora osigurati programe koji će biti usmjereni na stvaranje profesionalaca koji će biti održivi građani i posjedovati odgovarajuće kompetencije za cjeloživotni razvoj i učenje, usmjeren na implementaciju odgoja i obrazovanja za održiv razvoj (Kang, 2021; Anđić, 2015).
Metode
Cilj istraživanja
Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati pripremljenost studenata učiteljskih studija za provedbu odgoja i obrazovanja za održivi razvoj (OR) primjenom njegovih osnovnih načela u aktivnostima poučavanja i učenja.
Istraživačka pitanja
U okviru definiranog cilja, istraživanje se usmjerava na sljedeća istraživačka pitanja:
1. Kako studenti samoprocjenjuju svoju pripremljenost za provedbu odgoja i obrazovanja za OR?
a. Kako samoprocjenjuju razinu svojih stručnih znanja o OR-u?
b. U kojoj mjeri se osjećaju spremnima za: provedbu aktivnosti vezanih uz OR (stručnu praksu); profesionalni angažman u području OR-a (stručno sudjelovanje); samoregulaciju u kontekstu provedbe koncepta OR-a; primjenu suvremenih nastavnih strategija učenja i poučavanju za OR?
2. Kakva je prediktivna vrijednost pojedinih dimenzija pripremljenosti (stručno znanje, stručna praksa, stručno sudjelovanje/profesionalni angažman, samoregulacija, vizija poučavanja) na prosječnu ocjenu studenta na učiteljskom studiju?
3. Postoji li statistički značajna povezanost između različitih varijabli spremnosti za provedbu odgoja i obrazovanja za OR?
4. Postoji li statistički značajna razlika u samoprocjeni spremnosti za provedbu odgoja i obrazovanja za OR među studentima s obzirom na a) prosječnu ocjenu na studiju b) godinu studija?
Uzorak istraživanja
Istraživanje je provedeno u veljači 2024. godine anketiranjem 170 studenata učiteljskih studija na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Demografska analiza uzorka pokazuje dominantnu zastupljenost ženskih ispitanica (97.1%), dok je udio muških ispitanika znatno manji (2.9%). Studenti su ravnopravno raspoređeni između četvrte (52.4%) i pete (47.6%) godine studija. Distribucija prosječne ocjene ukazuje na visoku akademsku uspješnost ispitanika, s većinom studenata koji postižu vrlo dobar (80.6%) ili odličan (14.7%) uspjeh. Manji dio uzorka (4.7%) ima prosječnu ocjenu dobar.
Postupak i instrumenti istraživanja
Istraživanje je provedeno anketiranjem po principu papir-olovka, pri čemu je sudjelovanje u istraživanju bilo dobrovoljno i anonimno. Za potrebe ovoga istraživanja konstruiran je upitnik temeljen na instrumentu Manasia, Ianos, Chicioreanu (2019) prilagođen ciljevima i kontekstu ovog istraživanja.
Upitnik se sastojao od četiri dijela. U uvodnom dijelu upitnika prikupljeni su demografski podaci o ispitanicima (spol, godina studija, prosječna ocjena). Glavni dio upitnika obuhvaća pet skala (stručna znanja, spremnost za provedbu aktivnosti, spremnost za profesionalni angažman, samoregulacija i spremnost za primjenu različitih nastavnih strategija u području odgoja i obrazovanja za OR) kojima se ispitivala samoprocjena studenata o vlastitoj pripremljenosti za provedbu odgoja i obrazovanja za OR.
Studenti su tvrdnje na prvoj skali procjenjivali na skali od pet stupnjeva (od 1 – uopće se ne odnosi na mene do 5 – u potpunosti se odnosi na mene). Na ostale četiri skale studenti su procjenjivali u kojoj mjeri se smatraju spremnima za provedbu odgoja i obrazovanja za OR (od 1 – uopće nisam spreman/spremna do 5 – u potpunosti sam spreman/spremna).
MetodeRazvoj obradaglobalnih podatakakompetencija studenta
ZaPojam statističku"globalne analizukompetencije podatakau korištensustavu visokog obrazovanja" odnosi se na sposobnost studenata da istražuju lokalna, globalna i interkulturalna pitanja (Rieckmann, 2018; Zha i Wu, 2021). Važno je statističkida programskistudenti paketrazumiju SPSSi 20.0.uvažavaju različite perspektive, komuniciraju s ljudima raznih kultura te djeluju u skladu sa smernicima održivog razvoja u međusobno povezanom svijetu (Lopes i sur. 2023; Michel i sur., 2022). DeskriptivniMeđutim, parametrirazvijanje rabljeniglobalnih sukompetencija 21. stoljeća kod studenata predstavlja izazov za utvrđivanjesveučilišta, deskriptivnihšto pokazateljamože pojedinihrezultirati česticapreopterećenjem kapaciteta, prekomjernim fokusom na specijalizaciju i skala.smanjenjem povezanosti ključnih zadataka i procesa (Stensaker, 2021). U svrhustudiji utvrđivanjeslučaja, normalitetakoristeći distribucijamodel provedenrazvoja globalnih kompetencija studenta, Crawford i sur. (2020) povezuju iskustva učenja i ishode studenta koji idu u prilog konkretnim rješenjima kao što su globalno djelovanje i potenciranje podrške vlasti u rješavanju globalnih problema Stavljanje u prvi plan razvoj globalnih kompetencija u kolegije nastave, prema mišljenju Crawforda i sur., (2020), nužna je Kolmogorov-Smirnov test, preteča za utvrđivanjekvalitetniji pouzdanostirazvoj skalaglobalnih izračunatkompetencija. Polukhina i Doskovskaya (2018) ističu da postoji potreba za razvojem novog modela obrazovanja koji bi osvijestio ulogu čovječanstva u globalnoj cjelini, obuhvaćajući ekološke, ekonomske i moralne aspekte. U današnje suvremeno doba, nužno je Cronbachstjecanje alfaznanja koeficijento pouzdanostiglobalnoj dinamici svijeta i shvaćanje da u trenutnom informacijskom društvu i izuzetno nestabilnoj političkoj situaciji, nije dovoljno samo "znati" ili posjedovati "vještine i sposobnosti" nego je nužno prilagoditi se okolini i razumjeti uzročno posljedične posljedice te djelovati kritički i globalno (TablicaHinduja 1)i sur., 2023). Polukhina i Doskovskaya (2018) smatraju da su potrebne individualne kvalitete pojedinca koje bi omogućile promjenu svijeta na bolje, predviđale izazove i prijetnje te razvijale sposobnostS obzirom svjesnog i aktivnog suprotstavljanja nepogodama društva.
Ferreras-Garcia i sur., (2021) ističu da su specifične kompetencije poput donošenja odluka, komunikacije, vodstva i upravljanja rizicima ključne za razvoj poduzetničkih vještina u sustavu visokog obrazovanja. Rezultati istraživanja koje je imalo za cilj utvrditi čimbenike koji utječu na stjecanje poduzetničkih vještina, ukazuju na međusobnu povezanost kompetencija i važnost kontinuiranog razvoja i cjeloživotnog obrazovanja. Rezultati istraživanja Butum i sur., (2020) daju uvid u različite percepcije studenata u pogledu razine usvojenosti vještina i kompetencije na tržištu rada. Najveće razlike percepcije studenata javljaju se unutar “međunarodne kompetencije” koja uključuje poznavanje stranog jezika. Studenti smatraju da je tržište rada više orijentirano na internacionalizaciju i potražnju za globalnim kompetencijama u smislu sposobnosti rada u multikulturalnim timovima.
Jurković (2024) ističe da je međukulturna osjetljivost sposobnost prepoznavanja i doživljavanja kulturnih razlika, uz nužnu otvorenost i spremnost na prilagodbu ponašanja u različitim kulturnim kontekstima. Rezultati istraživanja u kojemu je sudjelovalo 235 studenta Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, idu u prilog razvijenim interkulturalnim kompetencijama studenta. Siczek (2015) smatra da je potrebno uključivati studente u programe koji su usmjereni na međunarodnu razmjenu studenata. Rezultati istraživanja ukazuju da putem prilika globalnog angažmana, studenti imaju potencijal preispitati pretpostavke,vjerovanja i znanja o drugim kulturama te na taj način stječu perspektivu o drugima i sebi, povezujući se na taj način sa širom globalom zajednicom. Verbyla i sur., (2024) temeljem rezultata istraživanja također zaključuju da su međunarodna iskustva pomogla studentima da prošire svoju viziju svijeta i razviju bolje razumijevanje drugih kultura. Pinto (2018) na temelju rezultata istraživanja interkulturalnih kompetencija studenata zaključuje da akademska zajednica naglašava višedimenzionalnost interkulturne kompetencije, koje obuhvaćaju stavove (prihvaćanje, poštovanje, znatiželju, otvorenost), znanje (kulturni konteksti, samopouzdanje, kulturna samosvijest) i vještine (promatranje, slušanje). Razvoj navedenih kompetencija studenata visokog obrazovanja, povezan je s internacionalizacijom, ključan za smanjenje predrasuda, pripremu za život u globalnom svijetu i jačanje profesionalnog razvoja. Rezultati istraživanja Evtyugina i sur., (2021) u kojemu je sudjelovalo 53 studenta, idu u prilog važnosti interkulturalne komunikacije. Studenti prepoznaju da je vještina međukulturalne komunikacije neophodna za bilo koje područje djelovanja te smatraju da obrazovanje na visokoškolskoj instituciji pruža mogućnost stjecanja vještina interkulturalne komunikacije. Međukulturna komunikacija se po mišljenju studenata može odvijati i istraživati na grupnoj ili individualnoj razini.
Osim poduzetničkih i interkulturalnih kompetencija, važnost razvoja globalnih kompetencija usmjeren je i na održivi razvoj i sposobnost rješavanja potencijalnih političkih problema. Rezultati istraživanja Cebriána i sur., (2024) o stavovima studenata o rješavanju problema klimatskih promjena upućuje na važnost metodološkog pristupa u organizaciji školskih klimatskih skupova, prilagođenih deliberativnim demokratskim procesima i organiziranim skupovima s javnošću. Rezultati istraživanja D’Adamo i Gastaldi (2023) koje je imalo za cilj istražiti utjecaj sveučilišnih kolegija održivog razvoja na stavove studenata o rješavanju globalnih problema, ide u prilog razvoju transformativnog mišljenja i djelovanje studenata na „zelenom“ planu. Studenti su predlagali projekte za rješavanje stvarnih problema koji se odnose na održivi razvoj te usmjeravaju fokus interesa na bioproizvode i pitanja bioenergije. Važnost održivog razvoja i djelovanja „globalno“ očituje se i u rezultatima istraživanja Biancardi i sur., (2023). Studenti su na kraju semestra razvili utvrđenostavove dao seodrživom sverazvoju, skalesmatrajući distribuirajuodrživo poobrazovanje normalnoji raspodjeli,samopouzdanje primladih obradiključnima podatakaza primijenjenibuduće društvo. Istaknuli su postupcipotrebu parametrijskeza statistike.dekarbonizacijom Statističkitalijanskog značajnaenergetskog razlikasustava, što bi zahtijevalo razvoj obnovljivih izvora i promicanje energetske učinkovitosti. Ključne mjere uključuju subvencije za zelenu proizvodnju, energetske zajednice, diferencirano prikupljanje otpada i stručnu obuku. Održivo bi sveučilište prema mišljenju studenata koji su sudjelovali u navedenom istraživanju, trebalo poticati angažman studenata kroz stvarne projekte i jačati odnose između samoprocjene posjedovanja stručnih znanjanastavnika i provedbu aktivnosti vezanih za provedbu odgoja i obrazovanja za OR provjerena je pomoću Wilcoxonovog testa kao i razlike između procjene o primjeni pojedinih nastavnih strategija u odgoju i obrazovanju za OR. Hijerarhijskom regresijskom analizom provjereno je kakva je prediktivna vrijednost pojedinih dimenzija pripremljenosti na prosječnu ocjenu studenta na učiteljskom studiju. Za provjeru korelacija između varijabli spremnosti za provedbu odgoja i obrazovanja za OR izračunat je Pearsonov koeficijent korelacije. U svrhu provjere razlike između studenata različitih godina studija izračunat je t-test, a Spearmanov koeficijent korelacije za razlike s obzirom na ocjenu.studenata.
RezultatiMetodologija istraživanja
PremaCilj rezultatimaovog prikazanimaistraživanja je utvrditi na koji način studenti različitih studija u Republici Hrvatskoj percipiraju važnost globalnih kompetencija te kako implementiraju znanje o tim kompetencijama u mikro i makro okruženju. U fokus grupi je sudjelovalo sedam studenata različitih studijskih programa visokih učilišta Republike Hrvatske. S obzirom na to da je fokus grupa organizirana putem online komunikacije, interakcija i komunikacija sudionika je snimana, a zatim transkribirana. Sudionici istraživanja su na početku dobrovoljno pristali sudjelovati, bili su upoznati sa svrhom i ciljem istraživanja te im je zajamčena anonimnost pri objavljivanju rezultata istraživanja. Pitanja postavljena s ciljem poticanja dublje rasprave o navedenoj temi, formulirana su u skladu s PISA upitnikom iz 2018. godine, koji obuhvaća tematske cjeline vezane uz razvoj globalnih kompetencija kao dodatnu i inovativnu domenu. Kvalitativni pristup uključivao je tematsku analizu podataka prikupljenih iz fokus grupe.
Rezultati istraživanja
S obzirom na to da su pitanja korištena u fokus grupi formulirana u skladu s PISA upitnikom iz 2018. godine, koji obuhvaća dimenzije i teme vezane uz komunikaciju, održivi razvoj, rješavanje sukoba na globalnoj razini, ljudska prava i ravnopravnost spolova, multikulturalizam te međunarodne socijalne probleme, rezultati istraživanja ukazuju na to da se studenti tijekom svog studija ne susreću s kolegijima koji se bave ovim temama. Također, studenti navode da su imali samo nekoliko kolegija u kojima su globalne kompetencije djelomično spominjane te navode da nisu sudjelovali tijekom studiranja u bilo kakvim programima razmjene studenata drugih država.
Studentica 1 kaže: „Što se tiče kolegija o razvoju globalnih kompetencija, kad se pokušam prisjetiti, mislim da se nisam susretala s takvim kolegijem niti sam bila uključena u Erasmus projekte“. (studentica 1, osobna komunikacija, 2. ožujak, 2023).
Na pitanje o komunikaciji i rješavanju problemskih situacija u interakciji s drugima, studenti ističu da je od suštinske važnosti prilikom rješavanja konflikta utvrditi sagledava li se problem iz istog gledišta te ističu važnost identificiranja uzroka različitosti mišljenja. Naglašavaju značaj kompromisa, ali i potrebu za zauzimanjem vlastitog stava prilikom rješavanja konflikta, što posebno ističe studentica 3: „Smatram da je u rješavanju konflikta s nekom osobom potrebno razumijevanje i uvažavanje ali opet i zastupanje sebe a ne samo potvrđivati da bi se konflikt riješio“ (studentica 3, osobna komunikacija, 2.ožujak,2023).
U kontekstu održivog razvoja i ekonomičnog upravljanja energetskim izvorima, studentica 4 smatra da je prioritet zadovoljavanje ljudskih potreba za vodom i optimalnom temperaturom. S druge strane, studentica 5 ističe važnost pronalaženja "zlatne sredine" u štednji energenata, naglašavajući da je svijest o štednji individualna odluka na koju društvo ne može u potpunosti utjecati. Student 6 smatra: „Najviše se na štednju utječe cijenom struje, pa onda pazimo na takve stvari, a zatim voda čija cijena i nije takva da bismo na nju trebali toliko paziti“ (student 6, osobna komunikacija, 2.ožujak, 2023). Studentica 7 ističe da su nužne edukacije o održivom razvoju kako bi se razvijala svijest građana. Navodi da duboko ukorijenjene navike otežavaju promjene, poput zamjene automobila biciklom. Također, ističe da je problem bacanja smeća u prirodu povezan s odgojem. Smatra da su prirodni resursi, poput mora, već prekomjerno iskorišteni, dok je Slavonija zapostavljena, te predlaže bolje iskorištavanje tih resursa i povećanje izvoza proizvoda. Student 6 ističe da pojedinci imaju ograničen utjecaj na energetske izvore, dok država igra ključnu ulogu u tome. Naglašava da električni automobili, iako se smatraju ekološkim, ovise o izvoru struje, a ako ta struja dolazi iz termoelektrana, zagađenje može biti veće nego kod automobila na fosilna goriva. U Hrvatskoj je situacija bolja jer oko 50% energije dolazi iz hidroelektrana, a značajan dio iz obnovljivih izvora smatra Student 6 koji također spominje potencijalne projekte poput fizičkih elektrana i nuklearne fuzije, naglašavajući mogućnosti za daljnji razvoj energetske infrastrukture u zemlji.
U Hrvatskoj je to dobra priča zato što RH oko 50% energije dobiva iz hidro elektrana i oko 25% je od uvoza a ostalo je sve naša energija, većina iz hidro elektrana i obnovljivih izvora tako da je ta priča dosta dobra ali naravno uvijek može bolje. Postoje i još dosta veliki projekti u koje bi trebalo ulagati npr. fuzijske elektrane o čemu se trenutno priča u Hrvatskoj i ulaganje u nuklearnu fuziju koja je budućnost energije tako da imamo dosta mogućnosti u Hrvatskoj pogotovo jer može hidro energiju koristiti u velikim količinama (student 6, osobna komunikacija, 2.ožujak, 2023)
Student 2 smatra da je započeo pozitivan trend u kupnji električnih vozila, ali ističe potrebu za većom podrškom od strane Vlade i institucija. Naglašava da zemlja ima prirodne resurse poput vjetra i vode koje bi mogla bolje iskoristiti, te predlaže veće subvencije za električna vozila i solarne instalacije. Također, ukazuje na potrebu za prelaskom na obnovljive izvore energije, dok tradicionalni izvori poput nafte gube svoj monopol, osobito u sektoru vozila.
Sagledavajući bojkotiranje proizvoda tržišta zemlje agresora zbog političkih razloga, student 2 napominje: „Osobno nikad ne bojkotiram nešto u vezi s vjerom, nacijom i slično ali tržišni bojkot podržavam jer mi kao pojedinci koji ne možemo velike stvari napraviti, opet ovo dosta znači“ (student 2, osobna komunikacija, 2. ožujak, 2023). Smatra nadalje, da se uskraćivanjem ljudima proizvode i usluge određenih korporacija, može potaknuti stanovništvo zemlje na stvaranje pritiska vladajuće strukture kako bi se zaustavila agresija.
Tematskom analizom transkripta razgovora sa studentima, identificirani su ključni pojmovi koji određuju perspektivu studenata o dimenzijama globalnih kompetencija prikazanih u Tablici 1 može se zaključiti da sve skale imaju visoku pouzdanost, a distribucije rezultata slijede Gaussovu raspodjelu. Analiza deskriptivne statistike po skalama otkriva obrasce u samoprocjeni studenata o njihovoj pripremljenosti za provedbu odgoja i obrazovanja za OR. Iako se studenti uglavnom smatraju dobro pripremljenima, uočavaju se varijacije u različitim dimenzijama. 1.
Tablica 1
DeskriptivnaDimenzije statistikaglobalnih mjerenihkompetencija varijabli
Legenda: M – aritmetička sredina, C – centralna vrijednost, D – dominantna vrijednost, SD – standardna devijacija, Skew – zakrivljenost distribucije, Kurt – spljoštenost distribucije, Min – najmanji rezultat, Maks – najveći rezultat, KS – Kolmogorov Smirnov test normaliteta distribucije, α – Cronbach alfa koeficijent pouzdanosti, ** - p < .01
Pregled rezultata iz Tablice 1 pokazuje da su ukupni rezultati na skalama profesionalnog angažmana, samoregulacije i vizije poučavanja jednaki. Nešto niža je procjena na skali stručne prakse, a najniža procjena uočljiva je na skali stručnog znanja. Prosječna ocjena ispitanika tijekom studija je vrlo dobar i ona se jedina ne distribuira po normalnoj raspodjeli već je negativno asimetrična uz relativno niske vrijednosti zakrivljenosti i spljoštenosti.
Samoprocjena studenata
Najviše prosječne rezultate studenti postižu na skalama profesionalnog angažmana, samoregulacije i vizije poučavanja (M = 4.1) što ukazuje na visoku razinu samopouzdanja u kontekstu primjene principa OR u različitim kontekstima budućeg profesionalnog djelovanja. Suprotno tome, niža prosječna ocjena za skalu stručnog znanja (M = 3.6) sugerira da studenti prepoznaju prostor za daljnje usavršavanje u ovom području, posebice u svojem kognitivnom osnaživanju o konceptima i principima održivog razvoja.dio
Utvrđen je zadovoljavajuć stupanj samoprocjene stručnih znanja (M = 3.6; SD = 0.58) za provedbu odgoja i obrazovanja za OR i relativno visoka samoprocjena spremnosti za provedbu aktivnosti u tom području (M = 3.9; SD = 0.53). Također, Wilcoxonov test (z = -6.52; p < .01) pokazuje statistički značajnu razliku između samoprocjene znanja i spremnosti za provedbu aktivnosti, pri čemu je spremnost za praktičnu primjenu procijenjena višom od znanja.
Nadalje, studenti pokazuju visoku razinu spremnosti za profesionalni angažman i samoregulaciju u području održivog razvoja (M = 4.1). Ovaj nalaz ohrabruje i pokazuje da studenti prepoznaju važnost održivog razvoja te su motivirani aktivno doprinijeti njegovoj promociji.
U kontekstu samoprocjene spremnosti za primjenu određenih nastavnih strategija (Tablica 2), studenti su procijenili da se osjećaju najspremnijima za primjenu heurističke nastave (M = 4.4), suradničkog učenja (M = 4.3) i učenja otkrivanjem (M = 4.3). Niže vrijednosti za istraživačku (M = 3.9) i projektnu nastavu (M = 3.8) ukazuju na potrebu za dodatnim osnaživanjem studenata u primjeni ovih nastavnih strategija. Nadalje, najniža prosječna procjena spremnosti za uključivanje u akcije na razini lokalne zajednice (M = 3.7) implicira da postoji prostor za unaprjeđenje u području povezivanja formalnog obrazovanja s praksom.
Tablica 2
Deskriptivna statistika studentske samoprocjene spremnosti za primjenu suvremenih nastavnih strategija u odgoju i obrazovanju za OR
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Legenda: M – aritmetička sredina, C – centralna vrijednost, D – dominantna vrijednost, SD – standardna devijacija, Skew – zakrivljenost distribucije, Kurt – spljoštenost distribucije, Min – najmanji rezultat, Maks – najveći rezultat, KS – Kolmogorov Smirnov test normaliteta distribucije
Tablica 3 prikazuje rezultate Wilcoxonovog testa za parove, koji je korišten za utvrđivanje statistički značajnih razlika između procjena studenata o njihovoj spremnosti za primjenu različitih strategija poučavanja u kontekstu OR-a.
Tablica 3
Statistički značajne razlike među pojedinim nastavnih strategija korištenjem Wilcoxonovog testa
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Legenda: * - p < .05, ** - p < .01
Rezultati Wilcoxonovog testa ukazuju na postojanje hijerarhije u percepciji studenata o vlastitoj spremnosti za primjenu različitih strategija poučavanja (Tablica 3). Studenti se osjećaju najspremnijima za primjenu strategija koje potiču aktivno učenje, suradnju i kritičko promišljanje, poput heurističke nastave, učenja otkrivanjem i suradničkog učenja. Nasuprot tome, strategije koje zahtijevaju veći stupanj samostalnosti, istraživanja i praktične primjene, poput projektne i istraživačke nastave, percipirane su kao izazovnije.
Prediktivna vrijednost pojedinih dimenzija pripremljenosti
U svrhu ispitivanja vrijednosti pojedinih dimenzija pripremljenosti za OR u odnosu na akademski uspjeh (prosječnu ocjenu) studenata, provedena je hijerarhijska regresijska analiza. Ova analiza omogućuje uvid u kojoj mjeri dimenzije poput stručnog znanja, stručne prakse, stručnog sudjelovanja, samoregulacije i vizije poučavanja mogu predvidjeti prosječnu ocjenu studenata na učiteljskom studiju. Prethodno provedene analize potvrdile su ispunjenost pretpostavki za primjenu hijerarhijske regresijske analize. Distribucije rezultata u svim varijablama su normalne, a dodatne pretpostavke o neovisnosti pogrešaka (Durbin-Watson test = 1.9) i odsustvu multikolinearnosti (VIF faktori < 4) također su zadovoljene.
Rezultati regresijske analize pokazuju da model s pet dimenzija pripremljenosti kao prediktorima objašnjava statistički značajan udio varijance u prosječnoj ocjeni studenata (R² = 0.07, F = 2.39, p < .05). Iako je postotak objašnjene varijance relativno nizak (7%), ovaj nalaz sugerira da dimenzije pripremljenosti, iako skromno, ipak doprinose objašnjenju akademskog uspjeha. Regresijski koeficijent za varijablu prosječne ocjene iznosi 0.26, što ukazuje na pozitivan smjer veze – veća razina pripremljenosti povezana je s višom prosječnom ocjenom.
Da bi se detaljnije analizirao doprinos pojedinih dimenzija, izračunati su beta ponderi prikazani u Tablici 4.
Tablica 4
Doprinos stručnog znanja, stručne prakse, profesionalnog angažmana, samoregulacije i vizije poučavanja predviđanju prosječne ocjene na Učiteljskom fakultetu
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Legenda: b - nestandardizirani b koeficijent, β – beta ponder, t – t test, p – statistička značajnost
Jedina dimenzija koja se pokazala kao statistički značajan samostalan prediktor prosječne ocjene studenata je stručna praksa (β = 0.39, t = 3.15, p = 0.00). Pozitivan beta koeficijent ukazuje na to da veća razina samoprocjene spremnosti za primjenu znanja u praksi (stručna praksa) značajno predviđa višu prosječnu ocjenu na studiju. Preostale četiri dimenzije (stručno znanje, profesionalni angažman, samoregulacija i vizija poučavanja) nisu se pokazale kao statistički značajni prediktori prosječne ocjene studenata (p > .05).
Korelacija između varijabli spremnosti za provedbu odgoja i obrazovanja za OR
Kako bi se provjerila korelacija između varijabli spremnosti za provedbu odgoja i obrazovanja za OR izračunati su Pearsonovi koeficijenti korelacije (Tablica 5).
Tablica 5
Pearsonovi koeficijenti korelacije između ukupnih rezultata
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Razumijevanje |
Povećanje cijena energenata Projekti |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Odgoj u ranom djetinjstvu Povećanje subvencija za korištenje obnovljivih izvora energije Fuzijske elektrane Nuklearna fuzija kao novi izvor energije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Legenda: * - p < .05, ** - p < .01
RezultatiNa pokazujupostavljeno pitanje studentima o njihovoj informiranosti i interesu za međunarodne socijalne probleme, gotovo svi studenti su odgovorili da nisu dovoljno upućeni, da su svezaokupljeni varijabledrugim međusobnoaktivnostima pozitivno povezane, a povezanosti su srednje visoke i visoke. To pokazujeili da uspješnaneobavezno provedbastječu ORinformacije zahtijevao sinergijutoj različitihtemi znanja,putem vještinadruštvenih imreža. stavova,Samoinicijativno se ne posvećuju ovoj problematici, što sepotvrđuje ogledaizjava studentice 4: „Nemam naviku samoinicijativno proučavati, nešto vidim u visokojmedijima, međusobnojpo povezanostiportalima, navedenihali dimenzija.zapravo ne znam previše o tome“ (studentica 4, osobna komunikacija, 2.ožujak, 2023).
Sljedeća tema obuhvaća zaštitu ljudskih prava. Studenti se slažuRazlike ovisno da je ljudska radna snaga podcijenjena te da cijenu finalnog proizvoda određuje dostupnost naftnih derivata, metalnih materijala i legura. Kao glavni problem navode automtizaciju koja zamjenjuje učinkovitost ljudske radne snage te stoga cijena finalnog proizvoda nije povezana s radnim učinkom ljudi. Zaštita ljudskih prava obuhvaća i ravnopravnost spolova o godiničemu studijastudent 6 izražava mišljenje da bi se prilikom zapošljavanja trebale vrednovati kompetencije i prosječnojznanje, ocjenia ne spol ili druge karakteristike poput rase. Smatra da su svi ljudi jednaki i da ne bi trebali postojati kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, iako priznaje da takve kvote mogu pružiti priliku i ispuniti život tih ljudi. Ističe da su razlike među ljudima očite, ali da su ljudi više od statističkih podataka, te da je važnije fokusirati se na individualne sposobnosti nego na spol ili druge identitete. Studentica 3 se slaže da je pitanje rodnih uloga kompleksno i da postoje razlike između muškaraca i žena. Iako se zagovaraju prava žena na rad u fizički zahtjevnim poslovima, većina njih ne bi birala takve poslove. Navodi primjer djevojke koja vozi kamion i uživa u svom poslu, no ističe da mediji često eksponiraju takve slučajeve kao neobične, što dodatno oblikuje percepciju o ženama u tim zanimanjima. Student 2 smatra kako se tradicionalno gleda na uloge roditelja, gdje je uobičajeno da majka ostaje kod kuće s djecom dok otac radi. Kada otac preuzme tu ulogu i ostane s djecom, to izaziva čuđenje i neobičnost u društvu, što ukazuje na predrasude o rodnim ulogama. Studentica 7 smatra da postoje razlike u anatomiji muškarca i žene koje mogu utjecati na odabir zanimanja koja uključuju fizičke poslove, ali primjećuje da se situacija mijenja, posebno u obrazovanju, gdje se broj žena na medicinskim fakultetima povećava. Iako se u nekim aspektima ravnoteža izjednačava, studentica 7 ističe da i dalje postoje nejednakosti u plaćama koje bi trebalo ispraviti. Student 6 naglašava problem manipulacije medija u prikazivanju određenih tema, poput vozačica kamiona, te ističe potrebu za nezavisnim i transparentnim istraživanjem koje bi obuhvatilo informacije o plaćama i spolu. Smatra da je teško doći do točnih informacija jer svatko ima svoje subjektivno mišljenje o ravnopravnosti spolova.
U svrhu provjere razlike u ukupnim rezultatima ovisno o godini studija izračunat je t-test (Tablica 6).
Tablica 62
t-testDimenzije ovisnoglobalnih okompetencija godini studija2.dio
|
Internacionalni socijalni problemi |
|
|
|
||
|
Nedostatak interesa Neupućenost |
Uspostava jednakosti spolova/plaća Smanjenje automatizacije Vrednovanje stručnosti prema kompetencijama Odgoj o jednakosti spolova Sankcije medijima zbog negativnog utjecaja dezinformacijama |
| ljudskih vrijednosti
| okruženje za prevođenje stranog jezika
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Legenda: ** - p < .01
T-testU pokazujevezi statističkis značajne razlike između studenata četvrtemultikulturalizmom i peterješavanju godine studijajezične barijere, studenti navode korištenje gestikulacije ili aplikacije za automatski prijevod stranog jezika. Studentica 1 predlaže postavljanje javnih televizora s engleskim jezikom u dimenzijamagradu, stručnogkako znanjabi (tstranci = 3.94, p < .01) i stručne prakse (t = 2.93, p < .01). Studenti pete godine postižu značajno višlakše rezultatesnalazili. Također ističe da u objeHrvatskoj dimenzije u odnosu na studente s četvrte godine. Izostanak razlika u ostalim dimenzijama sugerira da bi trebalo razmotriti dodatne čimbenike koji utječu na razvoj tih aspekata spremnosti.
Što se tiče prosječne ocjene, iako se spominju razlike, radi malog broja studenata s ocjenom nižom od vrlo dobar tenema velike razlikemržnje uprema broju studenata s ocjenom vrlo dobar (N = 137)strancima i onih s ocjenom odličan (N = 25) umjesto računanja statistički značajne razlike, izračunali smo Spearmanov neparametrijski koeficijent korelacije (Tablica 7).
Tablica 7
Spearmanovi koeficijenti korelacije s prosječnom ocjenom
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Legenda: ** - p < .01
Spearmanovi koeficijenti korelacije pokazuju da je samonacija dimenzijaprijateljski stručnenastrojena. prakseStudentica značajno3 pozitivno povezanasmatra sda, prosječnomiako ocjenommožda (r=nema .22,otvorene pmržnje, <postoje .01).brojni Iakostereotipi. značajna,Ističe ova korelacijada je relativnoteško niska.promijeniti Ovajduboko nalazukorijenjena potvrđujevjerovanja rezultatekod regresijskeodraslih, analize i dodatnote naglašava važnost praktičnogdjelovanja iskustvaod zadjetinjstva, akademskijer uspjeh.se takvi stavovi često usvajaju od roditelja i vršnjaka. Tematskom analizom transkripta razgovora sa studentima, identificirani su ključni pojmovi koji određuju perspektivu studenata o dimenzijama globalnih kompetencija prikazanih u Tablici 2.
Rasprava
RaspravaGlobalne
Ovostudenata označavaju sposobnost studenata da istražuju lokalna, globalna i interkulturalna pitanja, uz razumijevanje različitih perspektiva i komunikaciju s osobama iz raznih kultura. Razvoj ovih kompetencija unutar nastavnih programa ključan je za kvalitetniji obrazovni proces. Potrebno je uspostaviti novi obrazovni model koji će osvijestiti ulogu čovječanstva u globalnom kontekstu, obuhvaćajući ekološke, ekonomske i moralne aspekte što potvrđuje i istraživanje bilo je usmjereno na ispitivanje samoprocjene studenata učiteljskih studija o njihovoj spremnosti za provedbu odgojaCrawforda i obrazovanjasur., za(2020). OR,U analizirajućisuvremenom pet ključnih dimenzija: stručno znanje, stručnu praksu, profesionalni angažman, samoregulaciju i viziju poučavanja. Iako samoprocjena nije uvijek najpouzdaniji indikator stvarnih kompetencija studenata, ona pruža značajan uvid u njihovu percepciju o vlastitoj spremnosti, što jedobu, važno zaje razumijevanjene njihovihsamo stavovaposjedovati znanje i motivacijevještine, zaveć provedbu odgojase i obrazovanjaprilagoditi zaokolini, OR.razumjeti Analizauzročno-posljedične samoprocjeneveze studenata,te uzdjelovati ostale metode prikupljanja podataka, može pružiti vrijedne nalaze koji mogu poslužiti za unaprjeđenje formalnog obrazovanja budućih učiteljakritički i programa na učiteljskim studijima te osnaživanje studenata za uspješnu implementaciju OR-a u svojoj budućoj praksi. globalno.
AnalizaS samoprocjene studenata o njihovoj pripremljenosti za provedbu odgoja i obrazovanja za OR-a u okviru ovoga istraživanja pokazuje da su se studenti procijenili relativno visokim prosječnim vrijednostima u svim dimenzijama, što ukazujeobzirom na pozitivnudimenzije percepcijuglobalnih vlastitekompetencija spremnostikoje zauključuju provedbuvještinu odgoja i obrazovanja za OR, međutim, postoje određene razlike između procjene različitih dimenzija. Najvišu prosječnu vrijednostkomuniciranja, studenti su pripisalinaveli dimenzijamanekoliko profesionalnogznačajki angažmana, samoregulacije i vizije poučavanjakao što sugerirasu daasertivnost, studentiaktivno imajuslušanje, visokorazumijevanje, mišljenjekompromis, ouvažavanje vlastitojperspektive motivaciji,drugog odgovornostišto potvrđuje i sposobnostiistraživanje daPinta integriraju(2018) ORi u svoju buduću nastavnu praksu. Rezultati se podudaraju s rezultatima istraživanja koje su proveli ManasiaFerreras-Garcia i sur. (2019)2021) u kojemu studenti također navode značaj navedenih vještina. Istraživanje Butum i sur. (2020) daje uvid u različite percepcije studenata o usvojenosti vještina potrebnih na tržištu rada, s posebnim naglaskom na "međunarodnu kompetenciju", koja uključuje poznavanje stranog jezika i snalaženje u drugim zemljama. Studenti ovog istraživanja smatraju također da tržište rada sve više zahtijeva internacionalizaciju i globalne kompetencije. Iako su studenti ovog istraživanja naveli da se nisu susretali s kolegijima koji utvrđuključuju daglobalne kompetencije niti su svesudjelovali korelacije između varijabliErasmus pozitivneprojektima razmjene studenata kao što su sudjelovali sudionici istraživanja Verbyla i statističkisur., značajne,(2024), astudenti najvišinavode rezultatodređena korelacijerješenja utvrđujukoja izmeđbi pomogla u varijablirješavanju profesionalnogjezične angažmanabarijere kao što su online javna okruženja za prijevod stranog jezika, što upućuje na multikulturalnu osjetljivost za druge. U kontekstu multikulturalizma i samoregulacije.rješavanja jezične barijere, studenti sugeriraju postavljanje javnih televizora s engleskim jezikom u gradu kako bi se strani državljani lakše snalazili, ističući prijateljsku narav hrvatske nacije prema strancima. S druge strane, dimenzijeukazuju stručnogna znanjaprisutnost stereotipa i stručne prakse imaju nešto nižteškoće prosječneu vrijednostipromjeni samoprocjene.duboko Iakoukorijenjenih studentiuvjerenja visokimkod vrijednostimaodraslih, procjenjujunaglašavajući svojuvažnost spremnostobrazovanja od ranog djetinjstva.
Razvoj globalnih kompetencija, uključujući poduzetničke i interkulturalne vještine, od esencijalne je važnosti za profesionalniodrživi angažman,razvoj samoregulacijute za rješavanje političkih izazova. Studenti ovog istraživanja u okviru rasprave o održivom razvoju i primjenuupravljanju suvremenihenergijom, nastavnihnaglašavaju strategijapotrebu za ravnotežom u ovomeštednji području,energenata, ipakukazujući osjećajuna određenuindividualnu nesigurnostodgovornost. Također, ukazuju na to da cijene energenata najviše utječu pogleduna vlastiteštednju, razinedok znanjasmatraju da su edukacije o održivom razvoju ključne za podizanje svijesti građana. Smatraju da duboko ukorijenjene loše navike predstavljaju prepreku promjenama, te predlažu bolje iskorištavanje prirodnih resursa i primjenjivihpovećanje vještina u ovom području. Ovaj nalaz je izrazito zanimljiv u kontekstu utvrđene povezanosti između stručne prakse i prosječne ocjene studenata. Ovakva percepcija studenata mogla bi se objasniti timeizvoza što studenti tijekom studija nemaju dovoljno prilika za stjecanjeukazuju i primjenurezultati teorijskihistraživanja znanja u praksi, što onda utječe na njihovu samoprocjenu u dimenziji stručne prakse. Osim toga, moguće je da OR nije dovoljno integriran u programe učiteljskih studija, što studentima otežava povezivanje teorijskih koncepata s praktičnim primjerima. Naime, Dahl (2019) utvrđuje da studijski programi koji imaju jasno postavljene ciljeve razvoja kompetencija za poučavanje o održivosti uspješnije osiguravaju pripremljenost budućih učitelja i povezivanje teorijskih spoznaja sa praktičnim djelovanjem, te da poučavanju toga područja treba pristupiti multidisciplinarno (WolffBiancardi i sur., 2017).(2023) Također,u kojemu studenti kojipredlažu pohađajuključne većimjere broj kolegija iz područja OR-a i obrazovanjasubvencioniranja za ORzelenu u većoj mjeri procjenjuju sposobnima i namjeravaju implementirati obrazovanje za OR (Vukelić, 2021).
Ovakvi nalazi ukazuju na važnost primjene metoda učenja i poučavanja koje će studentima omogućiti stjecanje konstruktivnih teorijskih spoznaja, ali i razvoj praktičnih vještina i jačanje samopouzdanja. To se može postići intenzivnijim uključivanjem studenata u praktičnu nastavu, projektno učenje i metodičke vježbe usmjerene na ovo područje. Istraživanjem koje su proveli Brandt i sur. (2019) utvrđeno je da se uključivanjem studenata u module obrazovanja za OR tijekom dva semestra koji uključuju poučavanje o konceptu obrazovanja za OR, njegovoj implementaciji, metodičkom planiranju i praktičnoj provedbi, osigurava razvoj metodičkih kompetencijaproizvodnju te jačauspostavljanje samopouzdanjeenergetskih izajednica. motivacija za njegovu implementaciju u budući profesionalni rad. Također, korisno bi bilo studente potaknuti na redovitu refleksiju o vlastitom učenju i samoevaluaciju vlastitih kompetencija te im omogućiti pružanje konstruktivnih povratnih informacija i osigurati im mentorsku podršku tijekom procesa učenja.
Rezultati pokazuju da, iako model s pet dimenzija pripremljenosti kao prediktorima objašnjava statistički značajan udio varijance u prosječnoj ocjeni studenata, samo je dimenzija stručne prakse značajan prediktor akademskog uspjeha. S druge strane, snažna pozitivna korelacija između svih pet dimenzija spremnosti potvrđuje kompleksnost OR-a kao koncepta te naglašava činjenicu da uspješna provedba OR-a zahtijeva sinergiju različitih znanja, vještina i stavova koja se ogleda u međusobnoj povezanosti istaknutih dimenzija. Iako ohrabrujući, rezultatiStudenti ovog istraživanja otvarajutakođer predlažu mjere koje uključuju subvenciju Vlade za ulaganja u fuzijske elektrane i nekanuklearnu novafuziju pitanja.kako Primjerice,bi potrebnose jeodržala detaljnijeenergetska istražitiučinkovitost čimbenike koji utječui na razvojtaj pojedinihnačin dimenzijauspostavila spremnosti.infrastruktura koja bi išla u prilog održivom razvoju.
AnđićRezultati (2015)ovog i Kang (2021)istraživanja ukazuju na važnostpercepciju uključivanja sadržajastudenata o odgojuvažnosti kontinuiranog razvoja globalnih kompetencija od najranije dobi. Studenti smatraju važnim cjeloživotno obrazovanje o globalnim kompetencijama kao i obrazovanjuekonomsku i političku podršku države u pristupima koji bi imali za ORcilj uglobalno studijskedjelovati programešto kako bi budući učitelji mogli razvijati pozitivne stavove o njemu, poboljšati svoju samoefikasnost u poučavanjupotvrđuju i stjecatirezultati odgovarajućeistraživanja kompetencije za njegovu provedbu. Interdisciplinarni pristup razvoja studijskih programa je važan jer su OR i odgoj i obrazovanje za OR koncepti kojima bi se trebale baviti prirodne, društvene i humanističke znanosti (BezeljakCrawforda i sur., (2020).
Iako ovo istraživanje pruža uvid u čimbenike koji utječu na spremnost studenata za OR, potrebno je istaknuti i određena ograničenja ove studije. Relativno mali uzorak ispitanika i fokus isključivo na studente učiteljskih studija Učiteljskog fakulteta u Zagrebu ograničavaju generalizaciju rezultata. Stoga bi buduća istraživanja bi trebala uključiti veći uzorak ispitanika na različitim sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Zaključciak
OvoGlobalne kompetencije studenata odnose se na sposobnost istraživanjeivanja potvrdilolokalnih, globalnih i interkulturalnih pitanja, uz razumijevanje različitih perspektiva i komunikaciju s osobama iz različitih kultura. Razvoj ovih kompetencija unutar obrazovnih programa od suštinske je kompleksnostvažnosti odgojaza unapređenje obrazovnog procesa. Stoga je nužan obrazovni model koji će osvijestiti ulogu čovječanstva u globalnom kontekstu, uključujući ekološke, ekonomske i obrazovanjamoralne zaaspekte. ORU suvremenom društvu, od esencijalne je važnosti ne samo posjedovati znanje i vještine, već se i prilagoditi okolini te istaknulodjelovati važnostkritički holističkogi pristupaglobalno. S obzirom da su u formalnomovom istraživanju studenti naglasili da se nisu u potpunosti u svom obrazovanju budućihsusreli učitelja.s Rezultatikolegijima vezanim uz razvoj globalnih kompetencija, rezultati istraživanja ukazuju na to da studenti prepoznaju i potenciraju značaj kontinuiranog razvoja globalnih kompetencija od ranog uzrasta. Naglašavaju važnost cjeloživotnog obrazovanja, kao i potrebu za podrškom države u ekonomskim i političkim pristupima koji omogućavaju globalno djelovanje. Budući da je ovo kvalitativno istraživanje obuhvatilo mali uzorak ispitanika, rezulatati se ne mogu generalizirati ali mogu pružiti uvid u dubinsko razumijevanje perspektive studenata o razvoju globalnih kompetencija u Republici Hrvatskoj.
Literatura
Biancardi, A., Colasante, A. i D’Adamo, I. (2023). Sustainable education and youth confidence as pillars of future civil society. Sci Rep 13, 955. https://doi.org/10.1038/s41598-023-28143-9
Blömeke, S., Gustafsson, J.E., i Shavelson, R. (2013). “Assessment of Competencies in Higher Education”: A Topical Issue of the Zeitschrift für Psychologie. Zeitschrift Für Psychologie, 221(3), 202–202. https://doi.org/10.1027/2151-2604/a000148
Butum, L. C., Nicolescu, L., Stan, S. O., i Găitănaru, A. (2020). Global competences for higher education graduates. Priorities and opportunities for the labour market. In ICERI2020 Proceedings (pp. 8435-8443). IATED. https://doi.org/10.21125/iceri.2020.1874
Cebrián, G., Boqué, A., Olano, J.X. et al. (2024). School climate assemblies: an educational tool for empowering pupils and youth to take climate and sustainability action. Sustain Sci. http://dx.doi.org/10.1007/s11625-024-01583-6
Crawford, E. O., Higgins, H. J., i Hilburn, J. (2020). Using a global competence model in an instructional design course before social studies methods: A developmental approach to global teacher education. The Journal of Social Studies Research, 44(4), 367-381. https://doi.org/10.1016/j.jssr.2020.04.002
Čolić, S. (2004). Globalizacija, kultura kapitalizma I globalna kultura. Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju I folkloristiku. 41 (2), 185-192.
D’Adamo, I., i Gastaldi, M. (2023). Perspectives and Challenges on sustainability: Drivers, Opportunities and Policy Implications in universities. Sustainability, 15(4), 3564. https://doi.org/10.3390/su15043564.
Evtyugina, A. A., Sturikova, M. V., Shokhov, K. O., Kondyurina, I. M., i Albrekht, N. V. (2021). Stjecanje kompetencije za međusobnuukulturnu povezanostkomunikaciju svihstudenata peti dimenzijapedagoški spremnostiuvjeti njezina ostvarivanja. Croatian Journal of Education: Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, za23(4), OR,1087-1114. štohttps://doi.org/10.15516/cje.v23i4.4144 potvrđuje da se radi o multidimenzionalnom konceptu koji zahtijeva cjeloviti pristup.
Ferreras-Garcia,R., Sales-Zaguirre,J., i Serradell-Lopez, E. (2021). Developing entrepreneurial competencies in higher education: A structural model approach. Education+ Training, 65(5), 720-743. https://doi.org/10.1108/ET-09-2020-0257
Također,Freire, rezultatiP. ovog(1998). istraživanjaPedagogy ukazujuof naFreedom: nekolikoEthics, ključnihDemocracy, implikacijaand zaCivic unaprjeđenjeCourage. obrazovanjaLanham, zaMD: ORRowman u& kontekstuLittlefield Publishers, Inc.
García-Vita, M. D. M., i Barreto, C. R. (2019). Inclusive Education And Intercultural Competence In Higher Education. In E. Soriano, C. Sleeter, M. Antonia Casanova, R. M. Zapata, i V. C. Cala (Ur.), The Value of Education and Health for a Global, Transcultural World. Vol 60. European Proceedings of Social and Behavioural Sciences (pp. 90-95). Future Academy. https://doi.org/10.15405/epsbs.2019.04.02.12
Hinduja, P., Mohammad, R. F., Siddiqui, S., Noor, S., i Hussain, A. (2023). Sustainability in Higher Education Institutions in Pakistan: A Systematic Review of Progress and Challenges. Sustainability, 15(4), 3406. https://doi.org/10.3390/su15043406
Jian, L. i Jinhui, X. (2016). Global Competency Assessment Scale for Undergraduates in the Contemporary China’s Higher Education. Psychology Research, 6(6), 345-360. https://doi.org/10.17265/2159-5542/2016.06.003
Jurković, D. (2024). Slobodno vrijeme i međukulturna osjetljivost studenata učiteljskih studija.
- Sociologija
- i
Studentimaprostor:učiteljskih studija potrebno je osigurati značajno više prilikačasopis zastjecanjeistraživanjepraktičnog iskustva u autentičnim okruženjima. To podrazumijeva jačanje veze između teorijskih znanja stečenih na fakultetuprostornoga istvarnesociokulturnogprakserazvoja , Programi inicijalnog obrazovanja budućih učitelja trebali bi težiti holističkom razvoju svih pet dimenzija spremnosti za provedbu OR-a koju čine stručno znanje, stručna praksa, profesionalni angažman, samoregulacija i vizija poučavanja. To znači da je potrebno osigurati ravnomjeran razvoj svih relevantnih kompetencija. Nije dovoljno studentima omogućiti samo stjecanje znanja o konceptu OR-a, već ih je potrebno i osposobiti za praktičnu primjenu tih znanja, potaknuti njihovu motivaciju i razviti njihovu viziju o ulozi OR-a u obrazovanju.Programi učiteljskih studija trebaju jasno definirati ishode učenja koji će budućim učiteljima omogućiti razvoj odgovarajućih kompetencija62(1 (znanja,229)),vještina123-142.ivrijednosti) za provedbu OR-a u okviru različitih kolegija koji se provode na učiteljskim studijima. Ovi ishodi učenja trebaju biti usklađeni s potrebama suvremenog društva i globalnim ciljevima održivog razvoja.
Osnaživanje budućih učitelja za uspješnu implementaciju OR-a predstavlja ključan korak prema stvaranju održivije budućnosti. Stoga je važno da se rezultati ovog istraživanja iskoriste kao poticaj za daljnje unaprjeđenje odgoja i obrazovanja za OR. Potrebno je stvoriti uvjete u kojima će buduće generacije učitelja biti spremne i osnažene da postanu aktivni nositelji održive budućnosti, prenoseći svojim učenicima znanja, vještine i vrijednosti potrebne za suočavanje s izazovima suvremenog svijeta.
http://dx.doi.org/10.5673/sip.62.1.6Literatura?
Ammoneit,Lopes, R.J. M., Turek,Suchek, N., i Gomes, S. (2023). The antecedents of sustainability-oriented entrepreneurial intentions: An exploratory study of Angolan higher education students. Journal of Cleaner Production, 391, 136236. https://doi.org/10.1016/j.jclepro.2023.136236
Majewska, I. A. (2023). Teaching global competence: Challenges and opportunities. College Teaching, 71(2), 112-124. https://doi.org/10.1080/87567555.2022.2027858.
Michel, J. O., Brundiers, K., Barth, M., Fischer, D., Mochizuki, Y., Redman, A., i Peter,Zint, C.M. (2022). Pre-ServiceSustainability GeographyCompetencies Teachers’in ProfessionalHigher Education. U: R. Brears (Ur.), The Palgrave Encyclopedia of Urban and Regional Futures (pp. 1–6). Springer International Publishing. https://doi.org/10.1007/978-3-030-51812-7_342-1
OECD (2007): Education and Training Policy: Qualifications Systems – Bridges to lifelong learning. Paris: OECD.
OECD (2020) PISA 2018 Results: Are students ready to thrive in an interconnected world? Volume VI. Paris, France: OECD. Available at: http://www.oecd.org/publications/pisa-2018-results-volume-vi-d5f68679-en.htm (pristupljeno 26.travanj 2023).
Pinto, S. (2018). Intercultural competence in higher education: academics’ perspectives. On the Horizon. Vol. 26 No. 2, pp. 137-147. https://doi.org/10.1108/OTH-02-2018-0011
Polukhina, M., i Doskovskaya, M. (2018). Higher education and global competence: renewing the educational concept of universities in Russia. Society. Integration. Education. Proceedings of the International Scientific Conference, 1, 444-453. https://doi.org/10.17770/sie2018vol1.3113
Rieckmann, M. (2018). Learning to Transform the World: Key Competencies in Education for Sustainable Development. Education Sciences,U: 12(1),Issues 42.and https://doi.org/10.3390/educsci12010042Trends
Andersson, K. (2016). Starting the pluralistic tradition of teaching? Effects of education for sustainable development (ESD) on pre-service teachers’ views on teaching about sustainable development. Environmental Education Research, 23(3), 436–449. https://doi.org/10.1080/13504622.2016.1174982
Andersson, K., Jagers, S.C., Lindskog, A. i Martinsson, J. (2013). Learning for the Future? Effects ofin Education for Sustainable Development; (ESD) on Teacher Education Students. Sustainability 5, 5135-5152. https://doi.org/10.3390/su5125135
Anđić, D. (2015). Doprinosi razvoju kompetencija učitelja osnovnih škola u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj. Napredak, 156 (4), 367-383.
Bezeljak, P., Scheuch, M. i Torkar, G. (2020). Understanding of Sustainability and Education for Sustainable Development among Pre-Service Biology Teachers. Sustainability, 12(17), 6892. https://doi.org/10.3390/su12176892
Brandt, J.-O., Bürgener, L., Barth, M. i Redman, A. (2019). Becoming a competent teacher in education for sustainable development: Learning outcomes and processes in teacher education. International Journal of Sustainability in Higher Education, 20(4), 630-653. https://doi.org/10.1108/IJSHE-10-2018-0183
Bürgener, L., Barth, M. (2018). Sustainability competencies in teacher education: Making teacher education count in everyday school practice. Journal of Cleaner Production, 174, 821–826. https://doi.org/10.1016/j.jclepro.2017.10.263
Burmeister, M. i Eilks, I. (2013). German Chemistry student teachers‘ and trainee teachers‘ understanding of sustainability and education for sustainable development. Science Education International. 24 (2), 167-194. http://dx.doi.org/10.1039/C2RP20137B
Dahl, T. (2019). Prepared to teach for sustainable development? Student teachersí beliefs in their ability to teach for sustainable development. Sustainability, 11(7), 1993. https://doi.org/10.3390/su11071993
Gough, A. (2016). Teacher Education for Sustainable Development: Past, Present and Future. In: Leal Filho, W., Pace, P. (Eds) Teaching Education for Sustainable Development at University Level. World Sustainability Series. Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-319-32928-4_8
Jukić, R., Kakuk, S. i Ham, E. (2021). Od ideje održivosti/održivoga razvoja do odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u školama. Diacovensia, 29(3), 375-393. https://doi.org/10.31823/d.29.3.5
Kang, W. (2021). Predicting Pre-service teachers’ intention to implement education for sustainable development: A fuzzy-set qualitative comparative analysis. Cypriot Journal of Educational Sciences, 16, 2412-2533. https://doi.org/10.18844/cjes.v16i5.6344
Kostović-Vranješ, V. (2015). Inicijalno obrazovanje i profesionalno usavršavanje učitelja usmjereno prema osposobljavanju za promicanje obrazovanja za održivi razvoj. Zbornik radova filozofskog fakulteta Splitu, 6/7 (2013/2014), 105-118.
Leicht, A., Heiss, J. i, Byun, W.J., J.Ur.; (Eds.). (2018). Issues and trends in education for sustainable development. UNESCO.UNESCO: Paris, France.France, https://doi.org/10.54675/YELO23322018;
Letina, A. i Diković, M. (2024). Future teachers' knowledge, attitudes and practice regarding sustainable development goals. Conference Paper · July 2024 DOI: http://dx.doi.org/10.36315/2024v1end007
Manasia, L., Ianos, M.G. i Chicioreanu, T.D. (2019). Pre-Service Teacher Preparedness for Fostering Education for Sustainable Development: An Empirical Analysis of Central Dimensions of Teaching Readiness. Sustainability, 12, 166. https://doi.org/10.3390/su12010166
Merritt, E., Hale, A. i Archambault, L. (2019). Changes in Pre-Service Teachers’ Values, Sense of Agency, Motivation and Consumption Practices: A Case Study of an Education for Sustainability Course. Sustainability 11, 155. https://doi.org/10.3390/su11010155
Pegalajar-Palomino, M.D.C., Burgos-García, A. i Martinez-Valdivia, E. (2021). What Does Education for Sustainable Development Offer in Initial Teacher Training? A Systematic Review. Journal of Teacher Education for Sustainability, Sciendo, 23 (1), 99-114. https://doi.org/10.2478/jtes-2021-0008
Rieckmann, M. (2019): Education for Sustainable Development in Teacher Education. An International Perspective. In: S. Lahiri (Ed.) Environmental Education (pp. 33–48). New Delhi: Studera Press
UNESCO. (2014). Shaping the Future We Want, UN Decade of Education for Sustainable Development (2005–2014). Paris, France: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization.39–59. Pribavljeno Ožujak, 15, 2024 s https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000230171pf0000261445
Vega-Marcote,Robertson, P.,S. Varela-Losada, M. i Álvarez-Suárez, P.L. (2015)2021). EvaluationGlobal competences and 21st century higher education – And why they matter. International Journal of anChinese Educational Model Based on the Development of Sustainable Competencies in Basic Teacher Training in Spain.Education, Sustainability,10(1). 7, 2603-2622. https://doi.org/10.3390/su70326031177/22125868211010345
VukelićSablić, N.M., Migles, A., i Rajić, V. (2021). Interculturalism in Croatian education: Literature review. PrediktoriCroatian razineJournal namjereof budućihEducation: nastavnikaHrvatski časopis za implementaciju obrazovanja za održivi razvoj. [Doktorski rad]. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Vukobratović, J. i Rončević, N. (2020). Odgojodgoj i obrazovanje za održivi razvoj kao obrazovni imperativ nastavničke profesije: „Od bilo kakvih materijala važniji je osobni primjer”., SUVREMENI TRENDOVI I IZAZOVI NASTAVNIČKE PROFESIJE Zbornik Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci23 / Ćulum Ilić(4.), B.,1293-1322. Buchberger, I. (ur.). Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, str. 95-116.
WCED (World Commission on Environment and Development), 1987. Our common future. Report of the world commission on environment and development. Pribavljeno Ožujak 12, 2024, s https://digitallibrary.un.org/record/133790?ln=en&v=pdf#files
Wolff, L.A., Sjöblom, P., Hofman-Bergholm, M. i Palmberg, I. (2017). High Performance Education Fails in Sustainability? —A Reflection on Finnish Primary Teacher Education. Education Sciences, 7, 32. https://doi.org/10.3390/educsci701003215516/cje.v23i4.4314
Siczek, M. M. (2015). Developing Global Competency in US Higher Education: Contributions of International Students. The CATESOL Journal, 27(2). http://dx.doi.org/10.5070/B5.36057
Stensaker, B. (2021). Building institutional capacity for student competencies: An organizational perspective. International Journal of Chinese Education, 10(1). https://doi.org/10.1177/22125868211006200
Verbyla, M. E., Vernaza-Hernandez, V., i Feldman, A. (2024). International Research Experiences and Global Competency Development for Graduate Students in Engineering and Science. Journal of Studies in International Education, 28(2), 221-239. https://doi.org/10.1177/10283153231172019
Vrkić Dimić, J. (2013) Kompetencije učenika i nastavnika za 21.stoljeće. Acta Ladertina.10 (2013). str.49-60. https://doi.org/10.15291/ai.1270
Zha, Q., i Wu, H. (2021). Conceptualization and development of global competence in higher education: The case of China. Academic Praxis, 1, 18-36. https://doi.org/10.3389/feduc.2024.1404782
|
|
Teaching (Today for) Tomorrow: Bridging the Gap between the Classroom and Reality 3rd International Scientific and Art Conference |
|
|