Preskoči na glavni sadržaj

Goals and objectives of singing in Croatian primary school / Ciljevi i zadaće pjevanja u hrvatskoj osnovnoj školi

logo stoo2_1 (no).png
MiroslavTomislav HuzjakKošta

Faculty of Teacher Education, University of ZagrebZadar

miroslav.huzjak@ufzg.tkosta@unizd.hr

The importance of art education for the cognitive, social, and emotional development of children and youth

Number of the paper: 156159

 

Abstract

Non-visualThis motifspaper areprovides thosean thatoverview are not seen byof the eyes but by other senses: smell, touch, taste,goals and hearing.objectives Weof cansinging roughlyin divideCroatian suchprimary motifsschools into sensations and feelings. Afterfrom the empirical experienceintroduction of reality with the senses,Croatian man looks for regularitieslanguage in the observed,mid-19th incentury which visualization also plays a role as one ofto the toolspresent forday. dealingThe with experience. In order to avoid visualization in art education to become a banal illustration, it is useful to use structural correlation. Itresearch is based on the structure, mutual relationsanalysis of whatschool isand beinglegislative visualized,documentation, byas connectingwell commonas compositionalthe grammarinsights (so-calledof syntagms).prominent Synesthesiamusic offerseducators anotherwho possibilityhave forinfluenced visualization.the Itdefinition isof ansinging atypicalgoals (unusual)and neurologicalobjectives.

condition

Music education, referred to as ‘singing’ in which the synesthetistlatter connects, that is, combines different sensations: sight, hearing, touch, taste, and smell. For example, synaestheses experience color when looking at letters, or when listening to sounds, they have an activated sense of taste or touch. A synesthete experiences non-visual motifs in a certain way: sees sounds, hears colors, smells and tastes, and in other ways unifies the perceptionhalf of the surroundings.19th Tocentury, awas lesserbased extent,on synesthesiafolk cansongs, bewith experiencedits byobjectives allaimed peopleat -developing musical perception, aesthetic and patriotic education. In the following decades, there were more intensive reflections on singing in schools as well as on the concept of music education. After World War II, new elements were introduced (music literacy, listening, playing, music composition, etc.), with singing in teaching becoming increasingly functional, serving other purposes. A significant change occurred with the introduction of the Croatian National Education Standard for example,Primary weSchool perceive deep sounds as "dark" and high sounds as "bright"(2005), andwhen expressionsthe suchaim asof "warmmusic andeducation cold"in colors,general "rough"education voiceschools or "velvety" voice are also common. The research was conductedbecame to reveal the reaction of elementary schoolintroduce students to variousmusic non-visualculture stimuli,by establishing and developing value criteria for critical and aesthetically grounded music assessment. The goal of singing became singing itself, representing an attempt to determinemove away from exclusively functional singing in our schools. In the waylatest curriculum for the subject of artisticMusic expressionCulture to(2019), non-visualthe stimuli,goals and toobjectives identifyare potentialbased synestheteson the same philosophy, and achievable (alongside other activities) through singing aiming at thatartistic age.performance It(as establishedmuch as possible) and developing vocal skills. Many studies referenced in this paper indicate that theresinging isremains nothe statisticallymost significant difference between boysprevalent and girls,beloved andactivity colorsin thatmusic are preferred along with certain letters, numbers, words, tastes, and sounds were established.education.

Key words

ideaesthesiacurriculum, goals and perceptionobjectives inof classroomsinging, teaching, non-visual motives in artmusic education, synaesthesia,primary visualizationschool, and correlation in art expressionsinging

MiroslavTomislav HuzjakKošta

Faculty of Teacher Education, University of ZagrebZadar

miroslav.huzjak@ufzg.tkosta@unizd.hr

Važnost umjetničkog obrazovanja

Broj rada: 156159  

Sažetak 

NevizualniU motiviovom suradu oni kojedaje se neprikaz vide očima već drugim osjetilima; mirisom, dodirom, okusomciljeva i sluhom.zadaća Takve motive možemo ugrubo podijeliti na osjete i na osjećaje. Nakon empirijskoga doživljaja stvarnosti osjetilima, čovjek traži zakonitostipjevanja u opaženom, u čemu svoju ulogu ima i vizualizacija kao jedno od oruđa za postupanje s iskustvom. Kako bi se izbjeglo da vizualizacija u likovnoj edukaciji postane banalna ilustracija, korisno je upotrijebiti strukturalnu korelaciju. Ona se temelji na strukturi, međusobnim odnosima onoga što se vizualizira, povezivanjem zajedničke kompozicijske gramatike (tzv. sintagmama). Još jednu mogućnost za vizualizaciju nudi sinestezija. Radi se o atipičnom (neuobičajenom) neurološkom stanju u kojem sinestetičar povezuje, odnosno spaja različite osjete: vid, sluh, dodir, okus i njuh. Sinesteti primjerice, gledajući slova imaju doživljaj boje ili slušajući zvukove imaju aktiviran osjet okusa ili dodira. Sinestet na određen način doživljava nevizualne motive: vidi zvukove, čuje boje, mirise i okuse te na druge načine ujedinjuje percepciju okolice. U manjoj mjeri, sinesteziju mogu doživjeti svi ljudi – recimo, duboke zvukove doživljavamo „tamnima“ a visoke „svijetlima“, a uobičajeni su i izrazi kao što su „tople i hladne“ boje, „hrapavi“ glas ili „baršunast“ glas. Provedeno je istraživanje u svrhu reakcije učenika razredne nastave uhrvatskoj osnovnoj školi naod razneuvođenja nevizualnehrvatskog poticaje,jezika, utvrđsredinom 19. stoljeća, do danas. Temelj istraživanja načinaje likovnoga izražavanjarad na nevizualneškolskoj poticajei zakonodavnoj dokumentaciji te uanaliza svrhupromišljanja identifikacijeistaknutih potencijalnihglazbenih sinestetapedagoga koji su svojim radom utjecali na definiranje ciljeva i zadaća pjevanja.

Nastava glazbe koja se u tojdrugoj dobi.polovici Ustanovilo19. sestoljeća danaziva nema'pjevanje' statističkiutemeljena značajneje razlikena izmeđunarodnoj dječaka i djevojčica,pjesmi, a ustanovilenjezine su se bojezadaće odnosile na razvoj glazbenoga sluha, estetski i domoljubni odgoj. U sljedećim desetljećima dolazi do intenzivnijih promišljanja o pjevanju u školi kao i o koncepciji nastave glazbe. Nakon 2. svjetskog rata uvode se novi elementi (glazbeno opismenjivanje, slušanje, sviranje, glazbeno stvaralaštvo i dr.), a pritom pjevanje u nastavi postaje sve manje umjetničko, a sve više funkcionalno - u službi ostvarenja drugih zadaća. Velika promjena se događa uvođenjem HNOS-a (2005) kada cilj nastave glazbe u općeobrazovnoj školi postaje uvesti učenika u glazbenu kulturu uspostavljanjem i razvijanjem vrijednosnih kriterija za kritičko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe. Cilj pjevanja postaje pjevanje kao takvo, što predstavlja pokušaj odmaka od isključivo funkcionalnoga pjevanja u našim školama. U najnovijem kurikulu nastavnoga predmeta Glazbena kultura (2019) ciljevi i zadaće su temeljene na istoj filozofiji, a ostvarive su (uz ostale aktivnosti i) pjevanjem koje seje preferirajuusmjereno uzostvarivanju određenaumjetničke slova,izvedbe brojke,(koliko riječi,je okuseto moguće) i zvukove.razvijanju pjevačkih vještina. Mnoga istraživanja na koja se referiramo u radu govore da je pjevanje i dalje najzastupljenija i najomiljenija aktivnost na nastavi glazbe.

Ključne riječi

vizualizacijaciljevikorelacijazadaće upjevanja; likovnomkurikul; izražavanju;nastava nevizualniglazbe; motivipjevanje; uosnovna likovnoj edukaciji; sinestezija; ideastezija i percepcija u razrednoj nastaviškola