Odgođeni prijevodi međunarodnih dječjih klasika na hrvatski

Leonarda Pavić, Smiljana Narančić Kovač Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet

Učenje i p(r)oučavanje hrvatskoga jezika, književnosti, dramske i medijske kulture

Broj rada: 71

Izvorni znastveni rad

Sažetak

U radu se utvrđuju trendovi prakse prevođenja klasičnih djela dječje književnosti na hrvatski u odnosu na godinu pojavljivanja izvornika. Korpus se uspostavlja u osloncu na leksikon svjetskih klasika dječje književnosti (Kümmerling-Meibauer, 2004) i na popis naslova preporučenih za lektiru u hrvatskoj osnovnoj školi. Analiziraju se bibliografski podatci o izvornim i prijevodnim izdanjima pojedinih naslova. Utvrđeno je da su još u 10. st. neki klasici prevedeni brzo poslije pojavljivanja izvornika. S druge strane, Pinokio je preveden na hrvatski s odmakom od 60 godina, slično kao i Heidi, dok se na Hoffmannova Janka Raščupanka čekalo 80 godina, a slično i na Carrollovu Alicu. Razmatraju se razlozi različite dinamike prevođenja naslova iz različitih polaznih kultura te se uspoređuju s prethodnim istraživanjima srodnih korpusa.

Ključne riječi

dječji klasici; hrvatski prijevodi; odgođeni prijevodi; povijest dječje književnosti

Cilj je ovoga rada utvrditi trendove prevođenja inozemnih dječjih klasika na hrvatski s obzirom na vremenski odmak prijevoda u odnosu na izvornik u razdoblju od prvoga hrvatskoga prijevoda međunarodnoga dječjega klasika (1796.) do 2020. Također se prikazuju prevoditeljske prakse u pojedinim desetljećima s obzirom na izbor i zastupljenost nacionalnih književnosti. Rezultati se interpretiraju u širem povijesnom i kulturnom kontekstu.

Prethodna istraživanja dinamike prevođenja dječje književnosti (Veselica Majhut, 2016; Andraka, 2019; Engler, 2019; Majhut i Lovrić Kralj, 2019; Narančić Kovač, 2019) pokazala su da se djela dječje književnosti često javljaju s velikom odgodom, iako ima i suprotnih primjera.

Korpus istraživanja

Korpus se uspostavlja u osloncu na popis naslova preporučenih za lektiru u osnovnoj školi (Narančić Kovač i Milković, 2018) i na leksikon svjetskih klasika dječje književnosti Bettine Kümmerling-Meibauer (2004), koji služi kao potvrda statusa klasika pojedinih naslova i kao izvor za dopunjavanje korpusa djelima koje ne nalazimo u lektiri.

Kümmerling-Meibauer (2004) polazi od određenja da su dječji klasici „ona djela koja u dječjoj književnosti neke zemlje ili nekoga jezičnoga prostora imaju ili su imala istaknutu ulogu i koja se u odnosu na književno-estetsku kakvoću ističu osobitom inovativnošću i reprezentativnošću za svoju epohu“ (isto, xi). U popis je uvrstila djela koja zadovoljavaju barem tri od sljedećih kriterija: inovativnost, reprezentativnost (žanra ili neke nove pojave u dječjoj književnosti), estetski relevantan ustroj jezika djela, jednostavnost (primjerenost dječjoj publici), prikaz djetetova iskustvenoga svijeta, maštovitost i višeznačnost, tj. polivalentnost (isto, xii–xv).

Korpus obuhvaća ukupno 196 naslova, od toga se 145 javlja u popisima lektire, a 122 ulaze u korpus po kriteriju pripadnosti klasicima dječje književnosti. U obama popisima nalazi se 71 naslov. Izostavljena su djela koja nemaju status klasika, a u popisima lektire ih nalazimo jednom ili dvaput. Izvršen je izbor reprezentativnih ili zastupljenijih naslova kad se javlja veći broj djela istoga autora. U hrvatskim su popisima preporučene lektire zastupljeni autori iz 30 polaznih kultura (Narančić Kovač i Milković, 2019, str. 136, 137). U korpus ovoga istraživanja uvršteni su naslovi iz 26 polaznih nacionalnih književnosti, tj. matičnih zemalja.

Metodologija

Kao polazište za utvrđivanje vremenskoga odmaka prijevoda pojedinih naslova poslužili su podatci prikupljeni u Bibliografiji hrvatske prijevodne dječje književnosti 20. stoljeća nastale u projektu BIBRICH (2018) i Hrvatske bibliografije dječjih knjiga (Majhut i Lovrić, 2007; Lovrić Kralj, 2019).

Kümmerling-Meibauer (2004) razlikuje međunarodne i nacionalne klasike. Nacionalni su klasici dostigli kanonski status u zemlji podrijetla, ali nisu poznati u inozemstvu (isto, xvi). S druge stane, međunarodni su se dječji klasici prijevodima na sve svjetske jezike i sveprisutnošću na međunarodnom tržištu knjiga uspjeli etablirati u cijelom svijetu te je njihov broj stoga ograničen (isto, xvii). Autorica napominje da je većina međunarodnih klasika s engleskoga govornoga područja, dok su druge nacionalne književnosti zastupljene tek pokojim naslovom (isto). Stoga korpus dijelimo na prijevode anglofonih dječjih klasika i onih iz ostalih kultura, kako bismo utvrdili podudaraju li se trendovi u prevođenju tih dviju skupina. U tablicama prikazujemo godinu izdanja izvornika i prvoga hrvatskoga prijevoda, vremenski odmak te, zatamnjenjem odgovarajućega polja, podatak o uvrštenosti naslova u pregled dječjih klasika navedenoga leksikona (kratica BKM), odnosno u lektirne popise (kratica L). Velikim slovom X označeni su naslovi koji su se dosljedno i bez (većih) prekida preporučivali za lektiru u cijelom promatranom razdoblju.[1]

Kako bismo mogli uspoređivati vremenski odmak pojedinih skupina prijevoda, duljinu odmaka u godinama između pojave izvornika i prijevoda podijelili smo u šest kategorija: minimalan (0 – 5), mali (6 – 10), srednji (11 – 30), znatan (31 – 50), velik (51 – 80) i osobito velik odmak (veći od 80 g.). Analizom vremenskoga odmaka utvrđuju se prevoditeljske prakse u pojedinim desetljećima i u korpusu u cjelini. Rezultati se tumače i s obzirom na implikacije uvrštavanja u lektiru za status djelā u hrvatskom kontekstu.

Rezultati i diskusija

Rezultate donosimo kronološkim redom pojavljivanja prijevoda. Valja ipak spomenuti i naslove koji nisu prevedeni. Ne čudi da je većinom riječ o klasicima nacionalnoga značenja, kao što su talijanski Marcovaldo ovvero le stagione in citta (1963.) I. Calvina, slovački Slovenské povesti (1858. – 1861.) P. Dobšinskýa,^[2] britanski The Children of the New Forest (1847.) F. Marryata, The Water Babies (1863.) C. Kingsleya, Swallows and Amazons (1930.) A. Ransomea i Tom's Midnight Garden (1958.) P. Pearcea. Nemamo ni prijevod francuskoga klasika Les mémoires d’ un âne [Uspomene jednoga magarca] (1860.) grofice Sophie de Ségur, ali su sačuvane dvije stranice rukopisnoga prijevoda iz pera Ivane Brlić-Mažuranić.

Neprevedena su ostala i neka djela koja zadovoljavaju svih šest kriterija navedenoga leksikona, primjerice Lisac Mykita (1890.) ukrajinskoga pisca I. Franka te roman Krabat (1971.), moderni klasik njemačkoga autora O. Preusslera. Taj je propust zanimljiv jer je junak „legendarni lužičkosrpski čarobnjak“, po kojem se istočnonjemački teritorij „između Hoyerswerde, Bautzena i Kamenza naziva i Krabat-regijom“ (Tomasović Bock, 2016). Nadimak je nastao od riječi „Hrvat“; Krabat je „zapravo Janko Šajatović, žumberački uskok koji je davne 1658. g. došao na sjever Njemačke braniti granice kršćanske Europe“ (isto). U legendu je ušao kao junak nadnaravnih moći, koji je pokrenuo razvoj kraja u kojem je od saskoga kneza dobio imanje. Postao je uzor i zato što je „kao katolik među protestantima [Lužičkim Srbima] našao način za miran suživot sa svima“ (isto).

Prijevodi do 1900.

Kao što se vidi u Tablici 1, Campeov Mlajši Robinson pojavio se na hrvatskom 1796., ubrzo poslije izvornika (Engler, 2013). U sljedećem je stoljeću bilo malo prijevoda dječjih klasika, ali su dolazili iz različitih kultura, a i vremenski odmak u pravilu je malen, desetak ili dvadesetak godina. Andersen, čiju prvu zbirku na hrvatskom bilježimo 1877., zastupljen je prijevodima pojedinačnih bajki u časopisu Smilje od 1873. g. (Težak, 2005). Nekoliko je i međunarodnih klasika. Prvi hrvatski prijevod Dickensove Božićne pjesme u prozi objavljen je u Beču 1868., drugi 1915. u Zagrebu, a treći je nastao 1946., u vrijeme kad se u novoj Jugoslaviji još tolerirala religija. No djelo se nikada nije našlo na popisima preporučene lektire, za razliku od Olivera Twista i Cvrčka na ognjištu.

Relativno mali broj prijevoda u ranijim razdobljima pripisujemo dijelom i činjenici da su pismeni hrvatski čitatelji znali ine jezike i da su mnoge knjige čitali na jezicima izvornika ili u prijevodima na njemački ili francuski (Narančić Kovač, 2019, str. 171). Više su se i promptno prevodili popularni romani, pa stoga nalazimo Ognjem i mačem i tri Verneova djela, koja su poslije ušla u popise lektire.

Tablica 1. Najstariji prijevodi dječjih klasika

Autor		Naslov	IZV	HRV	Odmak	Nac.	BKM	L
Dickens		Božićna pjesma u prozi	1843	1868	25	GB
Swift		Gulliverova putovanja	1726	1881	155	GB		X
Campe		Mlajši Robinson	1779	1796	17	D
Ezop (620 – 560. pr. Kr.)		Ezopusheve Baszne	6. st. pr. Kr.	1843	~2400	GR
Němcová		Bakica	1855	1863	8	CZ
Verne		Od zemlje do mjeseca	1865	1875	10	F
Verne		Put oko zemlje za osamdeset dana	1873	1876	3	F
Verne		Put k središtu zemlje	1864	1890	26	F
Andersen		Izabrane Andersenove priče	1837	1877	40	DK		X
Cervantes		Život i djela glasovitoga viteza Dona Quixotta de la Mancha	1605	1879	274	E
de Amicis		Srce	1886	1888	2	I
Sienkiewicz		Ognjem i mačem	1884	1894	10	PL

Prva polovica 20. st.

U prvih dvadesetak godina 20. st. bilježimo porast broja prijevoda dječjih klasika, i anglofone i ostalih književnosti (Tablica 2). Stevensonov Otok blaga i Kiplingova zbirka Indijska džungla javljaju se s odmakom od 22 godine, a Sara Crew F. H. Burnett, kao i Sienkiewiczev roman Potop izlaze na hrvatskom za petnaestak godina. Njegov je popularniji roman U pustinji i prašumi, kao i priče Braće Grimm, u nas potvrđen trajnim uvrštavanjem u popise lektire. Navedeni se anglofoni naslovi redom nalaze u spomenutom leksikonu dječjih klasika i obično ulaze u lektirne popise. Na prijevode Dickensovih djela čekalo se prilično dugo, sedam do osam desetljeća, što tumačimo njihovom pristupačnošću u izvorniku ili u promptnim njemačkim prijevodima (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 58). I roman Uncle Tom's Cabin dugo je čekao na hrvatski prijevod, ali to ne znači da je prije toga bio nepoznat; dijelovi su objavljeni u časopisu Neven samo godinu dana poslije izvornika, tj. 1853. g. (Narančić Kovač i Milković, 2010, str. 203).

Smatra se da su Grimmove priče i bajke i u 19. st. bile pristupačne hrvatskoj djeci usmenom predajom ili iz izvornika, no pojava prve zbirke na hrvatskom smješta se na sam početak 20. st. (Hameršak, 2012, str. 200, 201). Na hrvatskom je prva bajka pod Grimmovim imenom objavljena 1895. u časopisu Smilje (isto).

U lektiri se nikada nisu pojavili naslovi Na pustom otoku (prijevod njemačke prerade F. Hoffmanna), Pet nedjelja u balonu, ni Sara Crew, ali su se navedeni ruski, poljski, danski i švedski naslovi preporučali hrvatskim učenicima u drugoj polovici 20. st., pri čemu se, primjerice, Mati javlja do 1960-ih, kao odjek vremena u kojem se sovjetska književnost smatrala uzorom, a Legende o Kristu uvrštene su tek 1993., poslije uvođenja višestranačja i ponovnoga uvođenja religije u javni prostor. Naime, sve do 1990-ih komunistički je režim sputavao religijske sadržaje i blagdane, a u to se vrijeme bilježi i cenzura prijevoda dječjih klasika iz religijsko-ideoloških razloga (Kocijančič Pokorn, 2012).

Tablica 2. Prijevodi klasika u prvoj polovici 20. st.

Autor	Naslov	IZV	HRV	Odmak	Nac.	BKM	L
1900-te
Stevenson	Otok blaga	1883	1905	22	GB
Twain	Kraljević i prosjak	1881	1907	26	USA		X
Marryat	Na pustom otoku	1842	1908	66	GB
Beecher-Stowe	Čiča Tomina koliba	1852	1910	58	USA
Grimm	Odabrane priče	1812	190?	90?	D		X
Sienkiewicz	Potop	1886	1902	16	PL
Verne	Dvadeset tisuća milja izpod mora	1870	1906	36	F
1910-te
Burnett	Mali lord	1886	1915	29	USA
Dickens	Cvrčak na ognjištu	1845	1915	70	GB
Kipling	Knjiga o džungli	1895	1917	22	GB		X
Wilde	Sretni kraljević druge pripovijesti	1888	1918	30	GB		X
Burnett	Sara Crew	1905	1920	15	USA
Dickens	David Copperfield	1850	1920	70	GB
Dickens	Oliver Twist	1839	1920	81	GB		X
Gogolj	Taras Bul[j]ba	1835	1911	76	RUS
Gorki	Mati	1907	1913	6	RUS
Sienkiewicz	Kroz žarku Afriku [U pustinji i prašumi]	1911	1914	3	PL		X
Verne	Pet nedjelja u balonu	1863	1915	52	F
Ewald	Dvonožac	1908	1917	9	DK
Gorki	Djetinjstvo	1914	1918	4	RUS
Lagerlöf	Legende o Kristu	1904	1919	15	S
1920-te
Burroughs	Tarzan kao majmun	1914	1924	10	USA
Kipling	Kako je deva stekla grbu i druge priče	1902	1923	21	GB
London	Kći snijega	1902	1923	21	USA
Twain	Pustolovine malog Tome	1876	1927	51	USA		X
Cooper	Posljednji Mohikanac	1826	1928	102	USA
Bonsels	Pčelica Maja i njeni doživljaji	1912	1921	9	D
Daudet	Pisma iz mog mlina	1869	1921	52	F
Ewald	Tiho jezero	1908	1922	14	DK
Dumas	Tri mušketira	1844	1923	79	F
Cankar	Sluga Jernej i njegovo pravo	1907	1925	18	SLO
Krilov	Basne	1808	1925	117	RUS
Hoffmann	Janko Raščupanko	1845	1925	80	D

May	Winnetou	1893	1925	32	D
Verne	Carev glasnik	1876	1925	49	F
Verne	U potrazi za brodolomcima: Djeca kap. Granta	1868	1925	57	F
Čehov	Kaštanka	1887	1927	40	RUS
Hugo	Jadnici	1862	1930	68	F
1930-te
Lofting	Doktor Dolittle i njegove životinje [Pripovijest …]	1920	1933	13	GB
London	Bijeli očnjak	1906	1936	30	USA
Salgari	Crni gusar	1898	1932	34	I
Župančić	Ciciban	1915	1932	17	SLO
Kästner	Tonček i Točkica	1931	1933	2	D
Molnar	Junaci Pavlove ulice	1907	1933	26	H		X
Čukovski	Doktor Jaoboli	1929	1935	6	RUS
Čukovski	Krokodil	1917	1936	19	RUS
Sveinsson	Islandski bregovi: pustolovni roman malog Noni-a	1913	1940	27	IS
1940-te
Carroll	Alica u Zemlji Čudesa	1865	1944	79	GB		X
Rawlings	Jody Baxter	1938	1945	7	USA
Twain	Pustolovine Huckleberryja Finna	1884	1947	63	USA		X
Collodi	Pinokio	1883	1943	60	I		X
Elin Pelin	Jan Bibijan	1933	1943	10	BG
Spyri	Heidi	1880	1943	63	CH		X
Verne	Tajanstveni otok	1875	1946	71	F
Verne	Petnaestogodišnji kapetan	1878	1947	69	F
Kataev	Bijeli se usamljeno jedro	1936	1948	12	RUS
La Fontaine	Basne	1694	1948	254	F
Seliškar	Družina Sinjega galeba	1936	1948	12	SLO
Seliškar	Drugovi	1946	1948	2	SLO
Levstik	Martin Krpan	1858	1949	91	SLO
Gorki	U svijetu	1916	1949	33	RUS
Puškin	Bajka o ribaru i ribici	1835	1949	114	RUS		X
Voranc	Đurđice	1949	1950	1	SLO

U trećem se desetljeću 20. st. i dalje prevode i novija i starija djela, raznoga nacionalnoga podrijetla. Od anglofonih naslova ponovno se javljaju američki klasici, obično s većim odmakom, dok se britanski prevode brže, primjerice Kiplingove priče. Serijal knjiga o Tarzanu bio je popularan i prije i poslije Drugoga svjetskoga rata, ali kao izvanškolsko štivo, dok su se podjednako popularni Winnetou i Tri mušketira nakratko pojavili na popisima lektire ranih 1990-ih godina. Dumas i Verne najprevođeniji su francuski autori do 1945., a francuska je književnost po zastupljenosti dugo bila druga strana književnost u Hrvatskoj, premda se često čitala u prijevodu na njemački (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 59). Osam je Verneovih romana uvršteno u lektirne popise, svaki u svoje vrijeme, tako da je uvijek bio preporučen barem jedan od njih. Dva su među klasicima: Put oko zemlje za osamdeset dana i Dvadeset tisuća milja izpod mora. I roman Pet nedjelja u balonu ima taj status, ali nije dospio u hrvatsku lektiru.

Prirodoslovne priče Danca Ewalda nisu u popisu dječjih klasika, ali su promptno prevedene i poslije uvrštene u popise lektire od 1950-ih do 1970-ih. Stoga ih možemo smatrati i hrvatskim inozemnim klasicima. Taj se status može pripisati i Daudetovim Pismima, iako su dosljedno u lektiri tek od 1990-ih. „Cossette“ i „Gavroche“, odlomci iz Jadnika, također su neko vrijeme bili u lektirnoj ponudi.

Tridesetih i četrdesetih godina 20. st. naglo se smanjuje broj novih prvih prijevoda anglofonih dječjih klasika, iako su ispravljeni važni propusti. U četvrtom se desetljeću zato povećava broj nacionalnih polaznih kultura iz kojih djela dolaze u ruke mladim hrvatskim čitateljima, a vremenski se odmak smanjuje. Izlaze prijevodi pet naslova Loftingova serijala o Dr. Dolittlu s odmakom od desetak godina. Usporedno se prevodi i ruska stihovana priča Doktor Jaoboli ruskoga pisca Čukovskoga, inspirirana Loftingovim junacima, a neposredno poslije nje i poznati Krokodilistoga autora. Ruski klasici javljaju se u međuratnom razdoblju u kontekstu povećanoga broja prijevoda ruske književnosti za koje su zaslužni „ruski umjetnici u bijegu iz boljševičke Rusije koji […] nalaze svoj drugi dom u Kraljevini Jugoslaviji“ (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 66), a raste i broj slovenskih naslova. Dvije su se kulture našle u istoj državi, pa je takav razvoj razumljiv.

Tridesete donose novoprevedene dječje klasike iz jedanaest zemalja. Od njih su se samo tri našla u lektiri, a najdulje, neprekidno od 1960., Junaci Pavlove ulice. Činjenica da do 1930-ih nema prijevoda mađarskih dječjih djela tumači se napetim odnosima Hrvata i Mađara početkom stoljeća i nekim tematskim sastavnicama romana koje nisu odgovarale hrvatskom sentimentu toga vremena (Majhut i Lovrić Kralj, 2016, str. 400). Do 1930-ih sustali su konfliktni osjećaji prema Mađarskoj, prevladala je ugroženost zbog srpske dominacije u prvoj Jugoslaviji, pa su nastale povoljne okolnosti za prijevod Molnarova djela (str. 403). Istodobno raste popularnost njemačkih knjiga, čitaju se u izvorniku i u prijevodu, osobito trivijalna književnost (str. 52–54). Ipak, to omiljeno štivo nema status klasika niti dolazi na popise lektire.

Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske najviše se prevodila njemačka promidžbena književnost (Majhut i Lovrić Kralj, 2019, str. 69). Ne bilježimo prijevode njemačkih klasika, ali izlaze ukupno četiri međunarodna, od kojih će se tri, osim bugarskoga Jana Bibijana, dulje vrijeme zadržati na hrvatskim popisima lektire: Alice, Heidi i Pinokio. U to je vrijeme u Hrvatskoj postojala živahna i raznolika nakladnička aktivnost (Turčinec, 2000), pa se pozornost posvetila i zanemarenim dječjim klasicima.

Poslije Drugoga svjetskoga rata napokon izlazi Huck Finn s odgodom od 63 godine, a kasne četrdesete donose cijeli niz prvih prijevoda dječjih klasika iz različitih polaznih kultura, s naglaskom na francuskim, sovjetskim i slovenskim djelima. Sovjetski igrokaz Bijeli se usamljeno jedro izlazi na hrvatskom s odmakom od 12 godina, ali ne ulazi u lektiru. Slovenska su djela brojnija, među njima je i Martin Krpan, jedini slovenski klasik prema spomenutom leksikonu. La Fontaineove Basne ušle su u lektiru 1951., no nije jasno zašto su poslije toga zauvijek nestale s popisa. Ipak, francuski basnopisac nije u Hrvatskoj bio nepoznat: već 1794. izišle su u Dubrovniku latinske basne Đura Ferića, koji se inspirirao i La Fontaineom (Perić-Gavrančić, 2020.). I na prijevod Puškinove Bajke o ribaru i ribici čekalo se više od stotinu godina (za razliku od drugih njegovih djela), ali kad je uvršteno na popis lektire, to je djelo ostalo trajno prisutno.

Druga polovica 20. st.

Kao što se vidi u Tablici 3, pedesetih godina uključuje se u lektiru sve više slovenskih naslova, pri čemu se ponajprije uvode oni podobni, partizanske tematike i komunističkoga ozračja, a i inače pretežu lijevo orijentirani pisci, poput Talijana Rodarija i Amerikanca Londona. Dulje se na popisima lektire zadržao Bambi. Načelno, raste broj prijevoda, a smanjuje se vremenski odmak, osim iznimno. Prevode se i ulaze u lektiru novi naslovi pustolovne književnosti, poput Grmljavine stada i Grofa Monte Christa. U to se vrijeme u nakladništvu događa novi zaokret prema zapadnoj žanrovskoj književnosti (Šarić, 2017, str. 285), što je čitateljima donijelo više zabave, a nakladnicima veću zaradu.

Od anglofonih naslova posebno je zanimljiv Starac i more, preveden iste godine kad je izišao izvornik. Od 1960. nadalje ulazi u korpus lektirnih naslova iako je riječ o knjizi za odrasle. Saroyanovi romani također se brzo prevode, u lektiri su 1960-ih i 1993. Nemaju status klasika u polaznoj kulturi, ali su u Hrvatskoj zbog uvrštavanja u lektiru i pozitivnoga kritičkoga odjeka (Crnković, 1966/1990, str. 149–150) postali hrvatski inozemni klasici.

Šezdesetih se i sedamdesetih godina 20. st. javlja manje prijevoda starijih anglofonih klasika. Potvrđeni klasici Lassie, Lovac u žitu i Paukova mreža prevode se s umjerenim vremenskim odmakom, ali se međunarodni klasici, Čarobnjak iz Oza[1] i Petar Pan pojavljuju s odgodom od čak 77, odnosno 69 godina. Tomu nasuprot, 1960-ih bilježimo veći broj prijevoda iz ostalih književnosti s malim odmakom. Ipak, Mali princ (u lektiri od 1972.), Pipi Duga Čarapa i Dnevnik Anne Frank mogli su se brže prevesti, umjesto da se na njih čeka tridesetak godina. Dva se naslova ističu trajnim mjestom u lektiri, no nemaju status klasika: Pale sam na svijetu i Sadako hoće živjeti. I oni pripadaju hrvatskim inozemnim klasicima. Isti status dobivaju djela s područja bivše Jugoslavije, što se potvrđuje prijevodima sa slovenskoga i makedonskoga jezika. Međutim, 1970-ih nema više tako malih odmaka, osim Bachove uspješnice, koja 1993. postaje stalni naslov hrvatske lektire. Uz njega, za taj su popis spremni i prvi mađarski naslovi poslije Junaka Pavlove ulice.

Tablica 3. Prijevodi klasika u drugoj polovici 20. st.

Autor	Naslov	IZV	HRV	Odmak	Nac.	BKM	L
1950-te
Grey	Grmljavina stada	1925	1951	26	USA
London	Zov divljine	1903	1951	48	USA
Hemingway	Starac i more	1952	1952	0	USA		X
Thackeray	Ruža i prsten	1854	1952	98	GB
Saroyan	Mama, volim te	1956	1958	2	USA
Saroyan	Tata, ti si lud	1957	1958	1	USA
Hawthorne	Čudesna knjiga	1851	1958	107	USA
Heyerdahl	Kon-Tiki: na splavi preko Tihog oceana	1948	1951	3	N
Cendrars	Crnačke priče	1921	1952	31	F
Dumas	Grof Monte Christo	1844	1952	108	F
Salten	Bambi: jedan život u šumi	1923	1952	29	A		X
Schwab	Najljepše priče klasične starine	1840	1952	112	D		X
Bevk	Mali buntovnik	1951	1953	2	SLO
Vandot	Kekec nad samotnim ponorom	1924	1953	29	SLO
Kästner	Emil i detektivi	1929	1954	25	D		X
Kästner	35. maj	1931	1954	23	D
Bevk	Lukec i njegov čvorak	1931	1956	25	SLO
Ingolič	Dječak s dva imena	1955	1957	2	SLO
Peroci	Maca papučarica	1957	1957	0	SLO
Perrault	Bajke	1697	1958	261	F
Renard	Riđan	1894	1958	64	F
Prokofjev	Peća I vuk	1936	1958	22	RUS
Rodari	Čipolino	1951	1960	9	I
1960-te
Stevenson	Crna strijela	1888	1962	74	GB
Carroll	Alica s onu stranu ogledala	1872	1962	90	GB
Seton	Vinipeški vuk i druge pripovijetke	1913	1964	51	USA
Knight	Lesi se vraća	1940	1966	26	GB
Lindgren	Razmo u skitnji	1956	1961	5	S
Rodari	Putovanje Plave Strijele	1953	1961	8	I
Ingolič	Tajno društvo PGC	1951	1962	11	SLO
Aymé	Priče mačke na grani	1939	1963	24	F
Bruckner	Sadako hoće živjeti	1961	1963	2	D
Gajdar	Timur i njegova četa	1940	1963	23	RUS
Čapek	Poštarska bajka	1932	1964	32	CZ
Sigsgaard	Pale sam na svijetu	1942	1964	22	DK		X
Krüss	Timm Thaler ili Prodani smijeh	1962	1964	2	D
Tolstoj, A.	Zlatni ključić [Buratino]	1936	1964	28	RUS
Aymé	Druge priče mačke na grani	1950	1965	15	F
Janevski	Baramba	1959	1965	6	NMK
Kästner	Emil i tri blizanca	1934	1965	31	D
Calvino	Barun Penjač	1959	1965	6	I
Pergaud	Rat dugmadi	1930	1967	37	F
Kästner	Čovječuljak	1963	1967	4	D
Peroci	Djeco, laku noć	1964	1967	3	SLO
Rodari	Telefonske priče	1962	1967	5	I
Cankar	Istina i ljubav	1954	1968	14	SLO
Kästner	Blizanke	1949	1969	20	D
Rodari	Planeta ispunjenih želja	1962	1970	8	I
1970-te
Bach	Galeb Jonathan Livingstone	1970	1973	3	USA
Baum	Čarobnjak iz Oza	1900	1977	77	USA
Salinger	Lovac u žitu	1951	1978	27	USA
White	Paukova mreža	1952	1979	27	USA
Barrie	Petar Pan	1911	1980	69	GB
Saint-Exupéry	Mali princ	1943	1973	30	F
Lindgren	Pipi Duga Čarapa	1945	1973	28	S
Frank	Dnevnik Anne Frank	1947	1975	28	NL
Janikovszky	Baš se veselim!	1967	1978	11	H
Janikovszky	Kako da odgovorim?	1968	1978	10	H
Janikovszky	Znaš li i ti?	1963	1978	15	H
Podgorec	Bijelo ciganče	1966	1979	13	NMK
Levstik	Tko je Videku napravio košuljicu	1955	1979	24	SLO
Kishon	Kita boli more	1965	1980	15	IL
1980-te
Sewell	Crni ljepotan	1877	1982	105	GB
Milne	Medo Winnie zvani Pooh	1921	1986	65	GB
O'Dell	Otok plavih dupina	1960	1987	27	USA
Grahame	Vjetar u vrbama	1907	1989	82	GB
Pyle	Vesele pustolovine Robina Hooda	1883	1989	106	USA
Dahl	Charlie i tvornica čokolade	1964	1990	26	GB
Kishon	Kod kuće je najgore	1977	1982	5	IL
Nikoleski	Čarobni samarčić	1962	1986	24	NMK
Ende	Jim Gumb i strojovođa Lucas	1960	1986	26	D
Bevk	Knjiga o Titu	1955	1987	32	SLO
Tournier	Petko ili divlji život	1971	1988	17	F
Alain-Fournier	Veliki Meaulnes	1913	1989	76	F
Nöstlinger	Konrad ili Dijete iz limenke	1975	1990	15	A
Winterfeld	Timpetill: grad bez roditelja	1937	1990	53	D
1990-te
Travers	Mary Poppins	1934	1991	57	GB
Tolkien	Hobit	1937	1994	57	GB
Alcott	Male žene	1868	1996	128	USA
Montgomery	Anne od zelenih zabata	1908	1997	89	CDN
Potter	Priča o Petru Zecimiru	1902	1998	96	GB
Harms	Pjesmice – igrice	1935	1991	56	RUS
Ende	Priča bez kraja	1979	1995	16	D
Malot	Bez obitelji	1878	1996	118	F
Janikovszky	Da sam odrastao	1965	1996	31	H
Kästner	Leteći razred	1933	1996	63	D
Lindgren	Ronja, razbojnička kći	1981	1997	16	S
Wyss	Švicarska obitelj Robinson	1827	1999	172	CH
Bosco	Dječak i rijeka	1945	2000	55	F
Ende	Momo	1973	2000	27	D

Osamdesetih i devedesetih godina 20. st. općenito je manje prijevoda klasika, ali su važni. Neki su čekali uistinu dugo: Crni ljepotan 105 godina, Vjetar u vrbama 82, a Medo Winnie zvani Pooh 65. Takva situacija potvrđuje rezultate prethodnih istraživanja da je poznavanje anglofone dječje književnosti u užem smislu u hrvatskom kulturnom prostoru bilo slabo sve do zadnjih desetljeća 20. st. i da se nakladnici nisu odviše brinuli za objavljivanje vrijednih djela dječje književnosti nego su bili skloniji naslovima koji privlače veći broj čitatelja (Narančić Kovač, 2019, str. 207–208). 1990-ih hrvatsko čitateljstvo konačno dobiva pet starih i svjetski poznatih naslova, iako ni jedan nije ušao u lektiru. Situacija je nešto bolja kad je riječ o klasicima iz ostalih književnosti, ali ni njih nema puno, jedva desetak u svakom desetljeću. Prevode se pojedini moderni klasici, kao što su Priča bez kraja i Momo, ali ima i zakašnjelih prijevoda. 

2021. do 2020.

Tablica 4 prikazuje naslove prevedene u prvim dvama desetljećima 21. st. Prevodi se još svjetskih klasika koje su prethodnici previdjeli. Anglofoni su klasici zastupljeni prijevodima Kronika iz Narnije, s odmakom od pedesetak godina. Tajni vrt čekao je dvostruko dulje, a Irvingove fantastične priče gotovo 200 godina. Od ostalih se nacionalnih klasika mogu istaknuti švedske priče o Muminima, sa zaostatkom od pedesetak godina. Nešto bolje nego Krabatprošao je švicarski klasik Crvenokosa Zora o djevojčici iz Senja, koji je usprkos hrvatskoj priči neobično dugo čekao hrvatski prijevod, ali ga je barem dočekao (Šmidt-Pelajić, 2019).

Tablica 4. Prijevodi klasika od 2001. do 2020.

Autor	Naslov	IZV	HRV	Odmak	Nac.	BKM	L
2000-te
Lewis	Čarobnjakov nećak	1955	2001	46	GB
Streatfeild	Plesne cipelice	1936	2001	65	GB
Burnett	Tajni vrt	1911	2002	91	USA
Lewis	Lav, vještica i ormar	1950	2002	52	GB
Lewis	Kraljević Kaspijan	1951	2002	51	GB
Lewis	Konj i njegov dječak	1954	2002	48	GB
L'Engle	Nabor u vremenu	1960	2003	43	USA
Lewis	Plovidba broda Zorogaza	1952	2003	51	GB
Hoban	Miš i sin	1967	2004	37	USA
Lewis	Srebrni stolac	1953	2004	51	GB
Lewis	Posljednja bitka	1956	2004	48	GB
O'Brien	Čudesni grm	1971	2005	34	USA
Webster	Tata Dugonja	1912	2006	94	USA
Adams	Watership Down	1971	2008	37	GB
Nesbit	Djeca željeznice	1906	2008	102	GB
Nesbit	Petero djece i Pjesko	1902	2008	106	GB
Porter	Pollyanna	1913	2009	96	USA
Preussler	Mala vještica	1957	2001	44	D
Druon	Tistou Zelenpalac	1957	2002	45	F
Janson	Čarobnjakov šešir	1948	2006	58	FIN
Janson	Knjiga o ljetu	1972	2010	38	FIN
2010-te
Dahl	BFG	1982	2017	35	GB
Irving	Legenda o sanjivoj dolini	1819	2018	199	USA
Irving	Rip Van Winkle	1820	2018	198	USA
Wilder	Mala kuća u velikoj šumi	1932	2020	88	USA
Nesbit	Tragači za blagom	1899	2021	122	GB
Janson	Knjige o Muminima	1945–77	2006-21	42–75	FIN
Kessel	Lav	1958	2012	54	F
Lagerlöf	Čudesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz Švedsku	1906	2016	110	S
Held	Crvenokosa Zora i njezina družina	1941	2017	76	CH
Quiroga	Priče iz prašume za djecu	1918	2020	102	UY

Manji broj klasika u završnim godinama analiziranoga razdoblja može se objasniti time što je za određivanje toga statusa nužna povijesna perspektiva. Naime, promatramo li broj prijevoda djeci namijenjenih naslova anglofonih književnosti na prijelazu u 21. stoljeće, nailazimo na više prijevoda suvremenih naslova s malim odmakom, a nastavlja se i trend nadoknađivanja propuštenoga (Narančić Kovač, 2019, str. 209). Analiziramo li samo klasike, razumljivo je da se bilježi sve veći vremenski odmak.

Trendovi

Grafikon 1 pokazuje da se tijekom analiziranoga razdoblja u većini desetljeća prevodi manje anglofonih klasika od ostalih, uz iznimku prvoga desetljeća 21. stoljeća. Međutim, usporedimo li broj naslova nacionalnih kultura pojedinačno (Grafikon 2), najviše je onih iz anglofonih kultura, 72.  Slijede francuski, slovenski, ruski i talijanski klasici, dok su ostale zemlje zastupljene manjim brojem naslova. Ukupno je neanglofonih klasika 124.

Grafikon 1. Usporedba broja prijevoda

Grafikon 2. Zastupljenost polaznih kultura

Dinamika prevođenja u našem korpusu najzastupljenijih nacionalnih književnosti prikazana je Grafikonom 3. Primjećujemo da su se klasici anglofonih i francuske književnosti kontinuirano prevodili, uz rijetke stanke, a da su njemački naslovi izostali u kraćim razdobljima.

Grafikon 3. Prijevodi najzastupljenijih nacionalnih klasika u analiziranom razdoblju

Usporedba vremenskoga odmaka na razini cijeloga korpusa (Grafikon 4) pokazuje pojavu zakašnjelih prijevoda anglofonih dječjih klasika koje su ranije previdjeli, pa su odmaci uglavnom veliki, rjeđe umjereni (srednji). To može također značiti da su starija djela bila poznatija hrvatskoj publici od novih zbog njihove pristupačnosti na stranim jezicima. Klasici iz ostalih zemalja češće bi se pojavili sa srednjim, a svaki četvrti stigao je s malim ili minimalnim odmakom. Stoga se čini da u hrvatskoj sredini postoji kontinuiran interes za prevođenje dječjih klasika iz različitih kultura.

Grafikon 4. Usporedba vremenskoga odmaka

Raspodjela odmaka po vremenskim razdobljima pokazana je za skupinu anglofonih i ostalih naslova zasebno u Grafikonima 5, odnosno 6.

Grafikon 5. Vremenski odmak anglofonih prijevoda

Grafikon 6. Vremenski odmak ostalih prijevoda

Zaključak

Rezultati analize vremenskoga odmaka prijevoda anglofonih dječjih klasika podudaraju se s rezultatima istraživanja o prijevodima anglofone dječje književnosti, utoliko što nalazimo brojne prijevode s velikim vremenskim odmakom. Međutim, dok broj prijevoda anglofonih naslova kontinuirano i naglo raste, broj prijevoda anglofonih dječjih klasika ujednačen je i brojem skroman, uz iznimku prvoga desetljeća 21. st. Tomu nasuprot, broj klasika iz ostalih kultura povećava se tijekom vremena te se prevode nacionalni klasici iz sve većega broja zemalja, što je u skladu s trendovima utvrđenima u prethodnim istraživanjima prijevoda nacionalnih dječjih književnosti. Zanimanje hrvatske sredine za dječje klasike iz različitih polaznih kultura osobito je snažno 1960-tih. U zadnjim analiziranim desetljećima opada broj prevedenih klasika i povećava se vremenski odmak, što se može objasniti nedostatnim povijesnim otklonom koji je potreban za dodjeljivanje statusa klasika.
Uz dječje klasike u užem smislu riječi, mnoga djela popularne i žanrovske književnosti dobila su isti status. Tako se proširuje korpus prihvatljivoga dječjega štiva, osobito kad se takvi naslovi preporučuju za lektiru.

Uvrštavanje naslova na popis preporučene lektire utječe na percepciju vrijednosti pojedinoga djela, a oni naslovi koji se na popisima nalaze dulje vrijeme dobivaju status hrvatskih inozemnih klasika bez obzira na to jesu li međunarodni klasici, pa i onda kad ne pripadaju ni nacionalnim klasicima iz perspektive polaznih kultura.

Tijekom promatranoga razdoblja izbor pojedinih naslova ovisio je o povijesnim, kulturnim i ideološkim okolnostima, ali svako je vrijeme dalo svoj doprinos stvaranju bogatoga korpusa dječjega štiva. Danas raspolažemo zadovoljavajućim brojem reprezentativnih djela inozemnih dječjih književnosti na hrvatskom jeziku, koji i dalje raste.

Popis literature

Andraka, M. (2019). Dinamika prevođenja talijanske dječje književnosti na hrvatski u 20. stoljeću. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), Prijevodi dječje književnosti: pogled iz Hrvatske (str. 225–251). Zagreb: SuZ, UF.

Crnković, M. (1966/1990). Dječja književnost. Zagreb: Školska knjiga.

Engler, T. (2013). Vranićev Mlajši Robinzon: o podrijetlu i ideologemskom postavu prvog dječjeg romana na hrvatskom jeziku. Croatica, 37(57), 173–212.

Engler T. (2019). Prijevodi Kästnerovih dječjih romana: kronologija i tendencije. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), Prijevodi dječje književnosti (str. 309–330). Zagreb: SuZ, UF.

Hameršak, M. (2012). Velikani ili anonimci? Jacob i Wilhelm Grimm u hrvatskoj književnosti, politici i znanosti devetnaestoga stoljeća. Libri & Liberi, 1(2), 197–214. doi: 10.21066/carcl.libri.2012-01(02).0040

Kocijančič Pokorn, N. (2012). Post-Socialist Translation Practices. Amsterdam: John Benjamins.

Kümmerling-Meibauer, B. (2004). Klassiker der Kinder- und Jugendliteratur: Ein Internationales Lexikon (Bd. 1–3). Stuttgart: Springer Verlag.

Lovrić Kralj, S. (2019). Bibliografija kao analitički alat. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), Prijevodi dječje književnosti (str. 35–48). Zagreb: SuZ, UF.

Majhut, B. i Lovrić, S. (2007). Aporije hrvatske bibliografije dječjih knjiga. U A. Bežen, D. Pavličević-Franić i V. Požgaj-Hadži (ur.), Rano učenje hrvatskoga jezika (str. 69–80). Zagreb: UF.

Majhut, B. i Lovrić Kralj, S. (2016). Eighty Years of Junaci Pavlove ulice in Croatian Children’s Literature. Studia Slavica Academiae Scientiarum Hungaricae, 61(2), 397–416. doi: 10.1556/060.2016.61.2.11.

Majhut, B. i Lovrić Kralj, S. (2019). Prijevodi u hrvatskoj dječjoj književnosti od početka do šezdesetih godina 20. stoljeća: glavni pravci. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), Prijevodi dječje književnosti (str. 49–79). Zagreb: SuZ, UF.

Milković, I. (2019). Prijevodna dječja književnost u hrvatskom odgojno-obrazovnom kontekstu tijekom 20. stoljeća. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), Prijevodi dječje književnosti (str. 95–130). Zagreb: SuZ, UF.

Narančić Kovač, S. i Milković, I. (2010). Hrvatski prijevodi Čiča Tomine kolibe. U D. Pavličević-Franić i A. Bežen (ur.), Društvo i jezik – višejezičnost i višekulturalnost (str. 202–217). Zagreb: SuZ, UF i ECNSI.

Narančić Kovač, S. i Milković, I. (2018). Lektira u hrvatskoj osnovnoj školi: popis naslova. Dostupno na http://bibrich.ufzg.hr/lektira/ [20.2.2022.]

Narančić Kovač, S. i Milković, I. (2019). Strani naslovi u hrvatskoj lektiri. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), Prijevodi dječje književnosti (str. 131–163). Zagreb: SuZ, UF.

Narančić Kovač, S. (2019). Prijevodi kao susretišta hrvatske i anglofone dječje književnosti. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), Prijevodi dječje književnosti (str. 167–224). Zagreb: SuZ, UF.

Perić-Gavrančić, S. (2020). Tragom zaboravljenih rukopisa: hrvatske i latinske basne Đura Ferića (1739–1820). Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, (58), 131–213. doi: 10.21857/moxpjhw6qm

Šarić, T. (2017). U vrtlogu komunizma: mladi Hrvatske 1945. – 1954. Za­greb: Hrvatski državni arhiv.

Šmidt Pelajić, I. (2019). Die rote Zora u hrvatskom prijevodu. U S. Narančić Kovač i I. Milković (ur.), Prijevodi dječje književnosti (str. 411–421). Zagreb: SuZ, UF.

Težak, D. (2005). Kako smo upoznavali Andersena. U R. Javor (ur.), Dobar dan, gospodine Andersen (72–81). Zagreb: KGZ i Hrvatska sekcija IBBY-a.

Tomasović Bock, N. (2016). Krabat - tko je zapravo Hrvat kojemu se dive mali Nijemci. Deutsche Welle. Dostupno na https://www.dw.com/hr/krabat-tko-je-zapravo-hrvat-kojemu-se-dive-mali-nijemci/a-36907099 [20.3.2022.]

Turčinec, Z. (2000). Izdavači/nakladnici u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Časopis za suvremenu povijest, 32(1), 51–71.

Veselica Majhut, S. (2016). A Contribution to Croatian Translation History: Translation Flows from English into Croatian (1950s to 1980s) and their Social-cultural Context. SRAZ, 61, 73–84.

---

[1] Ruski autor Aleksandar Volkov preradio je 1939. Baumovu knjigu, a hrvatski je prijevod izišao pod naslovom Čarobnjak iz Oza ili Čarobnjak Smaragdnog grada 1963., prije prijevoda izvornoga djela

[2] Lektirni popisi objavljuju se u Hrvatskoj od 1950. do 2006. (usp. Narančić Kovač i Milković 2018, 2019).

[3] Naslov je zabilježen u opsežnom popisu preporučenih naslova iz 1968. jer je postojao srpski prijevod, objavljen u Sarajevu 1967. Navedeni su tada i drugi naslovi koji nisu imali hrvatski prijevod, ali oni obično nisu bili prihvaćeni u školskoj praksi.

2. Međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO2 - in memoriam prof. emer. dr. sc. Milanu Matijeviću, Zagreb, Hrvatska

Delayed translations of international children's classics into Croatian

Abstract

This paper establishes the trends of translation practices concerning the time lag between the appearances of the first Croatian translations and the publication of the respective originals. The corpus is based on Kümmerling-Meibauer’s 2004 Lexicon of international children’s classics, and on the list of titles recommended for individual reading in Croatian primary schools. It has been established that some classics appeared soon after the original even in the 19thcentury. On the other hand, Pinocchio and Heidi were translated into Croatian with a delay of about 60 years, and up to 80 years passed before the first Croatian translations of Hoffmann’s Struwwelpeter and Carroll’s Alice. The results reveal changing trends in translation policies during the analysed period, and a steady growth of the body of representative children’s books in the Croatian context.

Key words

children’s classics; Croatian translations; history of children’s literature; postponed translations