Analiza digitalnih resursa za provedbu nastave informatike u osnovnim školama Grada Zagreba
|
|
Odgoj danas za sutra: Premošćivanje jaza između učionice i realnosti 3. međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO4 u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti
|
|
|
| Sekcija - Odgoj i obrazovanje za digitalnu transformaciju | Broj rada: 1 |
Kategorija: Izvorni znanstveni rad |
Sažetak |
|
Istraživanje je provedeno pomoću anketnog upitnika podijeljenog u šest segmenata, od kojih pet opisuje dostupnu opremu, dok posljednji dio ispituje stavove nastavnika. Rezultati nisu pokazali statistički značajne razlike u stavovima nastavnika s obzirom na Razvoj |
|
Key words: |
|
|
Uvod i pregled istraživanja
UmjetnaDruštvo inteligencijaznanja, koncept koji je 1950-ih predvidio Peter Drucker, temelji se na primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svim aspektima života (Drucker, 1993). U današnje doba digitalizacija obrazovanja postaje ključan prioritet kako bi se osigurala konkurentnost učenika na globalnom tržištu rada (Valacich & Schneider, 2015). Nastava Informatike u školama ima ključnu ulogu u razvijanju digitalnih vještina, koje su temeljne za suvremeni svijet te je digitalna kompetencija 2006. godine istaknuta kao jedno od osam ključnih područja razvoja u sklopu europskog referentnog okvira koje propisuje Europska komisija (Europska komisija, 2019). U kontekstu sljedećeg stupnja primjene IKT teknologije u obrazovanju se apostrofiraju pojmovi kao pametno obrazovanje (eng. artificialSmart intelligenceEducation; AI) (Homen & Dumančić, 2023).
svePrema seistraživanjima višeEuropske integriraizvršne agencije za obrazovanje i kulturu (Eurydice, 2025), digitalne vještine postale su sastavni dio obrazovnih strategija u suvremenoEuropskoj društvo,uniji. donosećiPandemija transformativneCOVID-19 promjenedodatno uje brojnim područjima ljudskog djelovanja, poput gospodarstva, obrazovanja, zdravstva i sigurnosti. Ove promjene otvaraju nove prilike, ali i namećuistaknula potrebu za pažljivimdigitalizacijom promišljanjemškolstva, onaglasivši njenomkako dugoročnommnogi utjecajuobrazovni sustavi nisu bili spremni za prijelaz na društvo.online Povećanjenastavu broja(Europska međunarodnihkomisija, dokumenata2022). kojiMože se bavereći regulacijomda umjetneje inteligencijerazina jasnodigitalne ukazujeizloženosti nadanašnjih svegeneracija većuučenika, važnostkoje se često naziva i AIdigitalnim domorocima tehnologije(Beatty & Egan, 2020), u današnjemnesrazmjeru svijetu.s Primjerirazinom uključujudigitalne smjerniceizloženosti OECD-aobrazovnog (2019) o transparentnom i odgovornom korištenju alata umjetne inteligencije (AI alata), izvještaj Europske komisije, JRC-a i OECD-a (2021) u kojem se naglašava važnost važnost etičkog pristupa u razvoju i upotrebi AI tehnologije te smjernice Ujedinjenih naroda (2022) u kojima se ističe potreba za oblikovanjem globalnih standarda u razvoju AI tehnologije. Uz to, Europski parlament je 2024. godine izglasao Europski zakon o umjetnoj inteligenciji koji za cilj ima razviti mehanizme za odgovorno upravljanje i primjene AI tehnologije. Ovi dokumenti odražavaju zajednički napor međunarodne zajednice u oblikovanju okvira za sigurnu i odgovornu uporabu umjetne inteligencije u različitim kontekstima.sustava.
U područjuHrvatskoj, odgojakurikulum nastave Informatike propisuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, potencijalno umjetnenjegova inteligencijeprimjena zauvelike transformaciju procesa poučavanja i učenja postaje sve izraženiji. Posljednjih se godina, uz smjernice za donositelje politika za prilagodbu odgoja i obrazovanja novim digitalnim tehnologijama (Miao, Holmes, Ronghuai i Hui, 2021; UNESCO, 2022), intenziviraju istraživanjaovisi o ulozidostupnoj i utjecaju AI tehnologije na obrazovanje i odgoj (npr. Holmes, Bialik i Fadel, 2019; Yeh, Tsai, Tsai i Chang, 2019; Holmes, 2020; Lai, 2021; Chai, Lin, Jong, Dai, Chiu i Qin, 2021; Chocarro, Cortiñas i Marcos-Matás, 2021; Vadakkemulanjanal, Athira, Thomas, Jose, Roy i Prasad, 2024). Istovremeno, sve se veći naglasak stavlja na etičke aspekte primjene umjetne inteligencijetehnologiji u odgojuškolama. iIz obrazovanju,usporedne uključujućianalize ključnamreže pitanjaEurydice privatnosti,o sigurnosti,obrazovnim pristranosti,sustavima transparentnostieuropskih izemalja odgovornostividljivo je da su pojedine europske države uvele Informatiku kao obavezan predmet u ranim razredima osnovne škole, dok druge provode integrirani model u sklopu drugih predmeta (GoldsmithEuropska ikomisija, Burton, 2017; Jobin, Ienca i Vayena, 2019; Hagendorff, 2020; Kuipers, 2020; Garrett, Beard i Fiesler, 2020; Borenstein i Howard, 2021; Green, 2021; Ashok, Madan, Joha i Sivarajah, 2022)2023).
PekinškiDosadašnja konsenzusistraživanja opokazuju umjetnojda inteligencijije idigitalna obrazovanju (eng. Beijing Consensus on Artificial Intelligence and Education) (UNESCO, 2019)podjela jedan je od ključnih dokumenata koji razmatra ulogu umjetne inteligencijeizazova u transformacijiobrazovanju odgoja(Lythreatis, Kumar Singh & El-Kassar, 2022). Neki autori ističu kako tehnologija u obrazovanju može imati i obrazovanja.druge Unegativne dokumentuposljedice, poput smanjenja kritičkog razmišljanja i povećane ovisnosti o digitalnim alatima (Kraner, 2022). No, uz pravilnu implementaciju, digitalna pismenost može značajno poboljšati obrazovne ishode i pripremiti učenike za buduće karijere. Primjerice, Tomljenović i Zovko (2016) su pokazali da se naglašavabolji važnost razvoja AI tehnologijerezultati u skladunastavi smatematike temeljnimostvaruju ljudskimuporabom pravima,IKT, dostojanstvomu odnosu na klasično izvođenje nastave, bez primjene IKT. Korištenje IKT-a u nastavi ne zamjenjuje klasične načine i univerzalnimmetode vrijednostima.poučavanja, Posebanveć naglasak stavlja se na primjenu AI tehnologije za personalizaciju obrazovnih iskustava, prilagodbu procesasluži učenja individualnim potrebama učenika te osnaživanje nastavnika u njihovoj profesionalnoj ulozi. Također, istaknuta je potreba za razvojemiteljima i primjenom AI tehnologija na etičan, transparentan i odgovoran način, pri čemu se posebna pažnja posvećuje pitanjima privatnosti, pristranosti i sigurnosti.
Međutim, ključni aspekt dokumenta je promicanje razvoja novih kompetencija unutar šireg ovira digitalne pismenosti, koje su usmjerene na odgovornu uporabu AI alata. Te se kompetencije oblikuju u konceptu AI pismenosti, koji uključuje razumijevanje osnovnih principa umjetne inteligencije, njezinih mogućnosti, izazova i etičkih implikacija. Long i Magerko (2020) definiraju AI pismenost kao skup kompetencija koji omogućuje pojedincima da kritički procjenjuju AI tehnologiju, učinkovito komuniciraju s njom i koriste jenastavnicima kao alat zakoji rješavanjeje zadataka.u Zastanju Yijaobogatiti, unaprijediti ili pak nadopuniti pojedine dijelove nastavnog procesa (2021)Dukić, onaPetrinšak označava& sposobnostPinjušić, pojedinca2020). Hrvatska ne samoodskače daznačajno koristiod umjetnueuropskog inteligenciju,prosjeka veću računalnoj i dainformacijskoj kritičkipismenosti, razmatraali njezinuunutar promjenjivostobrazovnog isustava utjecajpostoje velike razlike u opremljenosti škola, što može utjecati na društvo.jednake Prema Kongu i Zhangu (2021), AI pismenost obuhvaća tri dimenzije: kognitivnu, afektivnu i sociokulturnu, koje zajedno čine osnovumogućnosti za odgovorno korištenje AI tehnologija u svakodnevnom životu i profesionalnim okruženjima. Kognitivna dimenzija odnosi se na razumijevanje osnovnih koncepata umjetne inteligencije i njezino korištenje za procjenu i razumijevanje stvarnog svijeta. Afektivna dimenzija uključuje kritičko razumijevanje uloge i utjecaja umjetne inteligencije na društvo, kao i vlastite kompetencije u radu s AI tehnologijom. Sociokulturna dimenzija usmjerena je na etičku uporabu umjetne inteligencije.
Kao i svaki oblik pismenosti, AI pismenost se oslanja na temelje klasične pismenosti, a uključuje i razvoj specifičnih znanja, stavova te navika i ponašanja potrebnih za kritičko, odgovorno isve učinkovitoenike korištenje(NCVVO, umjetne inteligencije. U skladu s navedenim, dimenzije AI pismenosti za potrebe ovog rada strukturirane su na sljedeći način:
a) Razumijevanje umjetne inteligencije i etičkih aspekata2025). Ova kategorija obuhvaća razumijevanje koncepta umjetne inteligencije, kao i svijest o etičkim aspektima njezina korištenja.
b) Učinkovita i odgovorna primjena umjetne inteligencije. Ova kategorija obuhvaća sposobnost odgovorne, učinkovite i etičke integracije AI tehnologije u proces učenja.
c) Kritičko promišljanje o umjetnoj inteligenciji. Ova kategorija obuhvaća kritičko razmišljanje i o ulozi i utjecaju umjetne inteligencije na društvo u cjelini, kao i njezinim dugoročnim učincima.
NavedeneCilj dimenzijei korištene su kao okvir zahipoteze istraživanje AIivanja pismenosti studenata prikazanog u nastavku rada.
Metodologija
Cilj istraživanja bio je ispitati stupanjdostupnu AIIKT pismenostiopremu studenatakoju prijediplomskihučenici koriste u nastavi, a nastavnici u pripremi i diplomskihizvođenju studija Sveučilištanastave, u Zagrebu.osnovnim AIškolama pismenost,na kojapodručju Grada Zagreba. Dodatno, želi se danasispitati svezadovoljstvo višenastavnika prepoznajestanjem kaodostupne sastavniopreme, diozadovoljstvo širegmogućnostima okviraopreme digitalnekoju pismenosti,koriste podrazumijevaza sposobnost odgovornepripremu i izvođenje nastave, učinkoviteestalost upotrebekorištenja AIpojedinih alatauređaja uzi svijesttehnologija, otehničke etičkimkarakteristike obilježjimai njihovestarost primjene.tih Središnjiuređaja fokuste istraživanjamogućnost bioostvarivanja jeishoda utvrditiučenja u kojojsklopu mjerinastavnog studentipredmeta razumijuinformatika s opremom koju škole imaju na raspolaganju.koncept
U inteligencije i etičke implikacije njezinog korištenja, u kojoj mjeri koriste AI alate u učenju te kojiistraživanju su njihovipostavljene stavovisljedeće ihipoteze:
H1. oStavovi umjetnojnastavnika inteligenciji.se Nane temeljurazlikuju togastatistički postavljenaznačajno sus triobzirom glavnana istraživačkaspol pitanja:nastavnika.
H2. Stavovi nastavnika se statistički značajno razlikuju s obzirom na radno iskustvo nastavnika.
H3. Stavovi nastavnika se statistički značajno razlikuju s obzirom na razinu opremljenosti škole.
Metode istraživanja
Provedeno je kvantitativno istraživanje pomoću anketnog upitnika na platformi Google Obrasci. Anketa je podijeljena u šest segmenata u kojima se ispituje:
1. Uosobne kojojkarakteristike mjeriispitanika kao što su studentiškola, Sveučilištaspol, radno iskustvo, uključenost u Zagrebuprogram upoznati s umjetnom inteligencijome-škole i etičkim aspektima njezina korištenja? slično;
2. Koristebroj liučenika i nabroj razrednih odjela u školama u kojoj radi ispitanik te broj učenika i razrednih odjela koji načinpohađaju studentinastavu Sveučilišta u Zagrebu alate umjetne inteligencije u svojem učenju?Informatike;
3. Kojipodaci suo digitalnoj tehnologiji u školi koji obuhvaćaju popis opreme koja se koristi od strane nastavnika i učenika te učestalost korištenja svakog pojedinog uređaja;
4. starost opreme koju učenici koriste u nastavi Informatike;
5. starost opreme koju nastavnici koriste za pripremu i/ili izvođenje nastave;
6. subjektivni stavovi studenatanastavnika Sveučilištao adekvatnosti dostupne opreme - Likertova skala stavova s 5 nivoa gdje prvi nivo označava „uopće se ne slažem“ a peti nivo označava „u Zagrebupotpunosti premase umjetnoj inteligenciji?slažem“.
ZaIspitanici potrebesu istraživanja15 primijenjenanastavnika Informatike u osnovnim školama na području Zagreba. Anketa je kvantitativnaprovedena metodologija,u pri čemu je kao istraživački instrument korišten online anketni upitnik. Upitnik je sadržavao 20 pitanja koja su uključivala kombinaciju otvorenih pitanja, Likertovih skalalipnju i višestrukih izbora. Upitnik je bio strukturiran u nekoliko dijelova, od kojih je svaki bio usmjeren na određeni aspekt AI pismenosti, slijedeći postavljena istraživačka pitanja. Prvi dio obuhvatio je pitanja o socio-demografskim karakteristikama ispitanika, uključujući spol i dobnu skupinu. Drugi dio bio je posvećen ispitivanju razine upoznatosti ispitanika s umjetnom inteligencijom i etičkim pitanjima povezanim s njezinom upotrebom. U trećem dijelu istraživala se učestalost korištenja AI alata u učenju, a u posljednjem dijelu stavovi i promišljanja ispitanika o umjetnoj inteligenciji.
Istraživanje je provedeno od veljače do srpnjarujnu 2024. godine. NaPodaci službenesu adrese svih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poslana je molba za diseminaciju poveznice na upitnik studentima kako bi se osiguralo pridržavanje etičkih načela istraživanja, odnosno izbjeglo njihovo kršenje. U uvodnom dijelu upitnika ispitanicima je objašnjen cilj istraživanja, uz naglasak na poštivanje načela anonimnosti i dobrovoljnosti njihovog sudjelovanja. Obrada podataka izvršena jeanalizirani pomoću statističkogadeskriptivne programastatistike, SPSSa (verzijakorelacijske 23). Za utvrđivanje unutarnje konzistentnosti (pouzdanosti) upitnikaanalize korištentene su za ispitivanje povezanosti između razine opremljenosti i stavova nastavnika. Statistička analiza je provedena alatom CronbachStatistica, alfaverzija koeficijent,14.2.0.18. koji iznosi 0,752, što ukazuje na zadovoljavajuću razinu pouzdanosti upitnika.
Rezultati
UAnketni istraživanjuuzorak sadrži 15 ispitanika, od kojih je sudjelovalo10 210 studenata prijediplomskihučiteljica i diplomskih5 studijaučitelja SveučilištaInformatike. 93,3% ispitanika je uključeno u Zagrebu.program Ode-škole. togRaspodjela broja,ispitanika 131s (62%)obzirom biona radni staž je ženskog spola, dok je 79 (38%) bilo muškog spola. Što se tiče dobne strukture, 135 studenata (64%) pripadalo je dobnoj skupini od 19 do 22 godine, dok je 75 studenata (36%) bilo u dobnoj skupini od 23 godine i više. Rezultati istraživanja prikazani su opisno, tablično i grafički, u skladu s postavljenim istraživačkim pitanjima.
Upoznatost s umjetnom inteligencijom i etičkim aspektima korištenja
Kako bi se odgovoriloprikazan na prvoGrafikonu istraživačko pitanje, postavljena su pitanja koja su obuhvatila samoprocjenu ispitanika o njihovoj upoznatosti s umjetnom inteligencijom i etičkim aspektima korištenja AI alata u njihovom učenju. Iz Grafikona 1 vidljivo je da gotovo polovica studenata (45%) navodi da poznaje osnovne koncepte umjetne inteligencije, dok se 36% smatra dobro upućenima. Njih 13% izjavljuje da zna vrlo malo, dok samo 6% ispitanika smatra da zna vrlo mnogo.
Grafikon 1
Samoprocjena ispitanika o njihovoj upoznatosti s umjetnom inteligencijom (%)
1.
Grafikon 1. Radno iskustvo na poziciji učitelja/nastavnika Informatike
U drugom pitanju ispitanici su bili zamoljeni da pokušaju sami definirati umjetnu inteligenciju. Njihovi odgovori mogu se podijeliti u nekoliko kategorija (Tablica 1). Dok je neki opisuju kao naprednu tehnologiju, sustav ili softver sposoban oponašati ljudsku inteligenciju, drugi je doživljavaju kao računalni program ili algoritam koji omogućuje pronalaženje odgovora na postavljena pitanja. Ipak, većina ispitanika vidi umjetnu inteligenciju kao koristan alat koji pomaže u olakšavanju svakodnevnih aktivnosti i zadataka, i to ako se koristi na ispravan (etičan) način.
Tablica 1
Kategorije definicija umjetne inteligencije prema ispitanicima
| Odgovori |
|
|
|
|
|
|
|
|
Napomena: Prikazan je samo dioiz odgovora ispitanika.
Na pitanje o tome u kojoj mjeri smatraju da su upoznati s pravilima ili etikom korištenja AI alata, 35% ispitanika izjavljuje da poznaje osnovne koncepte, dok 29% smatra da posjeduje vrlo malo znanja o ovoj temi (Grafikon 2). Otprilike jedna četvrtina studenata ocjenjuje se upućenim. Samo 3% ispitanika vjeruje da su u znatnojsvim mjeriškolama upoznatiprisutna sstolna etičkimračunala, pravilimau korištenja53,3% alata,njih dokprisutna 5%su priznajei daprijenosna računala, a tableti i pametne ploče u 60%. Dodatna oprema poput uređaja za snimanje, robota za programiranje, projektora i sličnog dostupna je potpunou neupućeno.
škola.
PametniGrafikontelefoni 2
Samoprocjenasu ispitanikasamo ou njihovojjednoj upoznatostiškoli. s etikom korištenja AI alata (%)
Grafikon 2. Dostupna oprema u informatičkoj učionici
SlijedomUčestalost toga,korištenja ispitanicimaopreme u nastavi Informatike je postavljenoprikazana otvorenona pitanjeGrafikonu s3. ciljemPonuđene su 4 kategorije učestalosti korištenja: nikada, rijetko, često i vrlo često/uvijek. Iz odgovora je vidljivo da premanezanemariv vlastitombroj nahođenjuispitanika navedukoristi primjerevlastitu ispravneopremu iza pogrešostvarenje obrazovnih ishoda: 13,33% često, 33,33% rijetko. Pametni sat su navedeni jedini kao oprema koja se nikada ne upotrebekoristi. AIUpotreba alata.pametnog Kaotelefona primjereje ispravnenavedena upotrebeda navodese primjenukoristi tih alata„rijetko“ u medicini53,33% uzoraka no iz Grafikona 2. je vidljivo da samo 6,67% ispitanika navodi da škola posjeduje pametne telefone za bržuizvođenje dijagnosticiranjenastave. bolesti,Zaključak zatimje kao pomoćda u navedenim slučajevima učenjuenici ivjerojatno rješavanjukoriste zadataka,vlastitu zaopremu. ispravljanje gramatičkih i pravopisnih grešaka, za provjeru plagijata, itd. Također, istaknuli su korisnost tih alata u optimizaciji vremena, primjerice kroz sažimanje informacija, automatizaciju repetitivnih zadataka, rješavanje složenijih matematičkih problema te objašnjavanje određenih koncepata. Kao primjere pogrešne upotrebe AI alata, ispitanici su, osim varanja na ispitima i objave tekstova generiranih pomoću umjetne inteligencije kao vlastitih, naveli sve one koji nanose štetu drugom ljudskom biću ili ugrožavaju njegovo dostojanstvo i privatnost. Primjeri toga uključuju stvaranje lažnih informacija i fotografija, falsificiranje snimki i audio zapisa i sl.
Na
Grafikon 3. Dostupna oprema u školama koju učenici koriste u nastavi
Zatim je ispitana vrsta i učestalost opreme koju nastavnici koriste za pripremu i izvođenje nastave. Odgovori su vidljivi na Grafikonu 4. Također je vidljivo da nastavnici trebaju koristiti djelomično i svoju vlastitu opremu za ostvarenje obrazovnih ishoda: 13,33% uvijek, 20% rijetko.
Grafikon 4. Oprema koju učitelji koriste za pripremu i izvođenje nastave te učestalost njezina korištenja
Rezultati na pitanje o tomeučestalosti tkonabave binove trebaoIKT bitiopreme odgovoranu zaškoli osiguranjesu etičneprikazani ina pravedneGrafikonu uporabe5. AIRezultati alata,prikazuju odgovorida se kod čak 60% ispitanika bilioprema suobnavlja podijeljenirjeđe (Tablicaod 2).svakih Najveći4 broj ispitanika smatra da bi odgovornost trebali preuzeti pružatelji AI alata, odnosno tvrtke koje razvijaju te tehnologije. Veći dio ispitanika također smatra da bi odgovornost trebali preuzeti odgojno-obrazovne institucije, kao i svaki pojedinac zasebno, dok u nešto manjoj mjeri navode da bi odgovornost trebala snositi vlada.godine. Zanimljivo je da jednačak petina26,67% ispitanika smatrane zna koliko se često nabavlja nova IKT oprema s kojom oni rade.
Grafikon 5. Učestalost nabave nove informatičke opreme
Subjektivni stavovi ispitanika na niz pitanja, s deskriptivnom statistikom odgovora, prikazani su u Tablici 1. Iz odgovora je vidljivo da bisu nekenastavnici drugeizrazili institucijeniže trebaleslaganje bitis odgovorne, ali nisu precizirali koja bi to institucija bila. Desetina ispitanika izrazila je nesigurnosttvrdnjama u vezi ovogadekvatnosti pitanja.opreme i učestalosti obnavljanja opreme za izvođenje nastave. Višim ocjenama su ispitanici ocijenili tvrdnje da je uz postojeću razinu opremljenosti IKT-om moguće ostvariti obrazovne ishode predviđene kurikulumom.
Tablica 1. Deskriptivna statistika odgovora na pitanja s Likertovom skalom
|
Tekst pitanja |
1 (%) |
2 (%) |
3 (%) |
4 (%) |
5 (%) |
X1 |
SD2 |
|
||
|
Škola u kojoj radim posjeduje dovoljan broj računala, tableta i ostale informatičke opreme za izvođenje nastave informatike. |
13,33 |
20,00 |
0,00 |
20,00 |
46,67 |
3,67 |
1,59 |
|
||
|
Oprema koju posjeduje škola u kojoj radim je u adekvatnom stanju za izvođenje kvalitetne nastave informatike. |
Stolno računalo |
20,00 |
13,33 |
26,67 |
20,00 |
20,00 |
3,07 |
1,44 |
|
|
|
Laptop* |
13,33 |
6,67 |
26,67 |
13,33 |
20,00 |
2,60 |
1,84 |
|
||
|
Tablet* |
26,67 |
33,33 |
20,00 |
0,00 |
13,33 |
2,20 |
1,42 |
|
||
|
Projektor |
13,33 |
6,67 |
20,00 |
40,00 |
20,00 |
3,47 |
1,30 |
|
||
|
Pametna ploča* |
6,67 |
6,67 |
6,67 |
33,33 |
40,00 |
3,73 |
1,58 |
|
||
|
Ostalo* |
13,33 |
13,33 |
20,00 |
26,67 |
13,33 |
2,73 |
1,67 |
|
||
|
Oprema koju koristim u nastavi informatike omogućava provođenje svih sadržaja i ostvarivanje svih ishoda predviđenih kurikulumom nastavnog predmeta informatika. |
0,00 |
0,00 |
20,00 |
46,67 |
33,33 |
4,13 |
0,74 |
|
||
|
Škola u kojoj radim dovoljno često obnavlja informatičku opremu. |
33,33 |
6,67 |
26,67 |
13,33 |
20,00 |
2,80 |
1,57 |
|
||
|
Škola u kojoj radim posjeduje adekvatnu brzinu i kvalitetu interneta koja omogućava neometan i kvalitetan rad u nastavi informatike. |
0,00 |
6,67 |
20,00 |
53,33 |
20,00 |
3,87 |
0,83 |
|
||
|
Aplikacije koje su učenicima dostupne su dovoljne za kvalitetnu obradu sadržaja i ispunjavanje ishoda propisanih predmetnim kurikulumom. |
0,00 |
6,67 |
13,33 |
53,33 |
26,67 |
4,00 |
0,85 |
|
||
|
Uz bolju opremu bi nastava Informatike bila značajno sadržajnija/drukčija/bolja. |
0,00 |
0,00 |
6,67 |
26,67 |
66,67 |
4,60 |
0,63 |
|
||
|
|
1aritmetička sredina, 2 standardna devijacija,
|
|||||||||
Najveća razina slaganja je s tvrdnjom da bi uz bolju opremljenost nastava Informatike bila značajno sadržajnija/drukčija/bolja (srednja ocjena 4,6 uz standardnu devijaciju 0,63). Odgovori na navedeno pitanje su prikazani u Grafikonu 6.
Grafikon 6. Stavovi nastavnika o kvaliteti nastave Informatike uz korištenje bolje opreme
U Tablici 2. su prikazani rezultati analize usporedbe stavova s obzirom na spol ispitanika. Rezultati ne pokazuju statistički značajnu razliku u stavovima nastavnika s obzirom na spol nastavnika. Jedino se pokazala statistički značajna razlika u stavu oko adekvatnog stanja tableta za osiguranjeizvođenje etičnastave, no s obzirom na srednju vrijednost svih parametara (p=0,5) te činjenice da tablete ne uporabekoriste AIsvi alataispitanici, (%)navedeni rezultat možemo smatrati anomalijom, te bi navedenu povezanost trebalo ispitati na većem uzorku ispitanika.
Tablica 2. Analiza stavova nastavnika s obzirom na spol ispitanika
|
Tekst pitanja s Likertovom skalom stavova |
U1 |
z |
p2 |
|
|
Škola u kojoj radim posjeduje dovoljan broj računala, tableta i ostale informatičke opreme za izvođenje nastave informatike. |
24,00 |
0,06 |
0,95 |
|
|
Oprema koju posjeduje škola u kojoj radim je u adekvatnom stanju za izvođenje kvalitetne nastave informatike. |
Stolno računalo |
23,00 |
-0,18 |
0,85 |
|
Laptop |
20,00 |
0,55 |
0,58 |
|
|
Tablet |
6,50 |
-2,20 |
0,03 |
|
|
Projektor |
8,50 |
-1,96 |
0,05 |
|
|
Pametna ploča |
16,50 |
-0,98 |
0,33 |
|
|
Ostalo |
18,00 |
-0,80 |
0,43 |
|
|
Oprema koju koristim u nastavi informatike omogućava provođenje svih sadržaja i ostvarivanje svih ishoda predviđenih kurikulumom nastavnog predmeta informatika. |
15,00 |
1,16 |
0,24 |
|
|
Škola u kojoj radim dovoljno često obnavlja informatičku opremu. |
17,00 |
0,92 |
0,36 |
|
|
Škola u kojoj radim posjeduje adekvatnu brzinu i kvalitetu interneta koja omogućava neometan i kvalitetan rad u nastavi informatike. |
22,00 |
0,31 |
0,76 |
|
|
Aplikacije koje su učenicima dostupne su dovoljne za kvalitetnu obradu sadržaja i ispunjavanje ishoda propisanih predmetnim kurikulumom. |
21,50 |
-0,37 |
0,71 |
|
|
Uz bolju opremu bi nastava Informatike bila značajno sadržajnija/drukčija/bolja. |
21,00 |
0,43 |
0,67 |
|
|
1 Mann – Whitney U test, 2 statistička značajnost za p<0,05 |
||||
U Tablici 3. su prikazani rezultati analize usporedbe stavova nastavnika s obzirom na radno iskustvo ispitanika. Rezultati ne pokazuju statistički značajnu razliku u stavovima nastavnika s obzirom na duljinu radnog staža nastavnika. Srednja vrijednost parametra p za niz tvrdnji je p=0,49.
Tablica 3. Analiza stavova nastavnika s obzirom na radno iskustvo ispitanika
|
|
|
p2 |
|
|
|
|
|
0,42 |
|
|
|
Oprema koju posjeduje škola u kojoj radim je u adekvatnom stanju za izvođenje kvalitetne nastave informatike. |
Stolno računalo |
4,47 |
0,35 |
|
|
Laptop |
1,98 |
0,74 |
|
|
|
Tablet |
2,99 |
0,56 |
|
|
|
Projektor |
6,05 |
0,20 |
|
|
|
Pametna ploča |
4,48 |
0,35 |
|
|
|
Ostalo |
2,32 |
0,68 |
|
|
|
Oprema koju koristim u nastavi informatike omogućava provođenje svih sadržaja i ostvarivanje svih ishoda predviđenih kurikulumom nastavnog predmeta informatika. |
5,11 |
0,28 |
|
|
|
Škola u kojoj radim dovoljno često obnavlja informatičku opremu. |
3,34 |
0,50 |
|
|
|
Škola u kojoj radim posjeduje adekvatnu brzinu i kvalitetu interneta koja omogućava neometan i kvalitetan rad u nastavi informatike. |
4,69 |
0,32 |
|
|
|
Aplikacije koje su učenicima dostupne su dovoljne za kvalitetnu obradu sadržaja i ispunjavanje ishoda propisanih predmetnim kurikulumom. |
3,47 |
0,48 |
|
|
|
Uz bolju opremu bi nastava Informatike bila značajno sadržajnija/drukčija/bolja. |
0,64 |
0,96 |
|
|
|
1 Kruskal – Wallis test (4, N= 15), 2 statistička značajnost za p<0,05 |
||||
Tablica 4. prikazuje prikazuje statističku analizu razlike u stavovima s obzirom na razinu opremljenosti škole. Također se nije pokazala statistički značajna razlika u stavovima među ispitanicima koji rade u slabije opremljenim školama u odnosu na ispitanike iz bolje opremljenih škola (uz srednju vrijednost p parametra p=0,58).
Tablica 4. Analiza stavova nastavnika s obzirom na razinu opremljenosti škole
|
Tekst pitanja s Likertovom skalom stavova |
H1 |
p2 |
|
|
Škola u kojoj radim posjeduje dovoljan broj računala, tableta i ostale informatičke opreme za izvođenje nastave informatike. |
2,77 |
0,43 |
|
|
|
|
0,07 |
1,00 |
|
|
|
0,28 |
|
|
|
|
0,78 |
|
|
|
|
0,89 |
|
|
|
| ||
Napomena: Zbroj postotaka ne iznosi 100% zbog mogućnosti višestrukog odabira
Korištenje AI alata u učenju
Drugim dijelom upitnika nastojala se ispitati učestalost korištenja AI alata među studentima, kao i vrste alata koje najčešće koriste u učenju. Od ukupnog broja ispitanih, 37% studenata navodi da rijetko koristi AI alate u učenju, 31% ih koristi povremeno, a 15% jednom tjedno. Isti postotak ističe da ih nikada ne koristi, dok svega 2% koristi AI alate svakodnevno. Ovi rezultati koreliraju s rezultatima o motivaciji studenata za korištenje AI tehnologije. Na ljestvici od 1 do 5, značajniji udio čine oni s niskom razinom motiviranosti (41%) u usporedbi s onima koji pokazuju visoku razinu (33%). Među studentima koji koriste AI alate, najčešće korišteni su oni za kreiranje i oblikovanje pisanog teksta, pomoć pri domaćim zadaćama, rješavanje matematičkih zadataka i izradu prezentacijskih slajdova (Tablica 3). Također su popularni i alati za učenje stranih jezika te analizu podataka.
Tablica 3
Odgovori ispitanika o vrsti korištenih AI alata u učenju (%)
|
| ||
|
|
||
|
|
|
0,46 |
|
|
|
|
0,42 |
|
|
|
|
0,52 |
|
|
|
|
0,96 |
|
|
|
|
0,37 |
|
|
|
|
0,37 |
|
|
|
|||
U Tablici 5. je prikazana statistička analiza razlike u stavovima s obzirom na učestalost nabavke nove opreme u školi. Također se nije pokazala statistički značajna razlika, uz srednju vrijednost p parametra p= 0,4.
Tablica 5. Analiza stavova nastavnika s obzirom na učestalost nabave nove opreme
|
Tekst pitanja s Likertovom skalom stavova |
|
p2 |
|
|
|
|
|
0,44 |
|
|
|
|
|
1,96 |
0,58 |
|
|
|
|
0,44 |
|
|
|
|
|
0,26 |
|
|
|
Projektor |
5,52 |
0,14 |
|
|
|
Pametna ploča |
3,51 |
0,32 |
|
|
|
Ostalo |
5,11 |
0,16 |
|
|
|
Oprema koju koristim u nastavi informatike omogućava provođenje svih sadržaja i ostvarivanje svih ishoda predviđenih kurikulumom nastavnog predmeta informatika. |
1,81 |
0,61 |
|
|
|
Škola u kojoj radim dovoljno često obnavlja informatičku opremu. |
2,95 |
0,40 |
|
|
|
Škola u kojoj radim posjeduje adekvatnu brzinu i kvalitetu interneta koja omogućava neometan i kvalitetan rad u nastavi informatike. |
1,35 |
0,72 |
|
|
|
Aplikacije koje su učenicima dostupne su dovoljne za kvalitetnu obradu sadržaja i ispunjavanje ishoda propisanih predmetnim kurikulumom. |
2,62 |
0,45 |
|
|
|
Uz bolju opremu bi nastava Informatike bila značajno sadržajnija/drukčija/bolja. |
3,53 |
0,37 |
|
|
|
1 Kruskal – Wallis test (3, N= 15), 2 statistička značajnost za p<0,05 |
||||
Napomena: Zbroj postotaka ne iznosi 100% zbog mogućnosti višestrukog odabira
Na pitanje „Jesi li naišao/la na određene poteškoće ili izazove prilikom korištenja AI alata u svom učenju?“ gotovo polovica ispitanika (47%) odgovara potvrdno. Najčešće spomenute poteškoće su tzv. AI halucinacije, odnosno generiranje informacija koje su netočne, izmišljene ili neodgovarajuće. Primjeri takvih odgovora su sljedeći:
O1: Kada se od AI traži da izdvoji literaturu koja se bavi određenom temom, ponekad zna izmisliti autore i radove koji zapravo ne postoje
O2: Često zna spojit dvije ne spojive stvari ili izvući informacije iz neke fiktivne priče“; „Ako pitate Chat-GPT da vam izdvoji frazalne glagole iz teksta, AI neće razlikovati frazalne glagole od glagola s prijedlozima, a ponekad niti glagole od imenica
S druge strane, 32% studenata izjavljuje da nije naišlo na poteškoće tijekom korištenja AI alata, a 21% ne može procijeniti. Ispitanici su zatim zamoljeni da na ljestvici od 1 do 5 ocijene koliko su sigurni u svoju sposobnost učinkovite upotrebe AI alata u učenju. Rezultati pokazuju da se 47% studenata osjeća prilično sigurnima (ocjene 4 i 5), 21% izražava izraženu nesigurnost (ocjene 1 i 2), dok 32% se osjeća umjereno sigurnim (ocjena 3).
Stavovi i kritičko promišljanje o umjetnoj inteligenciji
Zadnjim dijelom upitnika nastojalo se ispitati mišljenje ispitanika o umjetnoj inteligenciji, kao i njihovo kritičko promišljanje o potencijalnim prednostima i rizicima primjene AI tehnologije u procesu učenja. Na pitanje „Kako se osjećaš u vezi korištenja AI alata u svojem učenju?“, jedna petina studenata izražava negativan stav (3% vrlo negativno, 18% djelomično negativno mišljenje), a oko 30% pozitivan stav (18% djelomično pozitivno, 14% vrlo pozitivno mišljenje). Najveći postotak, 44%, nema izraženo mišljenje, a 3% nije sigurno.
Odgovori ispitanika o njihovoj spremnosti da preuzmu odgovornost za odgovore koje pruži AI alat ukazuju na umjereni oprez kada je riječ o korištenju tih odgovora u, primjerice, pisanom tekstu ili raspravi (Grafikon 3). Naime, većina ispitanika (30%) zauzima neutralan stav prema preuzimanju odgovornosti. Gotovo jednak postotak spremno je preuzeti odgovornost u određenoj mjeri (22%) ili u potpunosti (21%). Manji dio ispitanika (11%) izražava visoku razinu spremnosti, dok 16% ispitanika nije spremno preuzeti odgovornost za takve odgovore.
Grafikon 3
Spremnost ispitanika za preuzimanje odgovornosti za odgovore AI alata (%)
Nadalje, gotovo polovica ispitanika (44%) izjavila je da se brine zbog privatnosti i sigurnosnih implikacija korištenja AI alata u učenju. S druge strane, dok četvrtina ispitanika (25%) ne brine, 13% o tome uopće nije razmišljalo, a 18% nije sigurno. Slično je i kod pitanja o važnosti AI alata za budući posao, gdje je odgovorima prisutna velika disperzija. Naime, gotovo polovica smatra da su AI alati važni, dok ostatak odgovora pokazuje različite stupnjeve nesigurnosti ili suprotnog mišljenja (Grafikon 4).
Grafikon 4
Samoprocjena ispitanika o važnosti AI alata za budući posao (%)
Zadnja dva pitanja u upitniku odnosila su se na procjenu motivacije ispitanika za daljnjim učenjem o AI alatima. Dok četvrtina ispitanika navodi da nije zainteresirana, više od polovice (54%) izražava želju naučiti više o AI tehnologiji, njezinim funkcionalnostima, potencijalima i mogućnostima, kao i načinima na koje je moguće koristiti je kao koristan alat. Neki od odgovora na posljednje pitanje otvorenog tipa, „Ako si zainteresiran/a za učenje o AI-u, što je to što te čini znatiželjnim/nom?“, su sljedeći:
O4: Činjenica da je to nešto što nam je budućnost (a čak već i sadašnjost) i to da oni koji ne budu znali koristiti alate umjetne inteligencije vrlo brzo neće biti kompetentni.
O5: Ako ću jednom raditi u nekoj od odgojno-obrazovnih ustanova, ja moram moći prepoznati korištenje AI aplikacija, a i sama ih moram dovoljno dobro znati kako bih možda mogla izvući pedagoški potencijal.
O6: Ako ne budem učio o AI budem zastario i neću biti u toku s vremenom.
Zanima me kako potaknuti mlade osobe na odgovorno i učinkovito korištenje alata u svrhu podupiranja njihova učenja.
07: A kao budući nastavnik trebam biti upoznata sa svim prednostima, nedostatcima i načinima za ispravno korištenje AI u nastavi, ali i da mogu podučavati učenike o ispravnom korištenju.
Rasprava
Rezultati istraživanja prikazani u ovom radu pružaju uvid u stavove, znanje i iskustva studenata Sveučilišta u Zagrebu u vezi s umjetnom inteligencijom i njezinom primjenom u procesu učenja. Istraživanje je pokazalo da studenti uglavnom posjeduju osnovno ili površno razumijevanje umjetne inteligencije i etičkih smjernica vezanih uz njezinu upotrebu. Ipak, većina prepoznaje umjetnu inteligenciju kao koristan alat koji može značajno olakšati svakodnevne aktivnosti i zadatke, ističući potrebu da se koristi na ispravan, etički način. Ovi rezultati ukazuju na topokazuju da su studentihrvatske svjesniškole etičkihu izazovaprosjeku isolidno potencijalnihopremljene, rizikano povezanihpostoje sznačajne zloupotrebomrazlike AImeđu alata,školama. Prema istraživanju ICILS (NCVVO, 2014), hrvatski učenici postižu rezultate bliske europskom prosjeku u računalnoj pismenosti, što seukazuje očitujena relativno dobar sustav informatike u njihovojobrazovanju. opreznostiUnatoč naporima projekta e-Škole, digitalna podjela između škola ostaje izazov. Slično istraživanje u pristupuNjemačkoj ovojpokazalo tehnologiji.je Naime,da velikškole u bogatijim regijama imaju znatno bolju infrastrukturu od onih u manje razvijenim područjima (Spitzer, 2023).
Na temelju provedenog istraživanja o opremljenosti osnovnih škola Grada Zagreba informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i stavovima nastavnika o nastavi Informatike, uočeno je da, iako većina škola posjeduje osnovnu informatičku opremu, postoje razlike u razini tehnološke infrastrukture. Ove razlike mogu utjecati na kvalitetu i učinkovitost nastave Informatike te na razvoj digitalnih kompetencija učenika.
Istraživanju se odazvao mali broj studenataispitanika. izjavljujeMogući darazlog rijetkoza ilislab povremenoodaziv koristimože AIbiti alate,period provođenja anketnog upitnika koji se poklopio s krajem školske godine. U tom su periodu brojni učitelji preopterećeni zaključivanjem ocjena, provođenjem posljednjih provjera znanja i ostalim poslovima koji moraju biti dovršeni do kraja školske godine. Međutim, anketni upitnik proslijeđen je i početkom rujna, kada učitelji nisu toliko opterećeni školskim obavezama jer tada školska godina tek počinje. Ni tada odaziv ispitanika nije bio značajniji što može bitiukazati povezanona sopćenit njihovimmanjak nešto negativnijim stavovima prema korištenju AI alata u učenjuinteresa i umjetnojmotivacije inteligencijikod općenito.predmetnih Primjerice,učitelja dioInformatike. njih ističe sljedeće:
O8:Manjak AImotivacije također je zapravovidljiv u odgovorima anketnog upitnika, u pitanjima o brzini interneta, broju pojedinih uređaja ili učestalosti nabavi opreme za izvođenje nastave Informatike, gdje su odgovori u više slučajeva bili nepotpuni ili posve izostali. Takva neupućenost u opremu kojom škola raspolaže može biti direktno povezana s kvalitetom nastave Informatike, odnosno s načinom i metodama njezinog provođenja.
Slab odaziv može se pripisati i općenitoj preopterećenosti učitelja Informatike koji osim poslova vezanih uz nastavu Informatike u školama u kojima rade imaju i brojna druga, službena ili neslužbena zaduženja. Česta zaduženja koja obavljaju učitelji Informatike obuhvaćaju IKT podršku, administraciju e-dnevnika i slične poslove vezane uz tehnološka pitanja. Osim toga, učitelji Informatike često moraju biti na raspolaganju kolegama koji se ne snalaze vješto u baratanju tehnologijom te im stoga treba pomoć oko izvršavanja školskih obaveza koje uključuju korištenje IKT-a. Konkretne razloge slabog odaziva možemo okvirno pripisati gore navedenim razlozima. Obzirom na veličinu uzorka rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao smjernica te je dobiveni uzorak poželjno proširiti dodatnim istraživanjem kako bi rezultati bili relevantniji.
Analiza rezultata ankete i razlika u stavovima s obzirom na spol nastavnika nije pokazala statističku značajnost, što je u skladu s očekivanjem. Time je potvrđena prva postavljena hipoteza istraživanja: Stavovi nastavnika se ne razlikuju statistički značajno s obzirom na spol nastavnika.
Druga hipoteza: Stavovi nastavnika se statistički značajno razlikuju s obzirom na radno iskustvo nastavnika opovrgnuta je jer statistička analiza pokazuje da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima nastavnika s obzirom na radno iskustvo. Takav rezultat nije u skladu s očekivanjem. Očekivan je kritičniji stav mlađih učitelja prema stanju i dostupnosti opreme te veća sklonost prema češćoj nabavi i obnavljanju opreme.
Stavovi nastavnika prema opremljenosti škola također ne pokazuju statistički značajnu razliku, čime je i treća hipoteza: Stavovi nastavnika se statistički značajno razlikuju s obzirom na razinu opremljenosti škole opovrgnuta. Takav rezultat također nije očekivan jer se logičnim činilo da će nastavnici koji rade u školama s manje opreme imati snažniju tendenciju prema nabavi nove opreme i negativniji stav prema mogućnostima izvođenja nastave s dostupnom opremom.
Istraživanje nije pokazalo jasne razlike u stavovima nastavnika prema opremi koju imaju na raspolaganju. Razlog za to može biti mogućnost prilagodbe nastavnika na postojeće radne uvjete. Konkretno, nastavnici koji s manje opreme uspijevaju ispuniti sve ishode učenja imaju i manju potrebu za nabavom nove opreme. To potvrđuje i odgovor ispitanika na treću tvrdnju gdje se većina ispitanika donekle (46,7%) ili u potpunosti (33,3%) slaže s tvrdnjom da uspijevaju ostvariti sve ishode učenja predviđene kurikulumom uz opremu koju imaju na raspolaganju. Iako se stavovi nastavnika statistički značajno ne razlikuju u okviru radnog iskustva i opremljenosti škola, većina se nastavnika u potpunosti ili donekle slaže s tvrdnjom da bi uz bolju opremu nastava Informatike bila sadržajnija, drukčija ili bolja. Stoga bi bilo za očekivati da više nastavnika smatra kako škola u kojoj rade ne nabavlja dovoljno često opremu, međutim to nije slučaj prema odgovorima ispitanika u ovom upitniku. U skladu s očekivanjima su stavovi nastavnika prema pojedinim uređajima i njihova zastupljenost u nastavi. U nastavi dominira korištenje stolnih ili prijenosnih računala, dok većina nastavnika gotovo nikad ili vrlo opasanrijetko koristi pametne telefone, a nikad pametne satove.
Istraživanje je također pokazalo da iako je pojedina oprema dostupna, ona često nije u stanju koje omogućava optimalno izvođenje nastave Informatike. Iako su svi ishodi učenja zadovoljeni, postavlja se pitanje koliko učenici zapravo razvijaju informacijsku i računalnu pismenost. Iako taj aspekt nije bio konkretno predmet ovog istraživanja, pojedine prakse ukazuju da možda u nekim školama to nije na prihvatljivoj razini. Primjerice škole koje imaju računala starija od 10 godina nemaju jednake uvjete za društvo.rad Nekao samoškole koje imaju računala stara do dvije godine. Također, mnoge škole imaju na raspolaganju tablete, ali ih često ili ne koriste u ekonomskomnastavi smisluzbog zauzimanjanjihovih poslova,tehničkih većograničenja prijeili svegakoriste tek za ljudskejednostavne sposobnostizadatke i samostalnostpristup generalno.sadržajima AIna webu. Ono što ipak ukazuje na pozitivne prakse u pojedinim školama je novakorištenje zanimljive dodatne opreme poput Microbit pločica ili grafičkih tableta i robota. Učenici koji imaju mogućnost raditi s takvim uređajima imaju daleko bogatiju i sadržajniju nastavu Informatike, a samim time bolje razvijaju i digitalne kompetencije. Međutim, takva razina tehnologije,opremljenosti nije dostupna svim školama, što dodatno ukazuje na digitalnu podjelu koja se javlja u školama na području Grada Zagreba. Iako je 14 od 15 škola uključeno u Carnetov program e-škole, iz rezultata je vidljivo da je razlika u opremljenosti i dalje prisutna. Provedeno istraživanje potvrdilo je početnu pretpostavku neusklađene opremljenosti škola, a utjecaj toga bit će vidljiv u daljnjim istraživanjima, konkretno u onima koja će nas učiniti još nesposobnijima i hendikepiranima nego što već jesmo da se sami snalazimo, da sami tražimo.
O9: Ako se previše naslonimoodnositi na umjetnu inteligenciju svijet postaje automatiziran i maksimalno efikasan te smatram da tako polagano umire kreativnost ljudi.
O10: Utjecat će negativno. Otuđenjem čovjeka od njegove ljudske biti.
O11: Svako korištenje AI-a je pogrešno. Ni sami ne znamo u kojem smjeru ide razvoj nitidigitalnih kakokompetencija. ga se želi usmjeriti. To je igranje s oružjem samouništenja. Tak i tak je već pametnija od nas, samo toga još nije svjesna.
NavedeniZaključak
Istraživanja odražavajuprovedena dubokuu zabrinutostproteklih i10 skepticizamgodina studenatapokazuju premapozitivan umjetnojpoložaj inteligenciji.Hrvatske No,u ta promišljanja o potencijalno štetnim utjecajimaodnosu na pojedincaostale ieuropske društvodržave pokazujuu daokviru posjedujunastave određenu razinu etičke svijesti, što im omogućuje da prepoznaju i analiziraju moguće negativne posljedice primjene AI tehnologijeInformatike te promišljajudigitalnog o njeznoj odgovornoj uporabi. Nadalje, studenti prepoznaju korisnost AI alata u specifičnim zadacima poput pisanja i analize podataka, što sugerira da ih koriste na način koji je usklađen s njihovim obrazovnim potrebama i ciljevima. Ipak, iako mnogi studenti pokazuju visok stupanj sigurnosti u svojoj sposobnostiopismenjavanja učinkoviteenika. upotrebe AI alata, još uvijek postoji značajan broj onih koji izražavaju nesigurnost. To ukazuje na potrebu za dodatnom podrškom koja bi povećala povjerenje studenata i uklonila strahove povezane s upotrebom AI alata, čimeKako bi se nastavila pozitivna praksa i smanjila digitalna podjela, a samim time i omogućioilo njihovsvakom učinkovitijieniku angažmanstjecanje potrebnih digitalnih vještina za život i rad u vlastitomsuvremenom procesudobu učenja.potrebno je provesti dodatna istraživanja usredotočena na korištenje IKT u nastavi te ulagati u projekte koji za cilj imaju digitalizaciju društva. Ovo istraživanje pokazalo je da su osnovne škole u Zagrebu relativno dobro opremljene, ali postoji prostor za napredak, posebice u ravnomjernoj raspodjeli resursa.
Unatoč pokazanoj razlici u razini opremljenosti škola nije utvrđena statistička značajnost u zadovoljstvu nastavnika dostupnom opremom te stavovima o mogućnostima za ostvarivanje obrazovnih ishoda. Dodatno, ovim istraživanjem je pokazana potreba za redovitim i planskim ulaganjem u digitalnu infrastukturu škola te motivaciju i edukaciju nastavnika. Stoga ovo istraživanje može poslužiti kao motivacija za daljnja istraživanja IKT u obrazovanju, kao i nastave Informatike općenito.
KadaIako se IKT javlja u svim aspektima školstva te se koristi u svim predmetima na nekoj razini, njezino korištenje i dalje je riječ o preuzimanju odgovornostinajistaknutije u korištenjunastavi umjetneInformatike. inteligencijeSamim itime odgovoraInformatika kojikao senastavni generirajupredmet određenimdobiva AIna alatima,važnosti studentijer su također oprezniupravo u svojimsklopu odgovorima.nastavnih Većinasadržaja ispitanikatog smatrapredmeta daučenici tvrtkeostvaruju kojenajviše razvijajuishoda AIučenja alate trebaju preuzeti vodeću ulogu u kontroliranju i osiguravanju etičkih standarda. Značajan broj studenata također smatra da bi odgojno-obrazovni sustav trebao imati ključnu ulogu u obrazovanju o odgovornoj primjeni AI-a. Pozitivno je istaknuti da su studenti prepoznali i osobnu odgovornostvezani za etičkudigitalne upotrebukompetencije AIte alata.učenike Topriprema seza jasnoizazove vididigitalnog u odgovorima na pitanju o ispravnim i pogrešnim primjerima upotrebe AI alata. U tom su pitanju, osim varanja na ispitima i prezentiranja tekstova generiranih pomoću umjetne inteligencije kao vlastitih, naveli i sve situacije u kojima AI alati nanose štetu drugim ljudima ili ugrožavaju njihovo dostojanstvo i privatnost. Zanimljivo je istaknuti da dio studenata vjeruje da bi odgovornost trebale imati i druge, neimenovane institucije, što otvara pitanje o tome tko još može ili treba preuzeti ulogu: međunarodne organizacije, nevladine organizacije ili možda određena profesionalna udruženja.društva.
Nadalje, veći broj studenata izražava zabrinutost zbog privatnosti i sigurnosnih aspekata AI tehnologija, dok manji broj nije razmišljao o tim pitanjima ili nema jasno izraženo mišljenje. Ovo sugerira da studenti prepoznaju rizike povezane s korištenjem AI alata, ali da im je potrebna dodatna podrška kako bi se AI tehnologija mogla primjeniti na siguran i odgovoran način. To im je potrebno omogućiti i zbog njihovog prepoznavanja važnosti AI tehnologije za buduću karijeru, kako bi mogli sigurno i učinkovito integrirati ovu tehnologiju u svoje buduće profesionalno okruženje. Međutim, potrebno je istaknuti da na pitanje o ulozi umjetne inteligencije u njihovoj karijeri postoji određena disperzija odgovora, koja vjerojatno proizlazi iz nesigurnosti studenata o tome kako će AI oblikovati budućnost koja je pred njima, što se može vidjeti u stavovima izraženim u odgovorima na pitanja otvorenog tipa.
Zaključno, rezultati ovog istraživanja naglašavaju potrebu za sustavnom edukacijom koja bi obuhvatila ne samo tehničke aspekte korištenja alata umjetne inteligencije već i njezine etičke dimenzije, s ciljem osnaživanja studenata za odgovorno i svjesno korištenje ove tehnologije. To bi se moglo potaknuti uvođenjem određenih programa AI pismenosti i/ili radionica koji bi studentima omogućili dublje razumijevanje tehničkih i etičkih dimenzija umjetne inteligencije, ali i razviti smjernice za sigurno korištenje AI alata u odgoju i obrazovanju.
Zaključak
Kako se umjetna inteligencija sve intenzivnije integrira u odgojno-obrazovne procese i šire društvene okvire, ključno je razvijati i promicati odgovornu i etičnu uporabu AI alata, odnosno razvijati AI pismenost. Time se omogućuje ne samo maksimiziranje prednosti koje umjetna inteligencija nudi, već i minimiziranje potencijalnih rizika povezanih s njezinim sve većim utjecajem na obrazovanje, društvo i svakodnevni život. Iako rezultati istraživanja prikazanih u radu pokazuju da je korištenje umjetne inteligencije kod studenata još uvijek u svojim začecima, ovo je ključan trenutak za usmjeravanje njezine primjene ne samo kao alata za povećanje efikasnosti, već i kao sredstva za unapređenje kvalitete života, očuvanje ljudskih vrijednosti i doprinos rješavanju globalnih izazova. U tom kontekstu, ključno je poticati razvoj AI pismenosti koja će omogućiti odgovorno i etično korištenje ove tehnologije, osiguravajući njezinu integraciju u društvo na način koji promovira zajedničko dobro. Razvijanjem AI pismenosti, mlade generacije bit će bolje pripremljene za suočavanje s izazovima i iskorištavanje mogućnosti koje umjetna inteligencija donosi, ne samo u odgojno-obrazovnom sustavu, već i u budućim profesionalnim i društvenim kontekstima. Zaključno, razvijanjem AI pismenosti može se osigurati ravnoteža između čovjeka i tehnologije kako bi umjetna inteligencija ostala alat koji služi ljudskim potrebama i vrijednostima, a ne faktor koji ih narušava.
Literatura
Ashok,Beatty M., Madan, R.C., Joha, A. & Sivarajah,Egan, U.S. (2020). Screen Time in Early Childhood: A Review of Prevalence, Evidence and Guidelines. 13. 17-31. Dohvaćeno iz https://shorturl.at/PmIam
Drucker, P. F. (1993). The Rise of the Knowledge Society. The Wilson Quarterly, 17(2), 52-71. Dohvaćeno iz https://www.jstor.org/stable/40258682
Dukić, D., Petrinšak, S., & Pinjušić, P. (2020). ICT in the Primary School: Practice and Attitudes of Informatics Teachers. Tehnički glasnik, 14(3), 257-264. Dohvaćeno iz https://doi.org/10.31803/tg-20200403052511
Europska komisija. (2019). Key Competences for Lifelong Learning. Luksemburg: Europska unija. Dohvaćeno iz https://data.europa.eu/doi/10.2766/569540
Europska komisija. (2022). EthicalPreporuka frameworkVijeća foro artificialključnim intelligencekompetencijama za cjeloživotno učenje. Preuzeto 15. siječnja 2025. iz Službene Web stranice Europske unije: https://education.ec.europa.eu/hr/focus-topics/improving-quality/key-competences
Europska komisija. (2023). Informatičko obrazovanje u školama u Europi. Eurydice, Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu. Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije. Dohvaćeno iz https://data.europa.eu/doi/10.2797/729544.
Eurydice. (2025). Eurydice Hrvatska. Dohvaćeno iz Eurydice: https://www.eurydice.hr/hr/sadrzaj/mreza-eurydice/
Homen, M., Dumancic, M. (2023). Report on Smart Education in the Republic of Croatia. In: Zhuang, R., et al. Smart Education in China and digitalCentral technologies.& Eastern European Countries. Lecture Notes in Educational Technology. Springer, Singapore. https://doi.org/10.1007/978-981-19-7319-2_5
Kraner, D. (2022). Prednosti i nedostaci korištenja internetskih medija u odgoju i učenju. InternationalProbuditi Journalkreativnost; ofZbornik Informationradova Managementmeđunarodnog znanstvenoga skupa: Izazovi učenja i poučavanja u kontekstu pandemije i migracija, 200-216. Dohvaćeno iz https://ojs.kbf.unist.hr/index.php/proceedings/issue/view/35
Lythreatis, S., Kumar Singh, S., & El-Kassar, A.-N. (2022). The digital divide: A review and future research agenda. 62.Technological Forecasting and Social Change, 175. Dohvaćeno iz https://doi.org/10.1016/j.ijinfomgt.techfore.2021.102433121359
Borenstein, J. & Howard, A.NCVVO. (2021)2025). EmergingNacionalni challengescentar inza AIvanjsko andvrednovanje theobrazovanja. needDohvaćeno foriz AINacionalni ethicscentar education.za AIvanjsko andvrednovanje Ethics,obrazovanja: 1(1), 61-65. https://doi.org/10.1007/s43681-020-00002-7www.ncvvo.hr/
Chai, C. S., Lin P. Y., Jong, M., Dai, Y., Chiu, T. & Qin, J.NCVVO. (2021)2014). PerceptionsNCVVO ofMeđuarodna andistraživanja behavioral- intentionsICILS. towardsDohvaćeno learningiz artificialICILS intelligence2013; inPriprema primaryza schoolživot students.u Educationaldigitalnom Technologydobu: & Society, 24(3), 89-101.https://www.ncvvo.hr/medunarodna-istrazivanja/icils/
Chocarro, R., Cortiñas,Spitzer, M. &(2023). Marcos-Matás,Digitalna G.demencija (2021)Svez. 2). Teachers’Naklada attitudes towards chatbots in education: a technology acceptance model approach considering the effect of social language, bot proactiveness, and users’ characteristics. Educational Studies, 1-19. https://doi:10.1080/03055698.2020.1850426Ljevak.
EuropeanValacich, Commission, Joint Research Centre (JRC)J., & OrganisationSchneider, for Economic Co-operation and DevelopmentC. (OECD) (2021)2015). AIInformation watch,Systems nationalToday; strategiesManaging onin artificialthe intelligence:Digital AWorld. EuropeanPrentice perspective.Hall https://doi.org/10.2760/069178Press, United States.
European Parliament (2024). Artificial Intelligence Act. Pribavljeno Kolovoz 30, 2024, s https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2024-03-13-TOC_EN.html
Garrett, N.Tomljenović, Beard, N.K., & Fiesler,Zovko, C.V. (2020)2016). More than “If time allows”: The roleUse of ethicsICT in AITeaching education.Mathematics—A InComparative ProceedingsAnalysis of the AAAI/ACM Conference on AI, Ethics, and Society (pp. 272-278). https://doi.org/10.1145/3375627.3375868
Goldsmith, J. & Burton, E. (2017). Why teaching ethics to AI practitioners is important. In ProceedingsSuccess of the7th AAAIGrade ConferencePrimary onSchool ArtificialStudents. IntelligenceCroatian (pp. 4836-4840). https://doi.org/10.1609/aaai.v31i1.11139
Green, N. (2021). An AI ethics course highlighting explicit ethical agents. In ProceedingsJournal of theEducation : 2021Hrvatski AAAI/ACMČasopis ConferenceZa onOdgoj AI,i Ethics,Obrazovanje, and Society (pp. 519-524). https://doi.org/10.1145/3461702.3462552
Hagendorff, T. (2020). The Ethics of AI ethics: An evaluation of guidelines. Minds and Machines18(Sp.Ed.2), 30, 99-120. https://doi.org/10.1007/s11023-020-09517-8
Holmes W. (2020). Artificial intelligence in education. In A. Tatnall (Ed.), Encyclopedia of education and information technologies (pp. 88-103). Springer International Publishing. https://doi.org/10.1007/978-3-030-10576-1_107
Holmes W., Bialik M. and Fadel C. (2019). Artificial intelligence in education: promises and implications for teaching and learning. Center for Curriculum Redesign.
Jobin, A., Ienca, M. & Vayena, E. (2019). The global landscape of AI ethics guidelines. Nature Machine Intelligence, 1(9), 389-399. https://doi.org/10.1038/s42256-019-0088-2
Kuipers, B. (2020). Perspectives on ethics of AI: Computer science. In M. D. Dubber, F. Pasquale, & S. Das (Eds.), The Oxford Handbook of Ethics of AI (pp. 419-441). Oxford University Press. https://doi.org/10.1093/oxfordhb/9780190067397.013.27
Lai, C. L. (2021). Exploring university students’ preferences for AI-assisted learning environment. Educational Technology & Society, 24(4), 1-15. Pribavljeno Kolovoz 29, 2024, s https://www.jstor.org/stable/48629241
Long, D. & Magerko, B. (2020). What is AI literacy? Competencies and design considerations. In Proceedings of the 2020 CHI Conference on Human Factors in Computing Systems (pp. 1-16). https://doi.org/10.1145/3313831.3376727
Miao F., Holmes W., Ronghuai H. & Hui, Z. (2021). AI and education: guidance for policy-makers. https://doi.org/10.54675/PCSP7350
Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD) (2019). Recommendation of the Council on Artificial Intelligence. Pribavljeno Kolovoz 30, 2024, s https://legalinstruments.oecd.org/en/instruments/OECD-LEGAL-0449
UNESCO (2019). Beijing consensus on artificial intelligence and education. Pribavljeno Kolovoz 29, 2024, s https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000368303
UNESCO (2022). K-12 AI curricula: a mapping of government-endorsed AI curricula. Pribavljeno Kolovoz 30, 2024, s https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000380602
United Nations (2022). Principles for the ethical use of artificial intelligence in the United Nations system. Pribavljeno Kolovoz 30, 2024, s https://unsceb.org/principles-ethical-use-artificial-intelligence-united-nations-system
Vadakkemulanjanal, G.J., Athira, P., Thomas, A. M., Jose, D., Roy T. V. & Prasad, M. (2024). Impact of digital literacy, use of ai tools and peer collaboration on AI assisted learning: perceptions of the university students. Digital Education Review, 45, 43-49.215–221. https://doi.org/10.1344/der.2024.45.43-4915516/cje.v18i0.2177
Yeh, H. Y., Tsai, Y. H., Tsai, C. C. & Chang, H. Y. (2019). Investigating students’ conceptions of technology-assisted science learning: A Drawing analysis. Journal of Science Education and Technology, 28(4), 329-340. https://doi:10.1007/s10956-019-9769-1
Yi, Y. (2021). Establishing the concept of AI literacy: Focusing on competence and purpose. Jahr - European Journal of Bioethics, 12(2), 353-368. https://doi.org/10.21860/j.12.2.8
|
|
Teaching (Today for) Tomorrow: Bridging the Gap between the Classroom and Reality 3rd International Scientific and Art Conference |
|
science courses in elementary schools in the City of Zagreb |
|
Abstract |
|
The The development of |
|
Key words: |
|
|