Required reading as an incentive for free art creativity / Lektira kao poticaj za slobodno umjetničko stvaralaštvo

AnaKatarina PetrovićKralj DakićKreković

UniversityOŠ ofIvan Belgrade,Benković, FacultyDugo of teacher EducationSelo

ana.petrovic@uf.bg.ac.rskatarina.kralj139@gmail.com

The importance of art education for the cognitive, social, and emotional development of children and youth

Abstract

AlthoughArt abstract words, including thosecurricula for emotions and other affective states, have recently been the focus of cognitive research (among others, in a series of works from the laboratories led by Barsalou, McRae or Vigliocco, and those from the Max Planck Institute for Psycholinguistics, Nijmegen), comparative research on their development during elementary school hasclearly beenemphasize limited.

Yet,need to open creative spaces for students in different learning contexts. The issue of creativity is particularly interesting in the subject Croatian Language, where it is found within the subject area Literature and Creativity. Certain outcomes of that area point out that teaching literature should expose its creative component - encouraging students to give voice to their reading experience creatively. These outcomes are potentially realized through required reading. Innovative required reading teaching methods are increasingly present in practice, united in the concept of the Creative Approach to Required Reading (Gabelica & Težak, 2017), which, in addition to an in-depth literary experience, strives to integrate different art areas. Still, in required reading lessons, it is unclear how much space is left for students’ free artistic expression, devoid of default frameworks or teacher expectations. This action research will present the cases of students in three-second grades of primary school in the process of free creative expression after experiencing the required reading works. Observing the students as creatively competent individuals and then immersing in the creative space that will be opened in the literature lesson itself, the research will try to whatgive extentinsight childreninto adoptthe those words is important from a practical, real-life pointpotential of viewstudents’ – a well-developed emotional vocabulary helps people better express their feelings and deal with them in stressful situations. This is especially important for children since they should be forming a good basis for healthy emotional relationships with themselves and the environment.

With this in mind, we have collected school-aged children's word associations for nouns for emotions (like happiness) or states with an affective charge (hope) to examine how they change as the children grow. The number of respondentsexperience of a certainliterary agework wasfor betweenauthentic 700artistic and 800 respondents (700 < n < 800) to obtain the most valid results and the most complete picture of the associative field of a certain word. Students from 23 urban and rural centers responded to the stimulus words via questionnaire. Afterward, their answers were collected, and associative dictionaries were compiled based on them. They were divided by age and gender of the respondents.

We analysed the content of these fields, thus determining how the perception of certain words develops or even emerges (as in the case of jealousy). As often happens with abstract words in general, they make a loose group. Still, a general tendency can be seen in the age-related development towards more stereotypical reactions and in linking these concepts to concrete situations, in accordance with the theories of grounded cognition.expression.

Key words

AnaKatarina PetrovićKralj DakićKreković

UniversityOŠ ofIvan Belgrade,Benković, FacultyDugo of teacher EducationSelo

ana.petrovic@uf.bg.ac.rskatarina.kralj139@gmail.com

Važnost umjetničkog obrazovanja

Sažetak 

IakoKurikuli suumjetničkih apstraktnepredmeta riječi,za uključujućiosnovnu školu jasno naglašavaju potrebu stvaranja prostora za učeničko stvaralačko izražavanje u različitim kontekstima. Problematika stvaralaštva posebno je zanimljiva u predmetu Hrvatski jezik, gdje je pronalazimo u predmetnom području Književnost i onestvaralaštvo. zaPojedini emocijeishodi itoga drugapodručja afektivna stanja, ističu posljednje vrijeme u žiži kognitivnih istraživanja (između ostalih, u nizu radova iz laboratorija koje vode Barsalou, McRae ili Vigliocco te onih s Instituta za psiholingvistiku Max Planck u Nijmegenu), njihov razvoj nije toliko usporedno praćen kod djece različite dobi.

No, to kako ihnastava iknjiževnosti kolikotreba djecaostvarivati usvajajusvoju bitnostvaralačku je ne samo sa znanstvene, već i s praktične životne stranekomponentu – boljipoticati emocionalni rječnik pomaže ljudima i da bolje izraze svoje osjećaje te i da se s njima nose u stresnim situacijama. To je kod djece posebno važno kao dobra osnova za zdrave emotivne odnose i sa sobom, i s okolinom.

Imajući toučenike na umu,individualni odlučili smo prikupiti verbalne asocijacije djece školske dobi na neke od riječi za emocije (sreća) ili stanja s afektivnim nabojem (nada) kako bismo ispitali kako se one mijenjaju kako djeca rastu. Broj ispitanika određene dobi bio je velik (između 700 i 800 ispitanika; 700 < n < 800) kako bi se dobili što valjaniji rezultati i što cjelovitija slika asocijativnoga polja pojedine riječi. Učenici s 23 urbana i ruralna punkta odgovarali su na poticajne riječi putem ankete. Njihovi su odgovori prikupljeni i prema njima su sastavljeni asocijativni rječnici, podijeljeni, osim po razredu, i po iskazanom spolu ispitanika.

Nakon toga, pristupilo se analizi sadržaja ovih polja te se moglo utvrditi kako sestvaralački doživljaj određenihpročitanoga. riječTi se ishodi potencijalno ostvaruju kroz nastavu lektire, odnosno cjelovitoga čitanja književnih djela. U praksi su sve više prisutne inovativne metode nastave lektire objedinjene u konceptu kreativnoga pristupa lektiri (Gabelica i razvijaTežak, 2017) koje, osim dubinskoga književnog doživljaja, nastoje integrirati različita umjetnička područja. Ipak, postavlja se pitanje koliko lektira uistinu ostavlja prostora za učenički slobodni izraz, lišen zadanih okvira ili čak,učiteljskih očekivanja.

Ovo će akcijsko istraživanje prikazati slučajeve učenika triju drugih razreda osnovne škole u slučajuprocesu nekihstvaralačkoga (poputizražavanja ljubomora),prema vlastitom izboru nakon čitanja lektirnih djela. Promatrajući tekučenike stvara.kao Kaokreativno štokompetentne čestopojedince bivate szatim apstraktnim riječima općenito, vidno je da jeuranjajući u pitanjustvaralački difuznaprostor skupina.koji No, kao opća tendencija možće se zamijetiti razvojotvoriti u smjerusamoj stereotipnijihnastavi, odgovora,istraživanje kaoće inastojati vezanjedati ovihuvid pojmovau potencijal cjelovitoga učeničkoga doživljaja književnoga djela za konkretneautentičan situacije,umjetnički u skladu s teorijama utemljene kognicije.izraz.

Ključne riječi

apstraktnekreativni imenice;pristup emocionalnalektiri; pismenost;slobodno kognitivnistvaralaštvo; razvoj;umjetnost psiholingvistika;u utemeljena kognicijanastavi