UTransformacijski današnjemstil brzomvodstva ritmu života i prevalenciji problema mentalnoga zdravlja među mladima,predškolskim sveustanovama je veća potreba na fakultetima za strategijama koje promiču i održavaju visoku razinu mentalnoga zdravlja studenata i njihove dobrobiti. Studentismatra se suočavajuvrlo sučinkovitim različitimjer izazovima koji mogu značajno utjecati na njihov akademski uspjeh, osobni razvoj i ukupnu kvalitetu života, što ima za potrebu uključivanje njihovih nastavnika udoprinosi stvaranju poticajnoga okružja kojeza njegujeodgojitelje. mentalnuRavnatelji dobrobitkoji studenata.prakticiraju Ciljovaj stil fokusirani su na poticanje motivacije, angažmana i profesionalnoga razvoja odgojitelja, svjesni da njihove kompetencije ključno utječu na kvalitetu rada. Stoga je cilj ovoga rada istražiti postoje li razlike u samoprocjenama pozitivnoga mentalnoga zdravlja studenata koji imaju i koji nemaju podršku nastavnika tijekom studiranja i, ako postoje, o kojim se specifičnim obilježjima pozitivnoga mentalnoga zdravlja radi. Uzorak sudionika čini 359 studenata Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Za potrebe istraživanja korištenispitati povezanost između transformacijskoga stila vodstva, radne motivacije odgojitelja i njihove spremnosti za profesionalni razvoj.
U istraživanju je upitniksudjelovalo Mental260 healthodgojitelja continuum-shortčiji formsu -MHC-SFstavovi teispitani jeUpitnikom dodanatransformacijskoga stila vodstva (Podsakoff i neovisnasur., skala1990), vezanaMultidimenzionalnom zaskalom pojedinaradne obilježjamotivacije podrške(Gagné okružja.i Razlikesur., u2015) samoprocjenii pojedinihSkalom obilježjaspremnosti pozitivnogana mentalnogaprofesionalni zdravljarazvoj studenata(Beara ispitanei suOkanović, temeljem2009). diskriminacijske
analize kako bi se stekao uvid u latentne dimenzije tih razlika. Rezultati potvrđuju postojanjepokazuju statistički značajnihajnu razlikapozitivnu povezanost transformacijskoga stila vodstva i autonomne motivacije odgojitelja (r = 0,216, p < 0,001) te autonomne motivacije odgojitelja i njihove spremnosti na profesionalni razvoj (r = 0,465, p < 0,001). Autonomna motivacija odgojitelja (F = 37,081, df = 2;245, p < 0,01) značajan je prediktor, dok transformacijski stil ne doprinosi spremnosti na profesionalni razvoj (F = 1,838, df = 1,247, p = 0,176). Analizom varijance utvrđeno je da samoinicijativa odgojitelja za profesionalnim usavršavanjem raste s porastom dobi (F = 6,619, df = 3/250, p < 0,001).
Nalazi istraživanja mogu poslužiti kao smjernice ravnateljima za unaprjeđenje procesa upravljanja u samoprocjeniustanovama pojedinih obilježja pozitivnoga mentalnoga zdravlja studenata koji imajuranoga i kojipredškolskoga nemajuodgoja podrškus sveučilišnihciljem nastavnika.podizanja Neovisnocjelokupne oučinkovitosti podršcii nastavnika,kvalitete rezultatirada.
također pokazuju da određeni broj studenata smatra da im nastavnici ne pružaju podršku kada su u pitanju pozitivna obilježja mentalnoga zdravlja.
|