Word associations and the development of emotion and affective state nouns in elementary school students / Verbalne asocijacije i razvoj imenica za emocije i afektivna stanja kod učenika osno

DenisAna VasiljPetrović Dakić

ZlatkoUniversity Balokovićof MusicBelgrade, School,Faculty Zagrebof teacher Education

denisvasilj@gmail.comana.petrovic@uf.bg.ac.rs

The importance of art education for the cognitive, social, and emotional development of children and youth

Abstract

Although abstract words, including those for emotions and other affective states, have recently been the focus of cognitive research (among others, in a series of works from the laboratories led by Barsalou, McRae or Vigliocco, and those from the Max Planck Institute for Psycholinguistics, Nijmegen), comparative research on their development during elementary school has been limited.

FunctionalYet, Musichow Pedagogyand to what extent children adopt those words is theimportant resultfrom a practical, real-life point of numerousview years– a well-developed emotional vocabulary helps people better express their feelings and deal with them in stressful situations. This is especially important for children since they should be forming a good basis for healthy emotional relationships with themselves and the environment.

With this in mind, we have collected school-aged children's word associations for nouns for emotions (like happiness) or states with an affective charge (hope) to examine how they change as the children grow. The number of music-pedagogicalrespondents of a certain age was between 700 and scientific800 researchrespondents (700 < n < 800) to obtain the most valid results and the most complete picture of Ellythe Bašićassociative field of a certain word. Students from 23 urban and rural centers responded to the stimulus words via questionnaire. Afterward, their answers were collected, and associative dictionaries were compiled based on them. They were divided by age and gender of the respondents.

We analysed the content of these fields, thus determining how the perception of certain words develops or even emerges (as in the areascase of syncreticjealousy). theoryAs andoften practicehappens ofwith musicabstract education,words ethnomusicology,in andgeneral, musicthey therapy.make Witha anloose elaboratedgroup. methodology,Still, thisa originalgeneral musictendency pedagogycan isbe considered the greatest achievement of Croatian as well as world music pedagogy. It was verified by the curriculum and fully implementedseen in the Functionalage-related Musicdevelopment School,towards nowadaysmore Ellystereotypical Bašićreactions Musicand College,in throughlinking threethese levelsconcepts to concrete situations, in accordance with the theories of musicgrounded education (preschool, elementary, and secondary school). Starting from the assumption that every child carries a creative potential and the need for spontaneous creativity, Elly Bašić places children's creativity at the starting point of the development of Functional Music Pedagogy. Functional Music Pedagogy builds its musical-methodical procedures and content on each child’s natural disposition, their most spontaneous ability – imagination, and on their experiential sensibility, thus making children's creativity an important segment of the teaching process. Therefore, the aim of this paper is to show the development stages of creating Functional Music Pedagogy in which children's creativity appears as the dominant principle. The research covered the period of musical-pedagogical and scientific research of Elly Bašić from 1929 to 1998. The research results show that the uniqueness of Functional Music Pedagogy is in methodically elaborated developmental procedures, which explore and develop children's creativity and imagination in music educationcognition..

Key words

DenisAna VasiljPetrović Dakić

ZlatkoUniversity Balokovićof MusicBelgrade, School,Faculty Zagrebof teacher Education

denisvasilj@gmail.comana.petrovic@uf.bg.ac.rs

Važnost umjetničkog obrazovanja

Sažetak 

Iako su apstraktne riječi, uključujući i one za emocije i druga afektivna stanja, u posljednje vrijeme u žiži kognitivnih istraživanja (između ostalih, u nizu radova iz laboratorija koje vode Barsalou, McRae ili Vigliocco te onih s Instituta za psiholingvistiku Max Planck u Nijmegenu), njihov razvoj nije toliko usporedno praćen kod djece različite dobi.

FunkcionalnaNo, muzičkato pedagogijakako rezultatih i koliko djeca usvajaju bitno je dugogodišnjegane glazbeno-pedagoškogasamo sa znanstvene, već i znanstveno-istraživačkogas djelovanjapraktične Ellyživotne Bašićstrane – bolji emocionalni rječnik pomaže ljudima i da bolje izraze svoje osjećaje te i da se s njima nose u područjimastresnim sinkretičkesituacijama. teorijeTo je kod djece posebno važno kao dobra osnova za zdrave emotivne odnose i praksesa glazbenoga odgoja, etnomuzikologijesobom, i muzikoterapije.s Uzokolinom.

Imajući metodologijuto ovana izvornaumu, glazbenaodlučili pedagogijasmo smatraprikupiti verbalne asocijacije djece školske dobi na neke od riječi za emocije (sreća) ili stanja s afektivnim nabojem (nada) kako bismo ispitali kako se najvećimone postignućemmijenjaju hrvatske,kako djeca rastu. Broj ispitanika određene dobi bio je velik (između 700 i 800 ispitanika; 700 < n < 800) kako bi se dobili što valjaniji rezultati i što cjelovitija slika asocijativnoga polja pojedine riječi. Učenici s 23 urbana i ruralna punkta odgovarali su na poticajne riječi putem ankete. Njihovi su odgovori prikupljeni i prema njima su sastavljeni asocijativni rječnici, podijeljeni, osim po razredu, i po iskazanom spolu ispitanika.

Nakon toga, pristupilo se analizi sadržaja ovih polja te se moglo utvrditi kako se doživljaj određenih riječi razvija ili čak, u slučaju nekih (poput ljubomora), i tek stvara. Kao što često biva s apstraktnim riječima općenito, vidno je da je u pitanju difuzna skupina. No, kao opća tendencija može se zamijetiti razvoj u smjeru stereotipnijih odgovora, kao i svjetskevezanje glazbeneovih pedagogije.pojmova Verificiranaza jekonkretne nastavnim planom i programom tesituacije, u cijelostiskladu provedenas uteorijama funkcionalnojutemljene muzičkoj školi, današnjem Glazbenom učilištu Elly Bašić, kroz tri razine glazbenoga obrazovanja (predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj). Polazeći od pretpostavke da svako dijete u sebi nosi stvaralački potencijal i potrebu za spontanim stvaralaštvom, Elly Bašić dječje stvaralaštvo postavlja u ishodište razvoja funkcionalne muzičke pedagogije. Funkcionalna muzička pedagogija svoje glazbeno-metodičke postupke i sadržaje gradi na prirodnoj dispoziciji svakog djeteta, njegovoj najspontanijoj sposobnosti – mašti i na njegovom doživljajnom senzibilitetu, čime dječje stvaralaštvo postaje važan segment nastavnoga procesa. Stoga je cilj ovoga rada pokazati razvojne etape stvaranja funkcionalne muzičke pedagogije u kojima se dječje stvaralaštvo pojavljuje kao dominantni princip. Istraživanje je obuhvatilo period glazbeno-pedagoškoga i znanstveno-istraživačkoga djelovanja Elly Bašić od 1929. do 1998. godine. Rezultati istraživanja pokazuju da je jedinstvenost funkcionalne muzičke pedagogije u metodički razrađenim razvojnim postupcima, kojima se istražuje i razvija dječje stvaralaštvo i mašta u glazbenom odgoju i obrazovanju.

 kognicije.

Ključne riječi

funkcionalnaapstraktne muzičkaimenice; škola;emocionalna glazbenipismenost; odgojkognitivni irazvoj; obrazovanje;psiholingvistika; Glazbenoutemeljena učilište Elly Bašić; hrvatska glazbena pedagogija; stvaralaštvokognicija