UCilj današnjemistraživanja brzombio ritmuje životaispitati prevalenciju aktivnosti slobodnoga vremena i prevalencijinačine problemaprovođenja mentalnogaslobodnoga zdravljavremena međustudenata mladima,ovisno sveo spolu i fakultetu. U istraživanju je većasudjelovalo potreba na fakultetima za strategijama koje promiču i održavaju visoku razinu mentalnoga zdravlja670 studenata i(461 njihovestudentica), dobrobiti.od Studentiprve sedo suočavajupete sgodine različitimstudija. izazovimaUzorkom kojisu mogubili značajnoobuhvaćeni utjecatistudenti na njihov akademski uspjeh, osobni razvoj i ukupnu kvalitetu života,sa štoest ima za potrebu uključivanje njihovih nastavnika u stvaranju poticajnoga okružja koje njeguje mentalnu dobrobit studenata. Cilj je ovoga rada istražiti postoje li razlike u samoprocjenama pozitivnoga mentalnoga zdravlja studenata koji imaju i koji nemaju podršku nastavnika tijekom studiranja i, ako postoje, o kojim se specifičnim obilježjima pozitivnoga mentalnoga zdravlja radi. Uzorak sudionika čini 359 studenata Učiteljskog fakultetasastavnica Sveučilišta u ZagrebuZagrebu: Muzička akademija (16,4 %), Kineziološki fakultet (17,3 %), Prirodoslovno-matematički fakultet (17,0 %), Filozofski fakultet (16,3 %), Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (16,1 %) i FakultetaUčiteljski zafakultet odgojne(16,9 %).
Dobiveni rezultati pokazali su da se studenti u slobodno vrijeme najčešće druže s prijateljima, opuštaju uz glazbu i obrazovnesurfaju znanostiinternetom, Sveučilištaa Jurjanajrjeđe Dobrilerade u Puli.udruzi Zastudenata, potrebebave istraživanjase korištenjogom te idu na ples. Od 42 varijable provođenja slobodnoga vremena kreirano je upitnikšest Mentalkompozitnih healthvarijabli: continuum-shortKulturne formaktivnosti, -MHC-SFOpuštajuće aktivnosti, Elektronički medij i internet, Korisne aktivnosti, Sport te je dodanaDruženje i neovisnaizlasci. skalaUtvrđena vezana za pojedina obilježja podrške okružja. Razlike u samoprocjeni pojedinih obilježja pozitivnoga mentalnoga zdravlja studenata ispitane su temeljem diskriminacijske analize kako bi se stekao uvid u latentne dimenzije tih razlika. Rezultati potvrđuju postojanjeje statistički značajnihajna razlika u samoprocjeniprevalenciji pojedinihaktivnosti obilježjaslobodnoga pozitivnogavremena mentalnogana zdravljavećini aktivnosti i po spolu i po fakultetu na kojem studenti studiraju. Tako studentice više od svojih kolega studenata kojislobodno imajuvrijeme provode u Kulturnim aktivnostima (Mž = 1,96; Mm = 1,79), Opuštajućim aktivnostima (Mž = 3,26; Mm =2,90), Korisnim aktivnostima (Mž = 2,24; Mm = 2,12) te za Druženje i kojiizlaske nemaju(Mž podršku= sveučilišnih3,05; nastavnika.Mm Neovisno= o2,78), podršcidok nastavnika,studenti rezultativiše takođerslobodnoga vremena koriste za Sport (Mž = 1,98; Mm = 2,13). Rezultati pokazuju daznačajne određeni broj studenata smatra da im nastavnici ne pružaju podršku kada surazlike u pitanjuprevalenciji pozitivnaaktivnosti obilježjaslobodnoga mentalnogavremena zdravlja.s obzirom na fakultet na svim kompozitnim varijablama osim na varijabli Elektronički mediji i internet. Nalazi istraživanja doprinose boljem razumijevanju provođenju slobodnoga vremena studenata.
|