Preskoči na glavni sadržaj

Drawing as a method of teaching: An example from 1885 / Crtanje kao metoda nastave: primjer iz 1885. godine

logo stoo2_1 (no).png
Filip Brčić

Sveučilište u Zagrebi, Filozofski fakultet

fbrcic18@gmail.com

The importance of art education for the cognitive, social, and emotional development of children and youth

Number of the paper: 147

 

Abstract

Next year will be the 140th anniversary of publication of the first teaching manual for drawing in class. In 1885, a teacher from Vrbovec, Đuro (Gjuro) Kuten, published Metodika prostoručnoga crtanja za obće pučke i gradjanske škole (Teaching of spatial drawing for public and civil schools). The book, which has been published by the Croatian pedagogical and literary assembly, represents the first attempt at structuring teaching based on art (namely, drawing) in Croatian public schooling. In the introduction, the author pointed out that drawing, as a part of teaching, is a product of new times and modern tendencies in pedagogy, rejecting previous constructions in which drawing was an unwanted element in class because it requires prior knowledge (talent). The late 19th century in Croatian pedagogy was a period of innovation, modernization, and of alternative approaches in direct pedagogical activities.

This paper presents a content analysis with the goal of reviewing basic determinants of Kuten’s book, especially in context of the pending new pedagogical concept – the movement for artistic education, one of the more widespread segments of reform pedagogy in late 19th and early 20th century. In that period, particularly during the first decades of the 20th century, within the Croatian pedagogical scope a significant impact of the movement for artistic education appeared, whose activities strived to affirm the development of the critical approach (especially aesthetics) in the classroom. Kuten’s Metodika prostoručnoga crtanja is thereby identified as the foundation of new pedagogical turmoil.

The analysis concluded that Kuten’s work presents a qualitative step forward in structuring and conduction teaching. It also presents it as a reliable and immediate representation of actual state of Croatian pedagogy in the late 19th century.

Key words

art education; Gjuro Kuten; history of national pedagogy; 19th century reform pedagogy

Filip Brčić

Sveučilište u Zagrebi, Filozofski fakultet

fbrcic18@gmail.com

Važnost umjetničkog obrazovanja

Broj rada: 147 

Sažetak 

Sljedeće godine navršava se 140. obljetnica od objave prvoga metodičkog priručnika za nastavu crtanja. Te 1885. godine vrbovečki učitelj Đuro (Gjuro) Kuten objavio je Metodiku prostoručnoga crtanja za obće pučke i gradjanske škole. Djelo, objavljeno u nakladi Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, predstavlja prvi pokušaj strukturiranja nastave bazirane na likovnoj umjetnosti (crtanju, odnosno risanju) za hrvatsko pučko školstvo. U uvodu je autor istaknuo kako je crtanje u školstvu produkt novijega doba te modernih nagnuća u odgoju i obrazovanju, odbacujući prethodne konstrukcije prema kojima je crtanje nepoželjan element u nastavi jer je za nj potrebno predznanje (talent). Druga polovica 19. stoljeća u hrvatskoj povijesti pedagogije predstavlja razdoblje koje su obilježili inovativnost, modernizacija te drugačiji pristupi u izravnom pedagoškom djelovanju.

U ovome radu prikazana je analiza sadržaja s ciljem prikaza temeljnih odrednica Kutenova djela, posebice u kontekstu skore pojave tada nove pedagoške koncepcije – pokreta za umjetnički odgoj, jednog od raširenijih segmenata reformne pedagogije s kraja 19. i početka 20. stoljeća. U tom periodu, posebice tijekom prvih desetljeća 20. stoljeća, u hrvatskom pedagoškom prostoru pojavio se nezanemariv utjecaj pokreta za umjetnički odgoj, čije su aktivnosti nastojale afirmirati razvoj kritičkoga mišljenja (posebice u kontekstu estetike) u nastavi. Kutenova Metodika prostoručnoga crtanja time je identificirana kao temelj novim pedagoškim previranjima.

Analizom je zaključeno kako Kutenovo djelo predstavlja kvalitativni iskorak u strukturi i provedbi nastave, kao i pouzdan te neposredan prikaz aktualnoga stanja u hrvatskoj pedagogiji druge polovice 19. stoljeća.

Ključne riječi

19. stoljeće; Gjuro Kuten; povijest nacionalne pedagogije; reformna pedagogija; umjetnički odgoj