Preskoči na glavni sadržaj

Artificial intelligence and lifelong learning: El Dorado or Pandora's box of the future of teaching, education and schooling? / Umjetna inteligencija i cjeloživotno učenje: Eldorado ili Pando

logo stoo2_1 (no).png
DeanKatarina Cikovac,Vanek1, MirkoTomislav LukašTopolovčan2

Filozofski1 fakultetElementary uschool OsijekuBrezovica, Zagreb

2University of Zagreb, Faculty of Teacher Education

dcikovac@ffos.katarinavanek5@gmail.com, tomislav.topolovcan@ufzg.hr

Education for personal and professional development

Number of the paper: 2829  

Abstract

TheThis paper examinescritically pedagogicalelaborates valuesthe role of artificial intelligence in lifelong learning using a hermeneutic, historical and theoretical-comparative methodological approach. The direction of the development of artificial intelligence inevitably brings changes in the consideration of learning, all the more so because the digital age expects the individual to master the latest technologies, which implies questioning the possibility of a possibly omniscient artificial intelligence becoming the backbone of modern learning and a dominant source of knowledge. Constructivist teaching established in reform pedagogy shifts the emphasis from instruction to processes of (lifelong) learning and individualized teaching. In the concept of lifelong learning, there is a visible shift towards the economization of education with an emphasis on a sustainable futures and techno-solutionist based on crisis situations and the absence of political debate, as well as a foundationshift infrom the developmentalright shapingto education to the duty of lifelong learning for the sake of the educational subject. In the narrower sense, values are not only thoughtsustainability of as desirable character traits that are shaped by education but in a broader sense, they are also determined as cultural and social constructs that condition the socialization context of educational activities.employability. The axiologicalemphasis approachis toshifting from the formation of national to supranational educational valuespolicies throughbased hermeneuticon discoursestandardized provides(inter)national insightexternal into their originevaluations and immanent presence inevidence-based education, thuswhich actualizinghas the problemsrepercussion of permanentreplacing neglectioneducational oftheories actionwith asevaluation welltheories. asIt reflectionis onjustified itsto value-determinedask foundations.whether Narrowlyartificial orientedintelligence intellectualism,reflects technicism,what scientismis andconsidered positivism, whichintelligence in the spirithuman ofsense, progressivismwhether dominateit contemporaryhas pedagogicalthe practice,potential ignoreto moralism,manage aestheticism,human knowledge, and spiritualismwhether it can be the way to end institutionalized education. In addition to educational benefit in the generalindividualization sense,of reducing humanism to utilitarianism,teaching, the ultimate purposerole of whichartificial intelligence in this paper is presented as materialistic consumerism. Technological development permanently reflects on educational activity, directing the development course of the educational process faster than man can develop and take a critical attitude towards it. The educational process thus becomes permanently marked and affected by technological progress, the uncritical adoption of which hides the danger of its negative effectsdiscussed in the formcontext of educationalpsychologization, outcomes.standardization, Theeconomization, futureglobalization and medicalization (research) of education isand considered followingin the determinationperspective of itshumanistic, inherentemancipatory, values. Concluding thoughts are directed towards the implicationsdemocratic and possiblecreative solutionsessence of the crisis of education as determined by values. Clarification, as well as revitalization of pedagogical values is presented as an urgent need, but also a permanent imperative to preserve the integrity of educational science and practice, which are increasingly shaken by the liberal ideology of relativization, trivialization and marginalization of educational activities.education.

 

Key words

axiology;comparative shaping;education; pedagogy;curriculum; upbringing;didactics; valuesdigital media; hermeneutics

DeanKatarina Cikovac,Vanek1, MirkoTomislav LukašTopolovčan2

Filozofski1 fakultetElementary uschool OsijekuBrezovica, Zagreb

2University of Zagreb, Faculty of Teacher Education

dcikovac@ffos.katarinavanek5@gmail.com, tomislav.topolovcan@ufzg.hr

Odgoj i obrazovanje za osobni i profesionalni razvoj

Broj rada: 2829  

Sažetak 

U radu seje razmatrajuhermeneutičkim, pedagogijskepovijesnim vrijednostii kaoteorijsko-komparativnim temeljmetodološkim pristupom kritički elaborirana uloga umjetne inteligencije u razvojnomcjeloživotnom oblikovanjuučenju. odgojnogaSmjer subjekta.razvoja Vrijednostiumjetne inteligencije neminovno donosi promjene u razmatranju učenja tim više jer digitalno doba od pojedinca očekuje ovladavanje najnovijim tehnologijama što implicira na propitivanje mogućnosti možebitno sveznajuće umjetne inteligencije da postane okosnica suvremenoga učenja i dominantan izvor znanja. Konstruktivistička nastava etablirana u reformnoj pedagogiji premješta naglasak s poučavanja na procese (cjeloživotnoga) učenja i individualiziranu nastavu. U konceptu cjeloživotnoga učenja vidljiv je pomak prema ekonomizaciji obrazovanja s naglaskom na održivu budućnost i tehnološka rješenja temeljenim na kriznim stanjima i izostanku političke rasprave te pomak s prava na obrazovanje na dužnost cjeloživotnoga učenja radi održivosti zapošljivosti. Premješta se unaglasak užems smisluformiranja nenacionalnih promišljajuna samonadnacionalne kaoobrazovne poželjnepolitike karakternetemeljene osobinena kojestandardiziranim se(inter)nacionalnim oblikujuvanjskim odgojem, već se u širem smislu determinirajuvrednovanjima i kaoobrazovanju kulturno-društvenitemeljenom konstruktina kojimadokazima što za reperkusiju ima supstituciju teorija obrazovanja teorijom evaluacije. Opravdano je uvjetovan i socijalizacijski kontekst odgojnoga djelovanja. Aksiološki pristup oblikovanju odgojnih vrijednosti hermeneutičkim diskursom pruža uvid u njihovo podrijetlo i imanentnu prisutnost u odgoju čime se aktualiziranja problematika trajne zanemarenosti djelovanja kao i promišljanja njegovih vrijednosno određenih temelja. Usko orijentirani intelektualizam, tehnicizam, scijentizam i pozitivizam koji u duhu progresivizma dominiraju suvremenom pedagoškom praskom zanemaruju moralizam, esteticizam, spiritualizam u općem smislu reducirajući humanizam na utilitarizam čija se krajnja svrha prezentira kao materijalistički konzumerizam. Tehnološki razvoj trajnozapitati se odražava nali odgojnoumjetna djelovanjeinteligencija usmjeravajući razvojni tijek odgojnoga procesa brže negoono što je čovjek prema njemuse u mogućnostihumanom razvitismislu smatra inteligencijom, ima li potencijal za upravljanje ljudskim znanjima te može li ona biti put k prekidu institucionaliziranoga obrazovanja. Pored obrazovne dobrobiti u individualizaciji nastave, uloga umjetne inteligencije u radu je razmotrena u kontekstu psihologizacije, standardizacije, ekonomizacije, globalizacije i zauzetimedikalizacije kritički(istraživanja) stav.obrazovanja Odgojnite procesu timeperspektivi postajehumanističke, trajnoemancipacijske, obilježendemokratske i zahvaćenkreativne tehnološkimesencije napretkom čije nekritičko usvajanje krije opasnost negativnih učinaka u vidu ishoda odgojnoga djelovanja. Budućnost odgoja razmatra se sukladno određenju vrijednosti koje su mu inherentne. Zaključne misli se usmjeravaju prema implikacijama i mogućim rješenjima odgojne kao vrijednosno određene krize. Klarifikacija kao i revitalizacija pedagogijskih vrijednosti prezentira se kao prijeka potreba, ali i trajni imperativ u svrhu očuvanja integriteta odgojne znanosti i prakse koje sve više bivaju poljuljane liberalnom ideologijom relativizacije, trivijalizacije i marginalizacije odgojnoga djelovanja. obrazovanja.

Ključne riječi

aksiologija;didaktika; oblikovanje;digitalni odgoj;mediji; hermeneutika; komparativna pedagogija; vrijednostikurikul