Preskoči na glavni sadržaj

Listening to concerts to enhance students' perception of music quality / Slušanje koncerata u svrhu povećanja studentske percepcije kvalitete glazbe

logo stoo2_1 (no).png
Tomislav KoštaVrandečić, Ivana Zvonković, Magdalena Rogošić

University of ZadarZagreb, Faculty of Teacher Education

tkosta@unizd.hrtomislav.vrandecic@ufzg.hr, zvonkovicivana@gmail.com, megi.rogosic@gmail.com

The importance of art education for the cognitive, social, and emotional development of children and youth

Number of the paper: 159160

 

Abstract

 

This paper providesexplores anthe overvieweffect of theattending goalsconcerts andon objectivesstudents' perception of singingmusic inquality. CroatianThe primaryintention schoolsis fromto theexamine introductionhow ofconcert theexperiences Croatiancan languageinfluence ina thegreater mid-19th centurysensitivity to the presentquality day.of Theartistic music among students. For many years, students at the Faculty of Teacher Education University of Zagreb have had the opportunity to attend a significant number of symphonic, choral, chamber, and other concerts within the Faculty of Teacher Education Music Scene, and this paper will focus on that activity. Additionally, the research isaims basedto onunderstand how various factors within the analysisconcert ofexperience, school and legislative documentation, as wellsuch as the insightstype of prominentmusic, musicperformers, concert atmosphere, and audience interaction, can affect this perception. Moreover, it examines not only students' subjective experiences but also their objective evaluations of musical performances after a concert. This topic is relevant for both future educators who have influenced the definition of singing goals and objectives.

Music education, referred toteachers as ‘singing’both will play a key role in the latter half of the 19th century, was based on folk songs, with its objectives aimed at developing musical perception, aesthetic and patriotic education. In the following decades, there were more intensive reflections on singingtaste in schoolsearly aschildhood.

well

 as on the concept of music education. After World War II, new elements were introduced (music literacy, listening, playing, music composition, etc.), with singing in teaching becoming increasingly functional, serving other purposes. A significant change occurred with the introduction of the Croatian National Education Standard for Primary School (2005), when the aim of music education in general education schools became to introduce students to music culture by establishing and developing value criteria for critical and aesthetically grounded music assessment. The goal of singing became singing itself, representing an attempt to move away from exclusively functional singing in our schools. In the latest curriculum for the subject of Music Culture (2019), the goals and objectives are based on the same philosophy, and achievable (alongside other activities) through singing aiming at artistic performance (as much as possible) and developing vocal skills. Many studies referenced in this paper indicate that singing remains the most prevalent and beloved activity in music education.

Key words

curriculum,audience, goalseducator, andinteraction, objectivesperformer, of singing, music education, primary school, singingteacher

Tomislav KoštaVrandečić, Ivana Zvonković, Magdalena Rogošić

University of ZadarZagreb, Faculty of Teacher Education

tkosta@unizd.hrtomislav.vrandecic@ufzg.hr, zvonkovicivana@gmail.com, megi.rogosic@gmail.com

Važnost umjetničkog obrazovanja

Broj rada: 159160  

Sažetak 

U ovom radu dajegovori se prikazo ciljevaistraživanju učinka slušanja koncerata na percepciju kvalitete glazbe među studentima. Namjera je razmotriti kako koncertna iskustva mogu utjecati na veću osjetljivost prema kvaliteti umjetničke glazbe kod studenata. Studenti Učiteljskog fakulteta u Sveučilišta Zagrebu imaju mogućnost organizirano pohađati znatan broj simfonijskih, zborskih, komornih i zadaćadrugih pjevanjakoncerata uunutar hrvatskojGlazbene osnovnojscene školiUčiteljskog odfakulteta uvođenjaveć hrvatskogdugi jezika,niz sredinom 19. stoljeća, do danas. Temelj istraživanja je rad na školskoj i zakonodavnoj dokumentacijigodina te analiza promišljanja istaknutih glazbenih pedagoga koji su svojim radom utjecali na definiranje ciljeva i zadaća pjevanja.

Nastava glazbe kojaće se u drugojovom poloviciradu 19.usredotočiti stoljećana nazivatu 'pjevanje'aktivnost. utemeljenaOsim toga, istraživanje ima za cilj razumjeti kako različiti faktori unutar koncertnoga iskustva, poput vrste glazbe, izvođača, atmosfere koncerta i interakcije s publikom, mogu utjecati na tu percepciju. Pritom, istražuju se ne samo subjektivni doživljaji studenata, već i njihove objektivne procjene glazbenih izvedbi nakon koncerta. Ova tema relevantna je nakako narodnojza pjesmi, a njezine su se zadaćbuduće odnosileodgojitelje natako razvoji za učitelje jer će oboje imati ključnu ulogu u razvijanju glazbenoga sluha, estetski i domoljubni odgoj. U sljedećim desetljećima dolazi do intenzivnijih promišljanja o pjevanjuukusa u školiranoj kaodječjoj i o koncepciji nastave glazbe. Nakon 2. svjetskog rata uvode se novi elementi (glazbeno opismenjivanje, slušanje, sviranje, glazbeno stvaralaštvo i dr.), a pritom pjevanje u nastavi postaje sve manje umjetničko, a sve više funkcionalno - u službi ostvarenja drugih zadaća. Velika promjena se događa uvođenjem HNOS-a (2005) kada cilj nastave glazbe u općeobrazovnoj školi postaje uvesti učenika u glazbenu kulturu uspostavljanjem i razvijanjem vrijednosnih kriterija za kritičko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe. Cilj pjevanja postaje pjevanje kao takvo, što predstavlja pokušaj odmaka od isključivo funkcionalnoga pjevanja u našim školama. U najnovijem kurikulu nastavnoga predmeta Glazbena kultura (2019) ciljevi i zadaće su temeljene na istoj filozofiji, a ostvarive su (uz ostale aktivnosti i) pjevanjem koje je usmjereno ostvarivanju umjetničke izvedbe (koliko je to moguće) i razvijanju pjevačkih vještina. Mnoga istraživanja na koja se referiramo u radu govore da je pjevanje i dalje najzastupljenija i najomiljenija aktivnost na nastavi glazbe.dobi.

Ključne riječi

ciljeviinterakcij; iizvođač; zadaćeodgajatelj; pjevanja;publika; kurikul; nastava glazbe; pjevanje; osnovna školaučitelj