Stavovi studenata nastavničkih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o online nastavi tijekom pandemije COVID-19

Tomislava Vidić, Irena Klasnić, Marina Đuranović  

Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet 

Pedagogija, didaktika, inkluzija

Izvorni znanstveni rad

Sažetak

Početkom 2020. godine, proglašenjem pandemije COVID-19, zatvorene su i sve visokoškolske ustanove. Sve nastavne aktivnosti prebačene su online. Studenti, profesori i same institucije našli su se pred velikim izazovom, jer iako online nastava nije nešto novo i nepoznato, ona nikada nije u potpunosti zamijenila nastavu licem u lice. Osim toga, od izbijanja pandemije do prelaska na online nastavu bilo je vrlo malo vremena za prilagođavanje različitim digitalnim platformama za poučavanje kao i za svladavanje vještina za rad na njima. Takav brzi prijelaz na novi način poučavanja mogao je utjecati na kvalitetu nastavnog procesa. Stoga, cilj istraživanja bio je utvrditi stavove studenata prema online nastavi organiziranoj na fakultetu tijekom pandemije te povezanost stavova o online nastavi s godinom studija i nadom studenata.

Primijenjen je kvantitativan pristup s deskriptivnom statistikom. Korišten je upitnik o online nastavi koji se sastojao od 30 tvrdnji i skala Nade koju čini 8 tvrdnji. Ispitanici su slaganje s tvrdnjom procjenjivali na skali Likertovog tipa od pet stupnjeva. Online upitnik je ispunilo 713 studenata s različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koji pohađaju neki od nastavničkih fakulteta. Najviše procijenjene tvrdnje odnose se na redovito održavanje online nastave te samoprocjenu studenata za korištenje tehnologije potrebne za online predavanja i snalaženje na različitim digitalnim platformama. S druge strane, studenti su najmanje zadovoljniji interesom profesora za njihove osjećaje, a ističu i nezadovoljstvo  organiziranjem nastave  putem različitih platformi. Ispitane su i korelacije procjene svake pojedine tvrdnje o online nastavi s godinom studija i Nadom pri čemu su uglavnom dobivene statistički značajne, ali neznatne povezanosti i to u većoj mjeri s Nadom nego s godinom studija. Rezultati istraživanja ukazuju na pozitivne i negativne aspekte online nastave koji su relevantni profesorima, studentima i kreatorima obrazovnih politika. Daljnja istraživanja mogla bi ponuditi konkretnije smjernice za osmišljavanje kvalitetnije online nastave u visokoškolskim ustanovama.

Ključne riječi

digitalne platforme; nada; profesori; studenti; visokoškolske ustanove

The role of digital technology in teacher’s professional development

Abstract

Keywords