Goals and objectives of singing in Croatian primary school / Ciljevi i zadaće pjevanja u hrvatskoj osnovnoj školi

Tomislav Košta

University of Zadar

tkosta@unizd.hr

The importance of art education for the cognitive, social, and emotional development of children and youth

Abstract

This paper provides an overview of the goals and objectives of singing in Croatian primary schools from the introduction of the Croatian language in the mid-19th century to the present day. The research is based on the analysis of school and legislative documentation, as well as the insights of prominent music educators who have influenced the definition of singing goals and objectives.

Music education, referred to as ‘singing’ in the latter half of the 19th century, was based on folk songs, with its objectives aimed at developing musical perception, aesthetic and patriotic education. In the following decades, there were more intensive reflections on singing in schools as well as on the concept of music education. After World War II, new elements were introduced (music literacy, listening, playing, music composition, etc.), with singing in teaching becoming increasingly functional, serving other purposes. A significant change occurred with the introduction of the Croatian National Education Standard for Primary School (2005), when the aim of music education in general education schools became to introduce students to music culture by establishing and developing value criteria for critical and aesthetically grounded music assessment. The goal of singing became singing itself, representing an attempt to move away from exclusively functional singing in our schools. In the latest curriculum for the subject of Music Culture (2019), the goals and objectives are based on the same philosophy, and achievable (alongside other activities) through singing aiming at artistic performance (as much as possible) and developing vocal skills. Many studies referenced in this paper indicate that singing remains the most prevalent and beloved activity in music education.

Key words

curriculum, goals and objectives of singing, music education, primary school, singing

Tomislav Košta

University of Zadar

tkosta@unizd.hr

Važnost umjetničkog obrazovanja

Sažetak 

U ovom radu daje se prikaz ciljeva i zadaća pjevanja u hrvatskoj osnovnoj školi od uvođenja hrvatskog jezika, sredinom 19. stoljeća, do danas. Temelj istraživanja je rad na školskoj i zakonodavnoj dokumentaciji te analiza promišljanja istaknutih glazbenih pedagoga koji su svojim radom utjecali na definiranje ciljeva i zadaća pjevanja.

Nastava glazbe koja se u drugoj polovici 19. stoljeća naziva 'pjevanje' utemeljena je na narodnoj pjesmi, a njezine su se zadaće odnosile na razvoj glazbenoga sluha, estetski i domoljubni odgoj. U sljedećim desetljećima dolazi do intenzivnijih promišljanja o pjevanju u školi kao i o koncepciji nastave glazbe. Nakon 2. svjetskog rata uvode se novi elementi (glazbeno opismenjivanje, slušanje, sviranje, glazbeno stvaralaštvo i dr.), a pritom pjevanje u nastavi postaje sve manje umjetničko, a sve više funkcionalno - u službi ostvarenja drugih zadaća. Velika promjena se događa uvođenjem HNOS-a (2005) kada cilj nastave glazbe u općeobrazovnoj školi postaje uvesti učenika u glazbenu kulturu uspostavljanjem i razvijanjem vrijednosnih kriterija za kritičko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe. Cilj pjevanja postaje pjevanje kao takvo, što predstavlja pokušaj odmaka od isključivo funkcionalnoga pjevanja u našim školama. U najnovijem kurikulu nastavnoga predmeta Glazbena kultura (2019) ciljevi i zadaće su temeljene na istoj filozofiji, a ostvarive su (uz ostale aktivnosti i) pjevanjem koje je usmjereno ostvarivanju umjetničke izvedbe (koliko je to moguće) i razvijanju pjevačkih vještina. Mnoga istraživanja na koja se referiramo u radu govore da je pjevanje i dalje najzastupljenija i najomiljenija aktivnost na nastavi glazbe.

Ključne riječi

ciljevi i zadaće pjevanja; kurikul; nastava glazbe; pjevanje; osnovna škola