The role of contextual factors in children's undesirable behaviors – perspective of preschool teachers / Uloga kontekstualnih čimbenika u nepoželjnim ponašanjima djece - perspektiva odgojitel

Koraljka Modić Stanke, Valentina Ružić*, Tena Velki

University of Zagreb, Faculty of Law, Social Work Study Centre

vruzic12@gmail.com

Education for personal and professional development

Abstract

Interpretation of the behavior of others and reactions to it depend on the perception of the cause, which can be challenging in a professional context. The goal of research was to investigate the influence of (scarce) information about the family context and usual behavior of the child and parents on the perception of the causes and frequency of undesirable child behaviors, as well as the emotional, cognitive, and behavioral reaction of (future) preschool teachers.

Participants in this quasi-experimental study were 176 graduate students of early and preschool education (age between 20 and 44 years). For the purposes of the research vignettes were made describing age and the child's undesirable behavior, implying a parenting style (authoritative or permissive) and describing one of four family contexts that are assumed to elicit lower (a child in a biological family or in an adoptive family from a young age, with married parents) or a higher level of acute stress (a child in a biological family with divorced parents or in an adoptive family from an older age).

Results show that assessments of responsibility and the ability to control the child's behavior are significantly lower for the children than for parents, and that they depend on the implied parenting style and family context. Undesirable behaviors of the child are assessed as more common when parents have permissive style. Emotions towards the described children and parents depend on the family context with overall more anger towards the parents, and more regret and compassion towards the child. The results imply the importance of the family context and perception of the causes (external/internal), stability and the possibility of controlling behavior, in accordance with the propositions of the attribution theory.

Key words

anger; attributions; compassion; control of behavior; family context

Koraljka Modić Stanke, Valentina Ružić*, Tena Velki

University of Zagreb, Faculty of Law, Social Work Study Centre

vruzic12@gmail.com

Odgoj i obrazovanje za osobni i profesionalni razvoj

Sažetak 

Interpretacije i reakcije na ponašanja drugih ovise o percepciji uzroka ponašanja, što može predstavljati izazov u profesionalnom kontekstu. Cilj istraživanja bio je istražiti utjecaj (šturih) informacija o obiteljskom kontekstu i uobičajenom ponašanju djeteta i roditelja na percepciju uzroka i čestine nepoželjnih ponašanja djeteta te emocionalnu, kognitivnu i bihevioralnu reakciju (budućih) odgojitelja na njih.

U kvazieksperimentalnom istraživanju sudjelovalo je 176 studentica diplomskoga studija Ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja (dob između 20 i 44 godine). Za potrebe istraživanja sastavljene su vinjete koje povrh dobi i opisa nepoželjnoga ponašanja djeteta, impliciraju roditeljski stil (autoritativni ili permisivni) te variraju četiri obiteljska konteksta za koje se pretpostavlja da sugeriraju nižu (dijete u biološkoj obitelji ili posvojiteljskoj obitelji od male dobi s roditeljima u braku) i višu razinu akutnoga stresa (dijete u biološkoj obitelji s razvedenim roditeljima ili dijete u posvojiteljskoj obitelji od starije dobi).

Dobiveni rezultati pokazuju da su procjene odgovornosti i mogućnosti kontrole djetetova ponašanja značajno niže za dijete nego za roditelje te da su ovisne o impliciranom roditeljskom stilu i obiteljskom kontekstu. Nepoželjna djetetova ponašanja odgojitelji procjenjuju češćim kod permisivnoga roditeljskog stila. Emocije prema opisanoj djeci i roditeljima ovise o obiteljskom kontekstu s općenito više ljutnje usmjerene prema roditeljima, a više žaljenja i suosjećanja prema djetetu. Rezultati upućuju na važnost obiteljskoga konteksta i procjene uzroka ponašanja (vanjskoga/unutarnjega), stabilnosti i mogućnost kontrole ponašanja, u skladu s postavkama teorije atribucije.

Ključne riječi