Preskoči na glavni sadržaj

Professional aspirations of prospective ECEC teachers at the end of the graduate studies / Profesionalne aspiracije studenata RPOO na kraju diplomskoga studija

logo stoo2_1 (no).png
KatarinaMaja Vanek1Drvodelić, TomislavVlatka Topolovčan2Domović

1 Elementary school Brezovica, Zagreb

2University of Zagreb, Faculty of Teacher Education

katarinavanek5@gmail.com,maja.drvodelic@ufzg.hr, tomislav.topolovcan@ufzg.vlatka.domovic@ufzg.hr

Education for personal and professional development

Number of the paper: 2930  

Abstract

ThisThe paperaim criticallyof elaboratesthis research was to determine what are ECEC teachers’ professional aspirations at the roleend of artificialtheir intelligencemaster study program. More specifically, what were the reasons for choosing an ECEC teaching profession, reasons for enrolment into master ECEC study, what are their aspirations concerning their ECEC teaching career, with special emphasis on their future career trajectory and what could be their reasons for attrition from the ECEC profession.

In the climate of escalating teacher shortage, research attention has been given to pre-service teachers’ entry motivation and career development aspirations (Watt & Richardson, 2008; Hong et al. 2017). Identification of anticipated professional plans is crucial for offering differentiated initial teacher education (ITE) opportunities to support pre-service teacher development (Reeves & Lowenhaupt, 2016).

The study was conducted with a mixed method paradigm (Creswell, 2014) through an on-line questionnaire. A sample consists of 100 students at the end of graduate ECEC study at University of Zagreb Faculty of Teacher Education.

The findings show that the main reasons for choosing ECEC teaching profession are participants' intrinsic and altruistic reasons, social utility, and the sense of profession as a calling. The two main reasons for enrollment to master ECEC study are the desire for own proffesional development and higher salary. Three quarters of student are certain that they want to work in lifelongthe learningECEC usingprofession aafter hermeneutic,graduation. historicalThey andsee theoretical-comparativeECEC methodologicalinstitutions approach.founded Theby directionlocal government as most desirable place of employment. Almost half of the developmentparticipants ofwould artificiallike intelligenceto inevitablyestablish bringstheir changesown private ECEC institution in the considerationfuture and more than one third of learning,students all the more so because the digital age expects the individualaspire to masterbecome theECEC latestinstitution technologies,principals. whichThey implieswould questioningconsider theattrition possibilityfrom ofECEC aprofession possiblydue omniscientto artificialinadequate intelligencework becomingconditions, thelow backboneteacher of modern learningstatus and anegative dominantwork source of knowledge. Constructivist teaching established in reform pedagogy shifts the emphasis from instruction to processes of (lifelong) learning and individualized teaching. In the concept of lifelong learning, there is a visible shift towards the economization of education with an emphasis on a sustainable futures and techno-solutionist based on crisis situations and the absence of political debate, as well as a shift from the right to education to the duty of lifelong learning for the sake of the sustainability of employability. The emphasis is shifting from the formation of national to supranational educational policies based on standardized (inter)national external evaluations and evidence-based education, which has the repercussion of replacing educational theories with evaluation theories. It is justified to ask whether artificial intelligence reflects what is considered intelligence in the human sense, whether it has the potential to manage human knowledge, and whether it can be the way to end institutionalized education. In addition to educational benefit in the individualization of teaching, the role of artificial intelligence in this paper is discussed in the context of psychologization, standardization, economization, globalization and medicalization (research) of education and in the perspective of humanistic, emancipatory, democratic and creative essence of education.environment.

Key words

comparativeearly education;childhood curriculum;education didactics;and digitalcare media;(ECEC); hermeneuticsInitial teacher education (ITE); pre-service ECEC teacher; teacher career path

KatarinaMaja Vanek1Drvodelić, TomislavVlatka Topolovčan2Domović

1 Elementary school Brezovica, Zagreb

2University of Zagreb, Faculty of Teacher Education

katarinavanek5@gmail.com,maja.drvodelic@ufzg.hr, tomislav.topolovcan@ufzg.vlatka.domovic@ufzg.hr

Odgoj i obrazovanje za osobni i profesionalni razvoj

Broj rada: 2930  

Sažetak 

UCilj raduovog istraživanja bio je hermeneutičkim,utvrditi povijesnimkoje su profesionalne aspiracije studenata Ranogteorijsko-komparativnimpredškolskog metodološkimodgoja pristupomi kritičkiobrazovanja elaborirana uloga umjetne inteligencije u cjeloživotnom učenju. Smjer razvoja umjetne inteligencije neminovno donosi promjene u razmatranju učenja tim više jer digitalno doba od pojedinca očekuje ovladavanje najnovijim tehnologijama što implicira(RPOO) na propitivanjekraju mogućnostidiplomskoga možebitnostudija. sveznajućeKonkretnije, umjetnekoji inteligencijesu dabili postanestudentski okosnicarazlozi suvremenogaza učenjaodabir iodgojiteljske dominantanprofesije, izvorrazlozi znanja.za Konstruktivističkaupis nastavana etabliranadiplomski ustudij reformnojRPOO, pedagogijikoje premještasu naglasaknjihove poslovne aspiracije s poučavanja na procese (cjeloživotnoga) učenja i individualiziranu nastavu. U konceptu cjeloživotnoga učenja vidljiv je pomak prema ekonomizaciji obrazovanja sposebnim naglaskom na održivunjihov budućnosti karijerni put te, finalno, koji bi mogli biti razlozi njihova izlaska iz odgojiteljske profesije. 

U ozračju sve većeg nedostatka učitelja, istraživačka je pozornost posvećena učiteljskoj motivaciji za zapošljavanjem i tehnološkatežnjama rješenjaza temeljenimrazvoj karijere (Watt i Richardson, 2008; Hong i sur. 2017). Identifikacija profesionalnih planova ključna je za pružanje mogućnosti diferenciranoga inicijalnog obrazovanja učitelja kojim se podržava njihov profesionalni razvoj (Reeves i Lowenhaupt, 2016.).

U istraživanju je korištena kombinacija kvantitativne i kvalitativne metodologije (Creswell, 2014.). Istraživanje je provedeno putem online upitnika na kriznimuzorku stanjimaod 100 studenata na završnoj godini diplomskoga studija RPOO na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Rezultati pokazuju da glavni razlozi za odabir odgojiteljske profesije proizlaze iz intrinzičnih i izostankualtruističnih političkemotiva raspravesudionika teistraživanja, pomaksnažnoga sosjećaja pravadruštvene korisnosti i osjećaja profesije kao poziva. Dva glavna razloga za upis diplomskoga studij RPOO su želja za vlastitim profesionalnim razvojem i veća plaća. Tri četvrtine studenata sigurno je da nakon diplome želi raditi u profesiji. Kao najpoželjnije radno mjesto vide ustanove RPOO čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave. Gotovo polovica sudionika željela bi u budućnosti osnovati svoj privatni vrtić, a više od jedne trećine sudionika istraživanja žele postati ravnatelj ustanove za RPOO. Kao razloge koji bi mogli utjecati na obrazovanjenjihov naizlazak dužnostiz cjeloživotnogaprofesije učenjasudionici radinavode održivostineadekvatne zapošljivosti.radne Premještauvjete, senizak naglasakodgojiteljski s formiranja nacionalnih na nadnacionalne obrazovne politike temeljene na standardiziranim (inter)nacionalnim vanjskim vrednovanjimastatus i obrazovanju

temeljenom

negativno naradno dokazima što za reperkusiju ima supstituciju teorija obrazovanja teorijom evaluacije. Opravdano je zapitati se odražava li umjetna inteligencija ono što se u humanom smislu smatra inteligencijom, ima li potencijal za upravljanje ljudskim znanjima te može li ona biti put k prekidu institucionaliziranoga obrazovanja. Pored obrazovne dobrobiti u individualizaciji nastave, uloga umjetne inteligencije u radu je razmotrena u kontekstu psihologizacije, standardizacije, ekonomizacije, globalizacije i medikalizacije (istraživanja) obrazovanja te u perspektivi humanističke, emancipacijske, demokratske i kreativne esencije obrazovanja.okružje.

Ključne riječi

didaktika;inicijalno digitalniobrazovanje mediji;odgojitelja; hermeneutika;karijerni komparativnaput pedagogija;odgojitelja; kurikulrani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO); studenti RPOO