Odgođeni prijevodi međunarodnih dječjih klasika na hrvatski
Leonarda Pavić, Smiljana Narančić KovačSveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet |
| Pedagogy, didactics, inclusion |
Izvorni nznastveni rad |
Sažetak |
|
U radu se utvrđuju trendovi prakse prevođenja klasičnih djela dječje književnosti na hrvatski u odnosu na godinu pojavljivanja izvornika. Korpus se uspostavlja u osloncu na leksikon svjetskih klasika dječje književnosti (Kümmerling-Meibauer, 2004) i na popis naslova preporučenih za lektiru u hrvatskoj osnovnoj školi. Analiziraju se bibliografski podatci o izvornim i prijevodnim izdanjima pojedinih naslova. Utvrđeno je da su još u 10. st. neki klasici prevedeni brzo poslije pojavljivanja izvornika. S druge strane, Pinokio je preveden na hrvatski s odmakom od 60 godina, slično kao i Heidi, dok se na Hoffmannova Janka Raščupanka čekalo 80 godina, a slično i na Carrollovu Alicu. Razmatraju se razlozi različite dinamike prevođenja naslova iz različitih polaznih kultura te se uspoređuju s prethodnim istraživanjima srodnih korpusa. |
|
Ključne riječi |
|
dječji klasici; hrvatski prijevodi; odgođeni prijevodi; povijest dječje književnosti
|
Cilj je ovoga rada utvrditi trendove prevođenja inozemnih dječjih klasika na hrvatski s obzirom na vremenski odmak prijevoda u odnosu na izvornik u razdoblju od prvoga hrvatskoga prijevoda međunarodnoga dječjega klasika (1796.) do 2020. Također se prikazuju prevoditeljske prakse u pojedinim desetljećima s obzirom na izbor i zastupljenost nacionalnih književnosti. Rezultati se interpretiraju u širem povijesnom i kulturnom kontekstu.
Prethodna istraživanja dinamike prevođenja dječje književnosti (Veselica Majhut, 2016; Andraka, 2019; Engler, 2019; Majhut i Lovrić Kralj, 2019; Narančić Kovač, 2019) pokazala su da se djela dječje književnosti često javljaju s velikom odgodom, iako ima i suprotnih primjera.
Korpus istraživanja
Korpus se uspostavlja u osloncu na popis naslova preporučenih za lektiru u osnovnoj školi (Narančić Kovač i Milković, 2018) i na leksikon svjetskih klasika dječje književnosti Bettine Kümmerling-Meibauer (2004), koji služi kao potvrda statusa klasika pojedinih naslova i kao izvor za dopunjavanje korpusa djelima koje ne nalazimo u lektiri.
Kümmerling-Meibauer (2004) polazi od određenja da su dječji klasici „ona djela koja u dječjoj književnosti neke zemlje ili nekoga jezičnoga prostora imaju ili su imala istaknutu ulogu i koja se u odnosu na književno-estetsku kakvoću ističu osobitom inovativnošću i reprezentativnošću za svoju epohu“ (isto, xi). U popis je uvrstila djela koja zadovoljavaju barem tri od sljedećih kriterija: inovativnost, reprezentativnost (žanra ili neke nove pojave u dječjoj književnosti), estetski relevantan ustroj jezika djela, jednostavnost (primjerenost dječjoj publici), prikaz djetetova iskustvenoga svijeta, maštovitost i višeznačnost, tj. polivalentnost (isto, xii–xv).
Korpus obuhvaća ukupno 196 naslova, od toga se 145 javlja u popisima lektire, a 122 ulaze u korpus po kriteriju pripadnosti klasicima dječje književnosti. U obama popisima nalazi se 71 naslov. Izostavljena su djela koja nemaju status klasika, a u popisima lektire ih nalazimo jednom ili dvaput. Izvršen je izbor reprezentativnih ili zastupljenijih naslova kad se javlja veći broj djela istoga autora. U hrvatskim su popisima preporučene lektire zastupljeni autori iz 30 polaznih kultura (Narančić Kovač i Milković, 2019, str. 136, 137). U korpus ovoga istraživanja uvršteni su naslovi iz 26 polaznih nacionalnih književnosti, tj. matičnih zemalja.
Metodologija
Kao polazište za utvrđivanje vremenskoga odmaka prijevoda pojedinih naslova poslužili su podatci prikupljeni u Bibliografiji hrvatske prijevodne dječje književnosti 20. stoljeća nastale u projektu BIBRICH (2018) i Hrvatske bibliografije dječjih knjiga (Majhut i Lovrić, 2007; Lovrić Kralj, 2019).
Kümmerling-Meibauer (2004) razlikuje međunarodne i nacionalne klasike. Nacionalni su klasici dostigli kanonski status u zemlji podrijetla, ali nisu poznati u inozemstvu (isto, xvi). S druge stane, međunarodni su se dječji klasici prijevodima na sve svjetske jezike i sveprisutnošću na međunarodnom tržištu knjiga uspjeli etablirati u cijelom svijetu te je njihov broj stoga ograničen (isto, xvii). Autorica napominje da je većina međunarodnih klasika s engleskoga govornoga područja, dok su druge nacionalne književnosti zastupljene tek pokojim naslovom (isto). Stoga korpus dijelimo na prijevode anglofonih dječjih klasika i onih iz ostalih kultura, kako bismo utvrdili podudaraju li se trendovi u prevođenju tih dviju skupina. U tablicama prikazujemo godinu izdanja izvornika i prvoga hrvatskoga prijevoda, vremenski odmak te, zatamnjenjem odgovarajućega polja, podatak o uvrštenosti naslova u pregled dječjih klasika navedenoga leksikona (kratica BKM), odnosno u lektirne popise (kratica L). Velikim slovom X označeni su naslovi koji su se dosljedno i bez (većih) prekida preporučivali za lektiru u cijelom promatranom razdoblju.[1]
Kako bismo mogli uspoređivati vremenski odmak pojedinih skupina prijevoda, duljinu odmaka u godinama između pojave izvornika i prijevoda podijelili smo u šest kategorija: minimalan (0 – 5), mali (6 – 10), srednji (11 – 30), znatan (31 – 50), velik (51 – 80) i osobito velik odmak (veći od 80 g.). Analizom vremenskoga odmaka utvrđuju se prevoditeljske prakse u pojedinim desetljećima i u korpusu u cjelini. Rezultati se tumače i s obzirom na implikacije uvrštavanja u lektiru za status djelā u hrvatskom kontekstu.
Rezultati i diskusija
Rezultate donosimo kronološkim redom pojavljivanja prijevoda. Valja ipak spomenuti i naslove koji nisu prevedeni. Ne čudi da je većinom riječ o klasicima nacionalnoga značenja, kao što su talijanski Marcovaldo ovvero le stagione in citta (1963.) I. Calvina, slovački Slovenské povesti (1858. – 1861.) P. Dobšinskýa,[2] britanski The Children of the New Forest (1847.) F. Marryata, The Water Babies (1863.) C. Kingsleya, Swallows and Amazons (1930.) A. Ransomea i Tom's Midnight Garden (1958.) P. Pearcea. Nemamo ni prijevod francuskoga klasika Les mémoires d’ un âne [Uspomene jednoga magarca] (1860.) grofice Sophie de Ségur, ali su sačuvane dvije stranice rukopisnoga prijevoda iz pera Ivane Brlić-Mažuranić.
Neprevedena su ostala i neka djela koja zadovoljavaju svih šest kriterija navedenoga leksikona, primjerice Lisac Mykita (1890.) ukrajinskoga pisca I. Franka te roman Krabat (1971.), moderni klasik njemačkoga autora O. Preusslera. Taj je propust zanimljiv jer je junak „legendarni lužičkosrpski čarobnjak“, po kojem se istočnonjemački teritorij „između Hoyerswerde, Bautzena i Kamenza naziva i Krabat-regijom“ (Tomasović Bock, 2016). Nadimak je nastao od riječi „Hrvat“; Krabat je „zapravo Janko Šajatović, žumberački uskok koji je davne 1658. g. došao na sjever Njemačke braniti granice kršćanske Europe“ (isto). U legendu je ušao kao junak nadnaravnih moći, koji je pokrenuo razvoj kraja u kojem je od saskoga kneza dobio imanje. Postao je uzor i zato što je „kao katolik među protestantima [Lužičkim Srbima] našao način za miran suživot sa svima“ (isto).
Prijevodi do 1900.
Kao što se vidi u Tablici 1, Campeov Mlajši Robinson pojavio se na hrvatskom 1796., ubrzo poslije izvornika (Engler, 2013). U sljedećem je stoljeću bilo malo prijevoda dječjih klasika, ali su dolazili iz različitih kultura, a i vremenski odmak u pravilu je malen, desetak ili dvadesetak godina. Andersen, čiju prvu zbirku na hrvatskom bilježimo 1877., zastupljen je prijevodima pojedinačnih bajki u časopisu Smilje od 1873. g. (Težak, 2005). Nekoliko je i međunarodnih klasika. Prvi hrvatski prijevod Dickensove Božićne pjesme u prozi objavljen je u Beču 1868., drugi 1915. u Zagrebu, a treći je nastao 1946., u vrijeme kad se u novoj Jugoslaviji još tolerirala religija. No djelo se nikada nije našlo na popisima preporučene lektire, za razliku od Olivera Twista i Cvrčka na ognjištu.
Relativno mali broj prijevoda u ranijim razdobljima pripisujemo dijelom i činjenici da su pismeni hrvatski čitatelji znali ine jezike i da su mnoge knjige čitali na jezicima izvornika ili u prijevodima na njemački ili francuski (Narančić Kovač, 2019, str. 171). Više su se i promptno prevodili popularni romani, pa stoga nalazimo Ognjem i mačem i tri Verneova djela, koja su poslije ušla u popise lektire.
Tablica 1. Najstariji prijevodi dječjih klasika
|
Autor |
Naslov |
IZV |
HRV |
Odmak |
Nac. |
BKM |
L |
|
|
Dickens |
Božićna pjesma u prozi |
1843 |
1868 |
25 |
GB |
|
|
|
|
Swift |
Gulliverova putovanja |
1726 |
1881 |
155 |
GB |
|
X |
|
|
Campe |
Mlajši Robinson |
1779 |
1796 |
17 |
D |
|
|
|
|
Ezop (620 – 560. pr. Kr.) |
Ezopusheve Baszne |
6. st. pr. Kr. |
1843 |
~2400 |
GR |
|
|
|
|
Němcová |
Bakica |
1855 |
1863 |
8 |
CZ |
|
|
|
|
Verne |
Od zemlje do mjeseca |
1865 |
1875 |
10 |
F |
|
|
|
|
Verne |
Put oko zemlje za osamdeset dana |
1873 |
1876 |
3 |
F |
|
|
|
|
Verne |
Put k središtu zemlje |
1864 |
1890 |
26 |
F |
|
|
|
|
Andersen |
Izabrane Andersenove priče |
1837 |
1877 |
40 |
DK |
|
X |
|
|
Cervantes |
Život i djela glasovitoga |
1605 |
1879 |
274 |
E |
|
|
|
|
de Amicis |
Srce |
1886 |
1888 |
2 |
I |
|
|
|
|
Sienkiewicz |
Ognjem i mačem |
1884 |
1894 |
10 |
PL |
|
|
|
Prva polovica 20. st.
U prvih dvadesetak godina 20. st. bilježimo porast broja prijevoda dječjih klasika, i anglofone i ostalih književnosti (Tablica 2). Stevensonov Otok blaga i Kiplingova zbirka Indijska džungla javljaju se s odmakom od 22 godine, a Sara Crew F. H. Burnett, kao i Sienkiewiczev roman Potop izlaze na hrvatskom za petnaestak godina. Njegov je popularniji roman U pustinji i prašumi, kao i priče Braće Grimm, u nas potvrđen trajnim uvrštavanjem u popise lektire. Navedeni se anglofoni naslovi redom nalaze u spomenutom leksikonu dječjih klasika i obično ulaze u lektirne popise. Na prijevode Dickensovih djela čekalo se prilično dugo, sedam do osam desetljeća, što tumačimo njihovom pristupačnošću u izvorniku ili u promptnim njemačkim prijevodima (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 58). I roman Uncle Tom's Cabin dugo je čekao na hrvatski prijevod, ali to ne znači da je prije toga bio nepoznat; dijelovi su objavljeni u časopisu Neven samo godinu dana poslije izvornika, tj. 1853. g. (Narančić Kovač i Milković, 2010, str. 203).
Smatra se da su Grimmove priče i bajke i u 19. st. bile pristupačne hrvatskoj djeci usmenom predajom ili iz izvornika, no pojava prve zbirke na hrvatskom smješta se na sam početak 20. st. (Hameršak, 2012, str. 200, 201). Na hrvatskom je prva bajka pod Grimmovim imenom objavljena 1895. u časopisu Smilje (isto).
U lektiri se nikada nisu pojavili naslovi Na pustom otoku (prijevod njemačke prerade F. Hoffmanna), Pet nedjelja u balonu, ni Sara Crew, ali su se navedeni ruski, poljski, danski i švedski naslovi preporučali hrvatskim učenicima u drugoj polovici 20. st., pri čemu se, primjerice, Mati javlja do 1960-ih, kao odjek vremena u kojem se sovjetska književnost smatrala uzorom, a Legende o Kristu uvrštene su tek 1993., poslije uvođenja višestranačja i ponovnoga uvođenja religije u javni prostor. Naime, sve do 1990-ih komunistički je režim sputavao religijske sadržaje i blagdane, a u to se vrijeme bilježi i cenzura prijevoda dječjih klasika iz religijsko-ideoloških razloga (Kocijančič Pokorn, 2012).
Tablica 2. Prijevodi klasika u prvoj polovici 20. st.
|
Autor |
Naslov |
IZV |
HRV |
Odmak |
Nac. |
BKM |
L |
|
1900-te |
|||||||
|
Stevenson |
Otok blaga |
1883 |
1905 |
22 |
GB |
|
|
|
Twain |
Kraljević i prosjak |
1881 |
1907 |
26 |
USA |
|
X |
|
Marryat |
Na pustom otoku |
1842 |
1908 |
66 |
GB |
|
|
|
Beecher-Stowe |
Čiča Tomina koliba |
1852 |
1910 |
58 |
USA |
|
|
|
Grimm |
Odabrane priče |
1812 |
190? |
90? |
D |
|
X |
|
Sienkiewicz |
Potop |
1886 |
1902 |
16 |
PL |
|
|
|
Verne |
Dvadeset tisuća milja izpod mora |
1870 |
1906 |
36 |
F |
|
|
|
1910-te |
|||||||
|
Burnett |
Mali lord |
1886 |
1915 |
29 |
USA |
|
|
|
Dickens |
Cvrčak na ognjištu |
1845 |
1915 |
70 |
GB |
|
|
|
Kipling |
Knjiga o džungli |
1895 |
1917 |
22 |
GB |
|
X |
|
Wilde |
Sretni kraljević druge pripovijesti |
1888 |
1918 |
30 |
GB |
|
X |
|
Burnett |
Sara Crew |
1905 |
1920 |
15 |
USA |
|
|
|
Dickens |
David Copperfield |
1850 |
1920 |
70 |
GB |
|
|
|
Dickens |
Oliver Twist |
1839 |
1920 |
81 |
GB |
|
X |
|
Gogolj |
Taras Bul[j]ba |
1835 |
1911 |
76 |
RUS |
|
|
|
Gorki |
Mati |
1907 |
1913 |
6 |
RUS |
|
|
|
Sienkiewicz |
Kroz žarku Afriku [U pustinji i prašumi] |
1911 |
1914 |
3 |
PL |
|
X |
|
Verne |
Pet nedjelja u balonu |
1863 |
1915 |
52 |
F |
|
|
|
Ewald |
Dvonožac |
1908 |
1917 |
9 |
DK |
|
|
|
Gorki |
Djetinjstvo |
1914 |
1918 |
4 |
RUS |
|
|
|
Lagerlöf |
Legende o Kristu |
1904 |
1919 |
15 |
S |
|
|
|
1920-te |
|||||||
|
Burroughs |
Tarzan kao majmun |
1914 |
1924 |
10 |
USA |
|
|
|
Kipling |
Kako je deva stekla grbu i druge priče |
1902 |
1923 |
21 |
GB |
|
|
|
London |
Kći snijega |
1902 |
1923 |
21 |
USA |
|
|
|
Twain |
Pustolovine malog Tome |
1876 |
1927 |
51 |
USA |
|
X |
|
Cooper |
Posljednji Mohikanac |
1826 |
1928 |
102 |
USA |
|
|
|
Bonsels |
Pčelica Maja i njeni doživljaji |
1912 |
1921 |
9 |
D |
|
|
|
Daudet |
Pisma iz mog mlina |
1869 |
1921 |
52 |
F |
|
|
|
Ewald |
Tiho jezero |
1908 |
1922 |
14 |
DK |
|
|
|
Dumas |
Tri mušketira |
1844 |
1923 |
79 |
F |
|
|
|
Cankar |
Sluga Jernej i njegovo pravo |
1907 |
1925 |
18 |
SLO |
|
|
|
Krilov |
Basne |
1808 |
1925 |
117 |
RUS |
|
|
|
Hoffmann |
Janko Raščupanko |
1845 |
1925 |
80 |
D |
|
|
|
May |
Winnetou |
1893 |
1925 |
32 |
D |
|
|
|
Verne |
Carev glasnik |
1876 |
1925 |
49 |
F |
|
|
|
Verne |
U potrazi za brodolomcima: Djeca kap. Granta |
1868 |
1925 |
57 |
F |
|
|
|
Čehov |
Kaštanka |
1887 |
1927 |
40 |
RUS |
|
|
|
Hugo |
Jadnici |
1862 |
1930 |
68 |
F |
|
|
|
1930-te |
|||||||
|
Lofting |
Doktor Dolittle i njegove životinje [Pripovijest …] |
1920 |
1933 |
13 |
GB |
|
|
|
London |
Bijeli očnjak |
1906 |
1936 |
30 |
USA |
|
|
|
Salgari |
Crni gusar |
1898 |
1932 |
34 |
I |
|
|
|
Župančić |
Ciciban |
1915 |
1932 |
17 |
SLO |
|
|
|
Kästner |
Tonček i Točkica |
1931 |
1933 |
2 |
D |
|
|
|
Molnar |
Junaci Pavlove ulice |
1907 |
1933 |
26 |
H |
|
X |
|
Čukovski |
Doktor Jaoboli |
1929 |
1935 |
6 |
RUS |
|
|
|
Čukovski |
Krokodil |
1917 |
1936 |
19 |
RUS |
|
|
|
Sveinsson |
Islandski bregovi: pustolovni roman malog Noni-a |
1913 |
1940 |
27 |
IS |
|
|
|
1940-te |
|||||||
|
Carroll |
Alica u Zemlji Čudesa |
1865 |
1944 |
79 |
GB |
|
X |
|
Rawlings |
Jody Baxter |
1938 |
1945 |
7 |
USA |
|
|
|
Twain |
Pustolovine Huckleberryja Finna |
1884 |
1947 |
63 |
USA |
|
X |
|
Collodi |
Pinokio |
1883 |
1943 |
60 |
I |
|
X |
|
Elin Pelin |
Jan Bibijan |
1933 |
1943 |
10 |
BG |
|
|
|
Spyri |
Heidi |
1880 |
1943 |
63 |
CH |
|
X |
|
Verne |
Tajanstveni otok |
1875 |
1946 |
71 |
F |
|
|
|
Verne |
Petnaestogodišnji kapetan |
1878 |
1947 |
69 |
F |
|
|
|
Kataev |
Bijeli se usamljeno jedro |
1936 |
1948 |
12 |
RUS |
|
|
|
La Fontaine |
Basne |
1694 |
1948 |
254 |
F |
|
|
|
Seliškar |
Družina Sinjega galeba |
1936 |
1948 |
12 |
SLO |
|
|
|
Seliškar |
Drugovi |
1946 |
1948 |
2 |
SLO |
|
|
|
Levstik |
Martin Krpan |
1858 |
1949 |
91 |
SLO |
|
|
|
Gorki |
U svijetu |
1916 |
1949 |
33 |
RUS |
|
|
|
Puškin |
Bajka o ribaru i ribici |
1835 |
1949 |
114 |
RUS |
|
X |
|
Voranc |
Đurđice |
1949 |
1950 |
1 |
SLO |
|
|
U trećem se desetljeću 20. st. i dalje prevode i novija i starija djela, raznoga nacionalnoga podrijetla. Od anglofonih naslova ponovno se javljaju američki klasici, obično s većim odmakom, dok se britanski prevode brže, primjerice Kiplingove priče. Serijal knjiga o Tarzanu bio je popularan i prije i poslije Drugoga svjetskoga rata, ali kao izvanškolsko štivo, dok su se podjednako popularni Winnetou i Tri mušketira nakratko pojavili na popisima lektire ranih 1990-ih godina. Dumas i Verne najprevođeniji su francuski autori do 1945., a francuska je književnost po zastupljenosti dugo bila druga strana književnost u Hrvatskoj, premda se često čitala u prijevodu na njemački (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 59). Osam je Verneovih romana uvršteno u lektirne popise, svaki u svoje vrijeme, tako da je uvijek bio preporučen barem jedan od njih. Dva su među klasicima: Put oko zemlje za osamdeset dana i Dvadeset tisuća milja izpod mora. I roman Pet nedjelja u balonu ima taj status, ali nije dospio u hrvatsku lektiru.
Prirodoslovne priče Danca Ewalda nisu u popisu dječjih klasika, ali su promptno prevedene i poslije uvrštene u popise lektire od 1950-ih do 1970-ih. Stoga ih možemo smatrati i hrvatskim inozemnim klasicima. Taj se status može pripisati i Daudetovim Pismima, iako su dosljedno u lektiri tek od 1990-ih. „Cossette“ i „Gavroche“, odlomci iz Jadnika, također su neko vrijeme bili u lektirnoj ponudi.
Tridesetih i četrdesetih godina 20. st. naglo se smanjuje broj novih prvih prijevoda anglofonih dječjih klasika, iako su ispravljeni važni propusti. U četvrtom se desetljeću zato povećava broj nacionalnih polaznih kultura iz kojih djela dolaze u ruke mladim hrvatskim čitateljima, a vremenski se odmak smanjuje. Izlaze prijevodi pet naslova Loftingova serijala o Dr. Dolittlu s odmakom od desetak godina. Usporedno se prevodi i ruska stihovana priča Doktor Jaoboli ruskoga pisca Čukovskoga, inspirirana Loftingovim junacima, a neposredno poslije nje i poznati Krokodilistoga autora. Ruski klasici javljaju se u međuratnom razdoblju u kontekstu povećanoga broja prijevoda ruske književnosti za koje su zaslužni „ruski umjetnici u bijegu iz boljševičke Rusije koji […] nalaze svoj drugi dom u Kraljevini Jugoslaviji“ (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 66), a raste i broj slovenskih naslova. Dvije su se kulture našle u istoj državi, pa je takav razvoj razumljiv.
Tridesete donose novoprevedene dječje klasike iz jedanaest zemalja. Od njih su se samo tri našla u lektiri, a najdulje, neprekidno od 1960., Junaci Pavlove ulice. Činjenica da do 1930-ih nema prijevoda mađarskih dječjih djela tumači se napetim odnosima Hrvata i Mađara početkom stoljeća i nekim tematskim sastavnicama romana koje nisu odgovarale hrvatskom sentimentu toga vremena (Majhut i Lovrić Kralj, 2016, str. 400). Do 1930-ih sustali su konfliktni osjećaji prema Mađarskoj, prevladala je ugroženost zbog srpske dominacije u prvoj Jugoslaviji, pa su nastale povoljne okolnosti za prijevod Molnarova djela (str. 403). Istodobno raste popularnost njemačkih knjiga, čitaju se u izvorniku i u prijevodu, osobito trivijalna književnost (str. 52–54). Ipak, to omiljeno štivo nema status klasika niti dolazi na popise lektire.
Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske najviše se prevodila njemačka promidžbena književnost (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 69). Ne bilježimo prijevode njemačkih klasika, ali izlaze ukupno četiri međunarodna, od kojih će se tri, osim bugarskoga Jana Bibijana, dulje vrijeme zadržati na hrvatskim popisima lektire: Alice, Heidi i Pinokio. U to je vrijeme u Hrvatskoj postojala živahna i raznolika nakladnička aktivnost (Turčinec, 2000), pa se pozornost posvetila i zanemarenim dječjim klasicima.
Poslije Drugoga svjetskoga rata napokon izlazi Huck Finn s odgodom od 63 godine, a kasne četrdesete donose cijeli niz prvih prijevoda dječjih klasika iz različitih polaznih kultura, s naglaskom na francuskim, sovjetskim i slovenskim djelima. Sovjetski igrokaz Bijeli se usamljeno jedro izlazi na hrvatskom s odmakom od 12 godina, ali ne ulazi u lektiru. Slovenska su djela brojnija, među njima je i Martin Krpan, jedini slovenski klasik prema spomenutom leksikonu. La Fontaineove Basne ušle su u lektiru 1951., no nije jasno zašto su poslije toga zauvijek nestale s popisa. Ipak, francuski basnopisac nije u Hrvatskoj bio nepoznat: već 1794. izišle su u Dubrovniku latinske basne Đura Ferića, koji se inspirirao i La Fontaineom (Perić-Gavrančić, 2020.). I na prijevod Puškinove Bajke o ribaru i ribici čekalo se više od stotinu godina (za razliku od drugih njegovih djela), ali kad je uvršteno na popis lektire, to je djelo ostalo trajno prisutno.
Druga polovica 20. st.
Kao što se vidi u Tablici 3, pedesetih godina uključuje se u lektiru sve više slovenskih naslova, pri čemu se ponajprije uvode oni podobni, partizanske tematike i komunističkoga ozračja, a i inače pretežu lijevo orijentirani pisci, poput Talijana Rodarija i Amerikanca Londona. Dulje se na popisima lektire zadržao Bambi. Načelno, raste broj prijevoda, a smanjuje se vremenski odmak, osim iznimno. Prevode se i ulaze u lektiru novi naslovi pustolovne književnosti, poput Grmljavine stada i Grofa Monte Christa. U to se vrijeme u nakladništvu događa novi zaokret prema zapadnoj žanrovskoj književnosti (Šarić, 2017, str. 285), što je čitateljima donijelo više zabave, a nakladnicima veću zaradu.
Od anglofonih naslova posebno je zanimljiv Starac i more, preveden iste godine kad je izišao izvornik. Od 1960. nadalje ulazi u korpus lektirnih naslova iako je riječ o knjizi za odrasle. Saroyanovi romani također se brzo prevode, u lektiri su 1960-ih i 1993. Nemaju status klasika u polaznoj kulturi, ali su u Hrvatskoj zbog uvrštavanja u lektiru i pozitivnoga kritičkoga odjeka (Crnković, 1966/1990, str. 149–150) postali hrvatski inozemni klasici.
Šezdesetih se i sedamdesetih godina 20. st. javlja manje prijevoda starijih anglofonih klasika. Potvrđeni klasici Lassie, Lovac u žitu i Paukova mreža prevode se s umjerenim vremenskim odmakom, ali se međunarodni klasici, Čarobnjak iz Oza[1] i Petar Pan pojavljuju s odgodom od čak 77, odnosno 69 godina. Tomu nasuprot, 1960-ih bilježimo veći broj prijevoda iz ostalih književnosti s malim odmakom. Ipak, Mali princ (u lektiri od 1972.), Pipi Duga Čarapa i Dnevnik Anne Frank mogli su se brže prevesti, umjesto da se na njih čeka tridesetak godina. Dva se naslova ističu trajnim mjestom u lektiri, no nemaju status klasika: Pale sam na svijetu i Sadako hoće živjeti. I oni pripadaju hrvatskim inozemnim klasicima. Isti status dobivaju djela s područja bivše Jugoslavije, što se potvrđuje prijevodima sa slovenskoga i makedonskoga jezika. Međutim, 1970-ih nema više tako malih odmaka, osim Bachove uspješnice, koja 1993. postaje stalni naslov hrvatske lektire. Uz njega, za taj su popis spremni i prvi mađarski naslovi poslije Junaka Pavlove ulice.
Tablica 3. Prijevodi klasika u drugoj polovici 20. st.
|
Autor |
Naslov |
IZV |
HRV |
Odmak |
Nac. |
BKM |
L |
|
1950-te |
|||||||
|
Grey |
Grmljavina stada |
1925 |
1951 |
26 |
USA |
|
|
|
London |
Zov divljine |
1903 |
1951 |
48 |
USA |
|
|
|
Hemingway |
Starac i more |
1952 |
1952 |
0 |
USA |
|
X |
|
Thackeray |
Ruža i prsten |
1854 |
1952 |
98 |
GB |
|
|
|
Saroyan |
Mama, volim te |
1956 |
1958 |
2 |
USA |
|
|
|
Saroyan |
Tata, ti si lud |
1957 |
1958 |
1 |
USA |
|
|
|
Hawthorne |
Čudesna knjiga |
1851 |
1958 |
107 |
USA |
|
|
|
Heyerdahl |
Kon-Tiki: na splavi preko Tihog oceana |
1948 |
1951 |
3 |
N |
|
|
|
Cendrars |
Crnačke priče |
1921 |
1952 |
31 |
F |
|
|
|
Dumas |
Grof Monte Christo |
1844 |
1952 |
108 |
F |
|
|
|
Salten |
Bambi: jedan život u šumi |
1923 |
1952 |
29 |
A |
|
X |
|
Schwab |
Najljepše priče klasične starine |
1840 |
1952 |
112 |
D |
|
X |
|
Bevk |
Mali buntovnik |
1951 |
1953 |
2 |
SLO |
|
|
|
Vandot |
Kekec nad samotnim ponorom |
1924 |
1953 |
29 |
SLO |
|
|
|
Kästner |
Emil i detektivi |
1929 |
1954 |
25 |
D |
|
X |
|
Kästner |
35. maj |
1931 |
1954 |
23 |
D |
|
|
|
Bevk |
Lukec i njegov čvorak |
1931 |
1956 |
25 |
SLO |
|
|
|
Ingolič |
Dječak s dva imena |
1955 |
1957 |
2 |
SLO |
|
|
|
Peroci |
Maca papučarica |
1957 |
1957 |
0 |
SLO |
|
|
|
Perrault |
Bajke |
1697 |
1958 |
261 |
F |
|
|
|
Renard |
Riđan |
1894 |
1958 |
64 |
F |
|
|
|
Prokofjev |
Peća I vuk |
1936 |
1958 |
22 |
RUS |
|
|
|
Rodari |
Čipolino |
1951 |
1960 |
9 |
I |
|
|
|
1960-te |
|||||||
|
Stevenson |
Crna strijela |
1888 |
1962 |
74 |
GB |
|
|
|
Carroll |
Alica s onu stranu ogledala |
1872 |
1962 |
90 |
GB |
|
|
|
Seton |
Vinipeški vuk i druge pripovijetke |
1913 |
1964 |
51 |
USA |
|
|
|
Knight |
Lesi se vraća |
1940 |
1966 |
26 |
GB |
|
|
|
Lindgren |
Razmo u skitnji |
1956 |
1961 |
5 |
S |
|
|
|
Rodari |
Putovanje Plave Strijele |
1953 |
1961 |
8 |
I |
|
|
|
Ingolič |
Tajno društvo PGC |
1951 |
1962 |
11 |
SLO |
|
|
|
Aymé |
Priče mačke na grani |
1939 |
1963 |
24 |
F |
|
|
|
Bruckner |
Sadako hoće živjeti |
1961 |
1963 |
2 |
D |
|
|
|
Gajdar |
Timur i njegova četa |
1940 |
1963 |
23 |
RUS |
|
|
|
Čapek |
Poštarska bajka |
1932 |
1964 |
32 |
CZ |
|
|
|
Sigsgaard |
Pale sam na svijetu |
1942 |
1964 |
22 |
DK |
|
X |
|
Krüss |
Timm Thaler ili Prodani smijeh |
1962 |
1964 |
2 |
D |
|
|
|
Tolstoj, A. |
Zlatni ključić [Buratino] |
1936 |
1964 |
28 |
RUS |
|
|
|
Aymé |
Druge priče mačke na grani |
1950 |
1965 |
15 |
F |
|
|
|
Janevski |
Baramba |
1959 |
1965 |
6 |
NMK |
|
|
|
Kästner |
Emil i tri blizanca |
1934 |
1965 |
31 |
D |
|
|
|
Calvino |
Barun Penjač |
1959 |
1965 |
6 |
I |
|
|
|
Pergaud |
Rat dugmadi |
1930 |
1967 |
37 |
F |
|
|
|
Kästner |
Čovječuljak |
1963 |
1967 |
4 |
D |
|
|
|
Peroci |
Djeco, laku noć |
1964 |
1967 |
3 |
SLO |
|
|
|
Rodari |
Telefonske priče |
1962 |
1967 |
5 |
I |
|
|
|
Cankar |
Istina i ljubav |
1954 |
1968 |
14 |
SLO |
|
|
|
Kästner |
Blizanke |
1949 |
1969 |
20 |
D |
|
|
|
Rodari |
Planeta ispunjenih želja |
1962 |
1970 |
8 |
I |
|
|
|
1970-te |
|||||||
|
Bach |
Galeb Jonathan Livingstone |
1970 |
1973 |
3 |
USA |
|
|
|
Baum |
Čarobnjak iz Oza |
1900 |
1977 |
77 |
USA |
|
|
|
Salinger |
Lovac u žitu |
1951 |
1978 |
27 |
USA |
|
|
|
White |
Paukova mreža |
1952 |
1979 |
27 |
USA |
|
|
|
Barrie |
Petar Pan |
1911 |
1980 |
69 |
GB |
|
|
|
Saint-Exupéry |
Mali princ |
1943 |
1973 |
30 |
F |
|
|
|
Lindgren |
Pipi Duga Čarapa |
1945 |
1973 |
28 |
S |
|
|
|
Frank |
Dnevnik Anne Frank |
1947 |
1975 |
28 |
NL |
|
|
|
Janikovszky |
Baš se veselim! |
1967 |
1978 |
11 |
H |
|
|
|
Janikovszky |
Kako da odgovorim? |
1968 |
1978 |
10 |
H |
|
|
|
Janikovszky |
Znaš li i ti? |
1963 |
1978 |
15 |
H |
|
|
|
Podgorec |
Bijelo ciganče |
1966 |
1979 |
13 |
NMK |
|
|
|
Levstik |
Tko je Videku napravio košuljicu |
1955 |
1979 |
24 |
SLO |
|
|
|
Kishon |
Kita boli more |
1965 |
1980 |
15 |
IL |
|
|
|
1980-te |
|||||||
|
Sewell |
Crni ljepotan |
1877 |
1982 |
105 |
GB |
|
|
|
Milne |
Medo Winnie zvani Pooh |
1921 |
1986 |
65 |
GB |
|
|
|
O'Dell |
Otok plavih dupina |
1960 |
1987 |
27 |
USA |
|
|
|
Grahame |
Vjetar u vrbama |
1907 |
1989 |
82 |
GB |
|
|
|
Pyle |
Vesele pustolovine Robina Hooda |
1883 |
1989 |
106 |
USA |
|
|
|
Dahl |
Charlie i tvornica čokolade |
1964 |
1990 |
26 |
GB |
|
|
|
Kishon |
Kod kuće je najgore |
1977 |
1982 |
5 |
IL |
|
|
|
Nikoleski |
Čarobni samarčić |
1962 |
1986 |
24 |
NMK |
|
|
|
Ende |
Jim Gumb i strojovođa Lucas |
1960 |
1986 |
26 |
D |
|
|
|
Bevk |
Knjiga o Titu |
1955 |
1987 |
32 |
SLO |
|
|
|
Tournier |
Petko ili divlji život |
1971 |
1988 |
17 |
F |
|
|
|
Alain-Fournier |
Veliki Meaulnes |
1913 |
1989 |
76 |
F |
|
|
|
Nöstlinger |
Konrad ili Dijete iz limenke |
1975 |
1990 |
15 |
A |
|
|
|
Winterfeld |
Timpetill: grad bez roditelja |
1937 |
1990 |
53 |
D |
|
|
|
1990-te |
|||||||
|
Travers |
Mary Poppins |
1934 |
1991 |
57 |
GB |
|
|
|
Tolkien |
Hobit |
1937 |
1994 |
57 |
GB |
|
|
|
Alcott |
Male žene |
1868 |
1996 |
128 |
USA |
|
|
|
Montgomery |
Anne od zelenih zabata |
1908 |
1997 |
89 |
CDN |
|
|
|
Potter |
Priča o Petru Zecimiru |
1902 |
1998 |
96 |
GB |
|
|
|
Harms |
Pjesmice – igrice |
1935 |
1991 |
56 |
RUS |
|
|
|
Ende |
Priča bez kraja |
1979 |
1995 |
16 |
D |
|
|
|
Malot |
Bez obitelji |
1878 |
1996 |
118 |
F |
|
|
|
Janikovszky |
Da sam odrastao |
1965 |
1996 |
31 |
H |
|
|
|
Kästner |
Leteći razred |
1933 |
1996 |
63 |
D |
|
|
|
Lindgren |
Ronja, razbojnička kći |
1981 |
1997 |
16 |
S |
|
|
|
Wyss |
Švicarska obitelj Robinson |
1827 |
1999 |
172 |
CH |
|
|
|
Bosco |
Dječak i rijeka |
1945 |
2000 |
55 |
F |
|
|
|
Ende |
Momo |
1973 |
2000 |
27 |
D |
|
|
[1] Ruski autor Aleksandar Volkov preradio je 1939. Baumovu knjigu, a hrvatski je prijevod izišao pod naslovom Čarobnjak iz Oza ili Čarobnjak Smaragdnog grada 1963., prije prijevoda izvornoga djela.
[1] Lektirni popisi objavljuju se u Hrvatskoj od 1950. do 2006. (usp. Narančić Kovač i Milković 2018, 2019).
[2] Naslov je zabilježen u opsežnom popisu preporučenih naslova iz 1968. jer je postojao srpski prijevod, objavljen u Sarajevu 1967. Navedeni su tada i drugi naslovi koji nisu imali hrvatski prijevod, ali oni obično nisu bili prihvaćeni u školskoj praksi.
|
|
2. Međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO2 - in memoriam prof. emer. dr. sc. Milanu Matijeviću, Zagreb, Hrvatska |
Delayed translations of international children's classics into Croatian
Abstract |
|
This paper establishes the trends of translation practices concerning the time lag between the appearances of the first Croatian translations and the publication of the respective originals. The corpus is based on Kümmerling-Meibauer’s 2004 Lexicon of international children’s classics, and on the list of titles recommended for individual reading in Croatian primary schools. It has been established that some classics appeared soon after the original even in the 19thcentury. On the other hand, Pinocchio and Heidi were translated into Croatian with a delay of about 60 years, and up to 80 years passed before the first Croatian translations of Hoffmann’s Struwwelpeter and Carroll’s Alice. The results reveal changing trends in translation policies during the analysed period, and a steady growth of the body of representative children’s books in the Croatian context. |
|
Key words |
|
children’s classics; Croatian translations; history of children’s literature; postponed translations |