Razvoj strukovnih kurikula u sklopu EFS projekta Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u sektoru Zdravstvo
|
|
Odgoj danas za sutra: Premošćivanje jaza između učionice i realnosti 3. međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO4 u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti |
Š Škola za medicinske sestre Vinogradska, Croatia2
|
|
| Sekcija - Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj | Broj rada: |
Kategorija članka: |
Sažetak |
|
Krajnji cilj projekta je |
|
Ključne riječi |
|
|
UvodStrukovno obrazovanje
UZakon jekuo onlinestrukovnom nastaveobrazovanju koja(NN 30/09,(NN69/22)) definira srednje strukovno obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje (u daljnjem tekstu strukovno obrazovanje) kao djelatnost kojom se omogućava razvoj i stjecanje kompetencija potrebnih za dobivanje strukovnih kvalifikacija. Strukovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj provodi se kao redovito strukovno obrazovanje i kao obrazovanje odraslih. Učenici nakon obavezne osnovne škole upisuju dvogodišnje, trogodišnje, četverogodišnje programe strukovnog obrazovanja ili petogodišnji program za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege. Četverogodišnji programi i petogodišnji program za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege omogućuju pristup visokom obrazovanju.
Uvjete za upis u srednjoškolski program definira Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Za upis u pojedine strukovne kurikule potrebna je provođenapotvrda o odgovarajućoj psihofizičkoj sposobnosti. Završetak strukovnog obrazovanja ostavruje se izradom i obranom završnog rada, nakon čega učenik stječe kvalifikaciju i dobiva svjedožbu o završnom radom kojom formalno završava strukovno obrazovanje.U školskoj godini 2022./2023. ukupan broj učenika u vrijemedvogodišnjim, trogodišnjim, četverogodišnjim i petogodišnjim strukovnim programima bio je 97 985 (ŠeR, MZO, 2023).
Stanovništo Hrvatske stari zbog negativnog prirodnog prirasta i iseljavanja. PandemijePrema Covidpodacima 19Eurostata, bolestiprosječna dob stanovnika Hrvatske iznosi 45 godina. Djeca do 14 godina čine 14% ukupnog stanovništva, dok je udio osoba starijih od 65 godina veći od 23%.,Demografski podaci uvjetuju broj učenika u strukovnom obrazovanju. Broj učenika u trogodišnjem strukovnom obrazovanju smanjio se za 29,4% u razdoblju od 2013. do 2019. godine.
Projekt „Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i roditeljiosposobljavanja” provodio se u razdoblju od studenog 2017. godine do rujna 2023. godine. Projekt je sufinanciran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Svrha projekta je razvoj strukovnog obrazovanja i djecaosposobljavanja su se morali snalaziti i prilagođavati novonastaloj situaciji, kao i sami nastavnici. Bilokoje je potrebnoprivlačno, razvitiinovativno, noverelevantno, vještine u vrlo kratkom roku kako bi nastava bila kvalitetna, korisna i zanimljiva učenicima. Očito je to bilo izazovno u izvođenju nastavepovezano s manjimtržištem uzrastimarada kojite su se tek navikavali na školu, učenje i zadaće, a onda su se trebali prilagoditi na nove pristupe, rad od kuće. Pri tom je posebno bilo značajno ne prenositi samo informacije nego i odgojno djelovati na učenike kako bi osjetili da je ovo škola, ali u drugim uvjetima. Bilo je potrebno razviti drugačije pristupe i metode kako bi djeci postalo jasnije što se od njih očekuje u virtualnom svijetu, koji nije dosad služio u svrhe pohađanja nastave. Kako Huzinga (2016) ističe, važno je bilo dogovoriti se oko igre i pravila, koja se provode unutar određenog vremena i u određenom prostoru u kojima treba obaviti i zadanu aktivnost. Poželjni rezultat je smanjenje napetosti, opuštenost i radost zbog postignutog. Mlađi uzrast djece kroz igru može puno toga naučiti i radokoje će sudjelovati,omogućiti ukolikopolaznicima nestjecanje osjetikompetencija daza je to nešto što se mora, što stvara pritisak ili nešto što mu predstavlja teškoću. Nova znanjaosobni i spoznajeprofesionalni mogu se prikazati kroz igrurazvoj te tako,nastavak npr. dijete može upoznati nove vidove stvarnosti koja ga okružuje, te će kroz različite aktivnosti praktično vježbatiobrazovanja i uočavati određene specifičnosti, koje mu pomažu pri boljem snalaženju pa i samomcjeloživotno učenju.enje, Kroz igru će se dijete koncentrirati na zadatak, njegova pozornosta bit će usmjerenaostvareno kroz ispunjenje specifičnih ciljeva projekta: razvoja inovativnih i fleksibilnih sektorskih i strukovnih kurikuluma temeljenih na rješavanjepotrebama problema,tržišta probuditrada ćete sejačanja kreativnostkompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika za uvođenje i maštaprovedbu tekurikuluma će(Agencija neopterećnoza učitistrukovno obrazovanje i uočavatiobrazovanje povezniceodraslih, s onime što već zna i s onime što tek upoznaje. „Nije toliko važno reći djeci što da rade, nego im pomoći da se koriste vlastitim darovima, osobito savješću“ (Covey, 2006, str. 118)n.d.-a). Komenski (1954) je isticao da nastavu treba obogatiti igrom, te je i sam osmišljavao igre koje mogu pridonijeti boljem učenju i podučavanju, kao npr. igre uloga, dramske igre. Prema Peteh (2018) igre mogu biti spontane (bez točno određenih pravila), igre oponašanja (preuzimanje nečije uloge i davanje predmetima osobina drugih izvornih predmeta), konstruktivne (postoji određeni cilj i u skladu s tim se odvija aktivnost) te igre simulacije (oponašanje određenog ponašanja ili pojave).
Organizacija nastave putem povezivanja dijelova sadržaja različitih predmeta ili određenih predmetnih cjelina radi uspostavljanja korelacija može biti od pomoći, jer se tako spoznaje neposredno prenose iz jednog predmeta u drugi. Metodički model koji odgovara potrebama djece da na ovakav način stječu iskustva jest integrirana nastava. Ona obuhvaća planiranje i izvođenje stvaralačkih aktivnosti kroz individualnu i suradničku nastavu, prilagođenu sposobnostima i potrebama učenika (Lučić, 2005). Osnova integrirane nastave jest proučavanje i podučavanje zajedničke teme s različitih stajališta. Interdisciplinarni pristup tematskog podučavanja ističe intelektualne, emocionalne, estetske, socijalne pa i tjelesne aspekte razvoja djeteta, što pridonosi njihovu ujednačenom razvoju (Burke Walsh, 2004). Pri tom je važno ne zanemariti odgojnu komponentu predviđenih aktivnosti. „Obrazovati se može lako, putem dostupnosti informacija na brojne načine i lakše nego ranije, ali odgojiti, postaje sve teže. Svjedoci smo mnoštva 'obrazovanih' ljudi koji su propustili odgojne utjecaje u procesu odrastanja“ (Šušnjara, 2024, str. 108). Time je bilo izazovnije djelovati u uvjetima odvojenosti, odnosno neprisutnosti nastavnika i učenika u istom prostoru, osim u virtualnim susretima. U ovom radu je prikazan primjer učenja kroz igru, koji je razvijao kreativne sposobnosti djeteta i budio njegovu maštu, ali i hrabrio da poduzima korake, koji su onda vodili u druge poticaje i tako činili krug uspješnog svladavanja određene aktivnosti i stjecanja novih spoznaja i vještina. Kroz igru su se razvijale različite kompetencijeProjekt kojeje suosmišljen polazištekao jedna od aktivnosti Agencije za svakogstrukovno pojedincaobrazovanje i obrazovanje odraslih koja ostvaruje cilj 1.1 Strukovno obrazovanje i osposobljavanje usmjereno na potrebe tržišta rada i mjeru 1.2. Izrada, donošenje i praćenje provedbe sektorskih i/ili kurikuluma za stjecanje strukovnih kvalifikacija zacrtanih Programom razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2014. - 2020. kao direktan odgovor na Prioritet 1. Poboljšanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u društvu temeljenomodnosu na znanju.tržište Primjerrada. pokazujeProjektom mogućnostse kontinuiranepristupa integracijemodernizaciji igrestrukovnog obrazovanja u nastavnimRepublici aktivnostima,Hrvatskoj jeri serazvoju igromnovih dijetestrukovnih pripremakurikula (Agencija za sadašnjoststrukovno obrazovanje i budućnostobrazovanje štoodraslih, je važno za njegov daljnji razvoj i snalaženje u različitim životnim situacijama. „Važnije je svoje dijete pripraviti za put negoli pripraviti put za svoje dijete“ (Noe, 2018, str. 122)n.d.-b).
MetodeRazvoj strukovnih kurikula
CiljNovi strukovni kurikuli povezani su s potrebama tržišta rada ješto prikazatise ostvaruje izradom standarda zanimanja i standarda kvalifikacija sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Novi standardi zanimanja i standardi kvalifikacije temelje se na primjerukurikularnom dječpristupu i ishodima učenja. Razvoj sektorskih kurikula dovodi do racionalizacije broja kurikula, olakšava uključivanje na tržište rada, omogućuje bolju horizontalnu prohodnost, profesionalni razvoj i nastavak obrazovanja. U novim kurikulima najzastupljenije je igreučenje mogućnostitemeljeno ostvarivanjana integriraneradu nastave čime se omogućava učenicima da uvide povezanost između različitihitim nastavnihobujmima predmetasukladno Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje.
Razvoju kurikula prethodilo je osnivanje Radne skupine za analizu i važnostkoncepte interdisciplinarnostimetodologije kakavizrade jesektorskih kurikuluma te strukovnih kurikuluma. Članovi radne skupine: predstavnici nadležnih ministarstva, obrazovnog sektora, realnog sektora i samsindikata životusuglasili su koncept glavnih metodoloških dokumenata.
Osnovane su podsektorske radne skupine i životneposebne situacije,radne teskupine pratitiza ritam,učenike intereses teškoćama za podršku, praćenje i predznanjeupravljanje djeteta.procesom Kakorazvoja bistandarda biozanimanja, ostvarenstandarda ciljkvalifikacija korištenei kurikula. Članovi podsektorskih radnih skupina su metoda analize sadržajanastavnici i deskriptivnaravnatelji metoda.ustanova Deskriptivnaza metodastrukovno je skup znanstvenoistraživačkih postupaka kojima se opisuju pojaveobrazovanje (stanjeAgencija za strukovno obrazovanje i osobine)obrazovanje odraslih, 2023).
Metoda analize sadržaja može biti primijenjena na različite vrste i sredstva komunikacije: knjige, novine, pjesme, filmove, televizijske i radio emisije, fotografije, likovnu građu, posmatrane situacije i slično (Bengtsson, 2016). Metoda analize sadržaja u ovom istraživanju je korištena kako bi bili prikazani elementi dječje igre u kojima su integrirani sadržaji različitih nastavnih predmeta i razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Istraživački instrument (matrica analize sadržaja) je kreiran za potrebe ovog istraživanja. Sadržaj dječje igre je analiziran u odnosu na prisustvo sadržaja koji se odnose na pojedine nastavne predmete i u odnosu na sadržaj ključnih kompetencija.
PostupakIzrada standarda zanimanja
IstraživanjeStandarde zanimanja izradile su radne skupine za izradu standarda zanimanja koje čine članovi iz redova nastavnika, poslodavaca i predstavnika poslodavaca te radnika u zanimanju. Radne skupine izrađuju prijedloge standarda zanimanja. Za sektor Zdravstvo i socijalna skrb osnovano je provedenosedam radnih skupina za izradu standarda zanimanja. Radne skupine oformljene u listopadu 2019. godine su:
1. Uzorkovanje i analiza biološkog materijala
2. Primaljska skrb
3. Uzorkovanje i analiza materijala iz okoliša
4. Provedba fizioterapijskih postupaka
5. Izrada fiksnih i mobilnih protetskih nadomjestaka
6. Izdavanje bezreceptnih lijekova i izrade galenskih oblika koji sadrže tvari jakog i vrlo jakog djelovanja
7. Pomoć u njezi starijih i nemoćnih osoba (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2023).
Standardi zanimanja razvijeni su prema Metodologiji za izradu standarda zanimanja i skupova kompetencija (kvalifikacije.hr). Standard zanimanja je dokument u kojem su definirani ključni poslovi i pojedinačne kompetencije potrebne za njihovo obavljanje na temeljujednom analizeili više radnih mjesta. Skupovi kompetencija su sadržajaajna posmatranepodloga dječjeza igreizradu skupova ishoda učenja u standardu kvalifikacije. Kompetencije i usporedbeključni saposlovi sadržajima kojidefinirani su diou nastavnihsuradnji predmeta,s poslodavcima kao glavnim dionicima na tržištu rada. Pri izradi standarda zanimanja praćen je strateški razvoj pojedinih područja kako bi se uvrstile i sočekivane osnovamabuduće ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. kompetencije.
TablicaPrijedlog 1.standarda Pregledzanimanja/zahtjev za upis standarda zanimanja i definiranjeskupa kompetencija sadrži A dio obrasca u kojem su opći podatci predlagatelja, naziv standarda zanimanja i izbor HKO1 sektora te dokaz utemeljenosti prijedloga standarda zanimanja. U dokazu utemeljenosti prijedloga opisuje se strateška utemeljenost, sektorska utemeljenost i analitička utemeljenost. B dio obrasca je prijedlog standarda zanimanja: opis zanimanja, zakoni i/ili propisi koji uređuju uvjete za obavljanje zanimanja, popis ključnih kompetencija (izvor: Preporuka Europskog parlamentaposlova i savjeta,pojedinačnih 2006)kompetencija, popis skupova kompetencija i pripadajućih kompetencija i uvjete rad. Aktivnosti koje omogućuju izradu standarda zanimanja su: prilagodba i optimizacija Ankete o standardu zanimanja, pojedinom zanimanju ili skupini zanimanja; vođeno intervjuiranje i strukturirani razgovori s poslodavcima koji zapošljavaju zanimanje i zaposlenicima u zanimanju; sistematizacija podataka prikupljenih anketom: izrada popisa ključnih poslova, izrada popisa znanja i vještina i formaliziranje prijedloga standarda zanimanja; izrada popisa kompetencija, pridruživanje ključnih poslova i pojedinačnih kompetencija, određivanje skupova kompetencija, određivanje opisa zanimanja i uvjeta rada. Ministarstvo nadležno za rad provodi formalno vrednovanje popunjenog Zahtjeva za upis standarda zanimanja. Nakon formalnog vrednovanja Povjerenstvu za stručno vrednovanje provodi stručno vrednovanje prijedloga. Nakon prihvaćanja Standrad zanimanja unosi se u HKO.
Na
PredmetSektorski istraživanjakurikul je dječjamapa igrajednog kojasektora jei nazvanaomogučava Spavertikalnu centar.i Dijete,horizontalnu prohodnost u jednom sektoru. Prema Zakonu u strukovnom obrazovanju (2009., 2018.) sektorski kurikul sadrži: popis popis svih kvalifikacija sektora, popis skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacija unutar sektora prema razini obrazovanja. Svaki skup ishoda učenja i svaki ishod ima odgovarajuću šifru, načine i uvjete za ostvarivanje horizontalne i vertikalne prohodnosti u sklopu sektora, modele i preporuke za provođenje svih oblika učenja temeljenog na radu na razini sektora i prosječno ukupno vrijeme koje jeučenik pohađalotreba IIutrošiti razredza osnovnestjecanje školepojedinih (organizacijaskupova nastave:ishoda tjedanučenja dana jedna grupa iz odjeljenja ideiskazano u školskuCSVET zgraduili naHROO nastavu,bodovima. aU drugi tjedan je nastava realizirana online za tu grupu učenika i obrnuto), u pokušaju da izbjegne još malo prepisivanja i izrade zadaće, osmislilo je igru. Igra je podrazumijevala uključivanjeobrazovanju odraslih inačini dvijestjecanja prostorije. U jednoj prostoriji, dijete je pripremilo dvije fotelje, stolić, časopise i knjige za čitanje i nazvalo je čekaonica. Stolić je bio obogaćen grickalicama i cvijećem. U drugoj prostoriji, dijete je pripremilo krevet za masažu, uz potrebna sredstva, kao što su: ručnici, ulje za mazanje, trake za zaštitu kose i slično. Prije pokretanja rada Spa centra, dijete je kreiralo plakate na kojima je pisalo da se otvara centar, kojeg datuma počinje s radom, cjenovnik, uz napomenu da na dan otvaranja usluga košta 50% manje. Plakat je bio napisan čitkim rukopisom, na BHS jeziku i obojen. Nekoliko informacija je bilo napisano i na engleskom jeziku. Osim toga, dijete je pripremilo i više komada letaka koje je podijelilo odraslim ukućanima (potencijalnim klijentima), a dio je ostavilo na stolu u čekaonici. Tijekom igre, dijete je komuniciralo s klijentima (odraslim ukućanima) profesionalno, persirajući ih i upućujući u čekaonicu. Također, imalo je teku u kojoj je provjeravalo „rezervacije“ klijenata. U jednom trenutku, razgovaralo je s klijenticom na način da je uputilo molbu za zamjenu termina s gospodinom kojemu se žurilo da realizira uslugu Centra ranije. Igra je trajala nekoliko sati. Uzorak istraživanja je simbolička igra koju je dijete samostalno osmislilo. Simbolička igra se još naziva: igra mašte, stvaralačka, imaginativna igra, igra uloga. Dijete kroz simboličku igru oponaša stvarne situacije, radnje ili preuzima uloge osoba iz okruženja. Ona je temelj za razvoj dječjih spoznajnih mogućnosti i emocija.
Rezultati i rasprava
Igra je kanal komunikacije kojim djeca izražavaju sebe, svoje misli, osjećanja, interese, želje i ključni je segment dječijeg razvoja i odrastanja. Kroz igru dijete razvija maštu, kreativnost, sposobnosti, vještine,ishoda uči o sebi i svijetu oko sebe, a služi i kao zaštitna barijera od negativnih utjecaja različitih izvora stresa. Igru djecaenja mogu oponašati,biti alidefinirani iposebnim samostalno osmisliti na temelju različitih životnih iskustava.propisima.
TablicaIz 2.sektorskog Usporedbakurikula elemenataproizlazi dječjejezgrovni igredio sstrukovnog ključnim kompetencijamakurikula i nastavnimnjega predmetima
| sektorski
| su zajednički
| kvalifikacije. Osim
| su
| moduli
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
U Tablici 2. su prikazani elementi dječje igre i njihova povezanost s ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje i nastavnim predmetima u II razredu osnovne škole. Vidljivo je da se kroz igru Spa centar razvijaju kompetencije za cjeloživotno učenje, izuzev digitalne kompetencije, i dotiču sadržaji većine nastavnih predmeta, s posebnim naglaskom na B/H/S jezik (usmena komunikacija i pisano izražavanje), Matematiku (određivanje vrijednosti usluge uz korištenje procentnog računa), Engleski jezik (pisana komunikacija) i Likovnu kulturu (likovni izraz kao sredstvo komunikacije). Dijete je kroz igru pokazalo sposobnost izražavanja pojmova, misli i osjećaja u govornom i pisanom obliku, te odgovarajuće jezične interakcije u domu. Također, pisanjem dijela plakata na engleskom jeziku dijete je demonstriralo izražavanje misli na engleskom jeziku. Matematička kompetencija vidljiva kroz primjenu matematičkog znanja u svakodnevnim situacijama, tj. u simboličkoj igri koju je dijete samostalno osmislilo i koristilo se brojevima u izražavanju cijena usluga Centra, kao i njihovo smanjenje za 50% prvog dana rada Centra. Organizacijom i realizacijom igre dijete je iskazalo vlastite metode učenja i vlastite potrebe, te iskoristilo raspoložive mogućnosti za uspješno učenje čime je utjecalo na razvoj kompetencije učenje učenja. Smisao za inicijativu i poduzetništvo je potvrđen time što je dijete ideju pretvorilo u djelo makar u okvirima igre, gdje je osobito istaknuta kreativnost i sposobnost planiranja aktivnosti. Kroz igru je bilo prisutno kreativno izražavanje ideja kroz likovni izraz.
Igra je ključna za razvoj jer pridonosi kognitivnoj, tjelesnoj, socijalnoj i emocionalnoj dobrobiti djece i mladih (Ginsburg, 2007). Djecu, uglavnom, nije potrebno poticati na igru. Ona počinje spontano, dragovoljno, jer se dijete osjeća zaštićeno i ugodno. Ipak, potrebno je omogućiti prostor i vrijeme za igru. U primjeru igre koji je prikazan i analiziran, dijete je uživalo u događanju, jer se odvijalo po njegovu scenariju, odnosno ono je igru samostalno kreiralo, mijenjalo i prilagođavalo. Igra potiče razvoj mašte i kreativnosti i tako dijete stvara kvalitetne temelje za daljnje učenje. Kognitivni procesi prisutni u igri izjednačavaju se s kognitivnim procesima u učenju, a da bi dijete učilo treba biti aktivno. Igra koja uključuje verbalnu interakciju pomaže u razvoju jezičnih vještina, a djeca koja su izložena bogatom jeziku kroz igru pokazuju bolje rezultate u kasnijem jezičnom razvoju (Hoff, 2006). Osim kognitivnog razvoja, igra djetetu omogućava razvijanje socioemocionalnih sposobnosti (npr. komunikativnost, suradnja, samostalnost), ali nastoji pripremiti dijete za svakodnevne životne situacije, usklađivanje interesa i rješavanje konflikata, što je bilo vidljivo kroz navedeni primjer igre. Slobodna igra je najkorisnija za emocionalni i kognitivni razvoj djece, jer minimizira stres, omogućava vrijeme za refleksiju i gradi otpornost (Wiium i Safvenbom, 2019). S obzirom na navedeni primjer igre, osmišljene od strane djeteta i analizu u odnosu na ključne kompetencije i nastavne predmete, očekivano je da igra bude (više) zastupljena u nastavnim aktivnostima na svim uzrastima, a posebno u razrednoj nastavi. Nikčević-Milković i suradnici (2011) navode prednosti učenja kroz igru: bolja koncentracija i pažnja učenika, pozitivni stavovi učenika prema načinu rada, veća aktivnost djece, manji umor, povećana motivacija, učenje je zanimljivije, učenici s teškoćama se više uključuju i tako dolazi do izražaja njihovo sudjelovanje i učenje, a samo učenje činjenica djelotvornije je kroz igru. Matijević i Topolovčan (2017) ističu da je igra globalna didaktička strategija za ostvarivanje ciljeva učenja, te se upravo zbog toga u suvremenoj nastavi javlja i potreba za igrom. Igrom se utječe na motivaciju i interes kod učenika, potiče razvoj vještina komunikacije, poduzetnosti i društva u cjelini. Učenik, koji je u središtu nastavnog procesa, uporabom kreativnih metoda, poput igre kao metode poučavanja, istražuje, prikuplja podatke, radi u timovima, usko surađuje s nastavnikom i drugim učenicima što izravno utječe na povećanje njegove motivacije (Cigan i Šlogar, 2012).
Jedno od bitnijih pitanja za suvremenog nastavnika jest izbor metoda, oblika i tehnika nastavnog rada, a upravo metoda učenja kroz igru aktivno uključuju učenike u nastavu, te time dolazi do izražaja njihova kreativnost, a to je i primarni cilj suvremene nastave. Treffinger i suradnici (2002, prema Škrabina, 2013) značajke kreativnosti dijele u četiri kategorije: a) stvaranje ideja – uključuje kognitivne značajke zajedno s pojmom divergentnog mišljenja (fluentnost, fleksibilnost i metaforičko mišljenje); b) produbljivanje ideja – uključuje kognitivne značajke zajedno s konvergentnim mišljenjem (analiziranje, sintetiziranje, reorganiziranje, evaluacija, pronalaženje relacije i želja za rješavanjem višeznačnosti); c) otvorenost i hrabrost za istraživanje ideja – podrazumijeva osobne kvalitete koje se odnose na interese, iskustva, stavove i samopouzdanje (osjetljivost za probleme, estetska osjetljivost, hrabrost, osjećaj za humor, razigranost, fantazija i imaginacija, ustrajnost, otvorenost za iskustvo, emocionalnu osjetljivost) i d) slušanje vlasitog unutarnjeg glasa – podrazumijeva kvalitete koje su uključene u samorazumijevanju, predodžbu onoga što se želi i način na koji se to može ostvariti (svjesnost kreativnosti, ustrajnosti i izdržljivosti, samovođenje, unutarnja kontrola, sloboda od stereotipa, koncentracija, energija i radna etika). Kreativnost najviše ovisi o tome koliko osoba izražava svoju životnost, unutarnje porive i potencijalne predispozicije u odnosu s okolinom. Treba poticati dječju inicijativu, poduzetnost i spremnost za rizik (Supek, 1987). Učionica je odličan prostor za to, posebno kroz igru, što bi trebalo biti i valjan poticaj za nastavnike.
No, analizirana igra je pokazala, također, važnost drugih odraslih u igri djece, a to su roditelji i drugi članovi obitelji. Dijete je samostalno uključilo roditelje i druge odrasle u igru. Rajović (2017) ističe kako roditelji koji provode vrijeme sa svojom djecom u igri pomažu djeci u razvoju njihovih interesa, u mogućnosti su odmah odgovoriti na njihova pitanja, pružaju im toplinu, podršku i razumijevanje pa, samim tim, potiču rast i razvoj djeteta. Osim stvaranja poticajne okoline, uloga roditelja u djetetovoj igri odnosi se i na praćenje mjesta gdje se dijete motivirano igra te njegovanje djetetova načina razmišljanja, kao i poticanje pozitivne komunikacije djeteta s okruženjem (Došen Dobud, 2016). Ukoliko roditelji stvore poticajno okruženje za igru te budu uključeni u nju, dijete stvara osnovne preduvjete za pozitivan i skladan odnos sa svojim vršnjacima, ali i okolinom. Zajedničke aktivnosti važne su za cijelu obitelj i pomažu u razvijanju i jačanju obiteljskih veza. Obitelji koje se zajedno igraju, više međusobno surađuju, podržavaju se i imaju bolju komunikaciju (Anderson-McNamee, 2010).
Zaključciak
IgraStrukovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj predstavlja važan segment obrazovnog sustava, usmjeren na stjecanje kompetencija potrebnih za tržište rada, osobni i profesionalni razvoj te nastavak obrazovanja. Suočeno je put spoznaje, rasta, razvoja, odgoja i obrazovanja. Znanstvenici se slažu da je igra svjesna aktivnost kroz koju dijete neposredno zadovoljava svoje potrebe bez nužnog postizanja korisnog učinka (Mijatović, 2000, prema Mendeš i suradnici, 2020). Đuranović i suradnici (2020) smatraju da je igra aktivnost u kojoj djeca na spontan način prezentiraju sebe i kroz koju uče graditi i održavati odnose s drugomdemografskim djecom,izazovima prihvatatipoput istarenja uvažavatistanovništva, druge,smanjenja pružati im pomoć, dijeliti, poštivati pravila. Također, igra je samostalna i stvaralačka aktivnost kroz koju se dijete izražava kao osoba, surađuje i komunicira s drugima, kroz koju se raduje, uči i razvija svoju osobnost (Antić, 2000, prema Mendeš i suradnici, 2020). Ono što razlikuje dječju igru od igre kojom se bave odrasli jest sloboda, unutarnja motivacija i zamišljena situacija (Šagud i Petrović-Sočo, 2002, prema Mendeš i suradnici, 2020). Igra djeci predstavlja radost i veselje. Kroz igru djeca istražuju svijet oko sebe, uče, socijaliziraju se i razvijaju psihofizičke osobine ličnosti. Rezultati istraživanja potvrđuju važnost igre u životu djeteta, te činjenicu da djeca mogu biti kreatori igre koja u realizaciji uključuje sadržaje više nastavnih predmeta, ali i razvija različite ključne kompetencije koje su polazište za svakog pojedinca u društvu temeljenom na znanju. U ovom procesu, uloga i kompetencije nastavnika su izuzetno važni, jer potiču razvoj djetetovih vještina i sposobnosti, potiču na suradnju s vršnjacima, uključuju u aktivnosti u odjeljenju, te omogućavaju odgovarajući udio igre u nastavi. Igrom se dijete priprema za sadašnjost i budućnost tako da je ona neophodna za njegov rast, razvoj, odgoj i obrazovanje. Pedagoške implikacije rezultata istraživanja su u poticaju nastavnika da igru (više) koriste u nastavnom procesu uz napomenu da omoguće učenicima da budu njeni kreatori. Igra je u središtu kvalitetnog obrazovanja, a neizostavna je kao metoda kojom se postiže da djeca, između ostalog, steknu znanja i vještine potrebne da se unaprijedi održivi razvoj u smislu promoviranja kulture mira i nenasilja, pripadnosti globalnoj zajednici, poznavanja ljudskih prava i slično. Nastavnici bi u odgojno-obrazovnom procesu trebali u većoj mjeri koristiti igru „...kao sadržaj, metodu i sredstvo učenja i poučavanja“ (Rajić i Petrović-Sočo, 2015:615) osiguravanjem poticajne okoline i mogućnosti za istraživanje kroz igru. Igra omogućava da nastavni sadržaj učenicima bude zanimljiv i zabavan te utječe na motivaciju za njihovo sudjelovanje u nastavi. Igrajući se, učenici lakše ostvaruju odgojno-obrazovne ishode, aktivniji su u procesu učenja, razvijaju maštu, sklapaju prijateljstva i ostvaruju lakšu komunikaciju s okolinom u kojoj djeluju (Romih, 2021). Također, igre su dokazan način da se nastavni proces učini aktivnim, da se postigne dugotrajnije znanje, a time će ojačati i njihovo samopouzdanje te će rado dolaziti na nastavu. Priprema nastavnika za primjenu igre u nastavnom procesu iziskuje određeni trud, vrijeme i napor. Ipak, postignućebroja učenika i njihovoizraženim zadovoljstvopromjenama suna nemjerljivtržištu rezultatrada zahtjeva prilagodbu kako bi osiguralo održivost i relevantnost. Projekt „Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja „ odgovor je na neke od izazova prilagodbe strukovnog obrazovanja zahtjevima društva i tržišta rada.
Izrada standarda zanimanja i kvalifikacija prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru donosi racionalizaciju broja kurikula i omogućuje lakšu horizontalnu i vertikalnu prohodnost učenika, kao i bolje uključivanje na tržište rada. Fokus na učenje temeljeno na radu, suradnja s poslodavcima i uvođenje suvremenih metoda poučavanja doprinose podizanju kvalitete obrazovanja i pripremi učenika za budućnost. Uvođenje CSVET bodova dodatno standardizira proces stjecanja kvalifikacija, omogućujući transparentnost i usporedivost s europskim sustavima. Modularni strukovni kurikulum predstavljaju značajan iskorak u organizaciji nastave u strukovnom obrazovanju. Omogućuju stjecanje ishoda učenja u logičnim i povezanim cjelinama. Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnogobrazovnim procesa.potrebama osigurava veću fleksibilnost i inkluzivnost u obrazovanju. Odgojno-obrazovne ustanove mogu osigurati prepoznatljivost odabirom izbornih modula ali i odgovoriti na regionalne potrebe tržišta rada.
Implementacija novih strukovnih kurikula u strukovne škole daljnji je izazov koji zahtijeva dobru pripremu, planiranje, praćenje i intervencije u slučaju poteškoća u implementaciji.
Literatura
Anderson-McNamee, J.K. (2010). The Importance of Play in Early Childhood Development. A Self-Learning Resource From MSU Extension, 4(10), 1-4. Pribavljeno Rujan 10, 2024, s https://www.montana.edu/extension/health/documents/MT201003HR.pdf
Burke Walsh, K. (2004). Stvaranje razreda usmjerenog na dijete. KurikulumAgencija za prvistrukovno razredobrazovanje osnovnei školeobrazovanje odraslih (n.d.-a). Zagreb: Pučko otvoreno učilište “Korak po korak”.
Bengtsson, M. (2016). HowModernizacija tosustava planstrukovnog andobrazovanja performi a qualitative study using content analysisosposobljavanja. NursingPluspreuzeto Open 2, 8-14. Pribavljeno, Siječanj 31, 2025,28.06.2024. s https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2352900816000029#bib9asoo.hr/projekti-i-suradnja/esf-projekti/modernizacija-sustava-strukovnog-obrazovanja-i-osposobljavanja/
Cigan,Agencija V.za strukovno obrazovanje i Šlogar,obrazovanje H.odraslih. (2012)n.d.-b). IstraživanjeModernizacija stavovasustava studenatastrukovnog oobrazovanja metodamai poučavanjaosposobljavanja. naPreuzeto visokim čilištima u cilju razvoja poduzetničke kompetencije. Učenje za poduzetništvo, 2 (1), 179-190. Pribavljeno Listopad 11, 2024,27.06.2024. s https://hrcak.srce.e-kvalifikacije.asoo.hr/130188
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. (2023). Godišnje izvješće za 2023. godinu. Preuzeto 29.06.2024. s https://www.asoo.hr/wp-content/uploads/2024/05/Godisnje_izvjesce_asoo_2023_web.pdf
Covey,Agencija S.R.za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. (2006)2017). 7Smjernice navikaza uspješnihizradu obiteljii vrednovanje standarda kvalifikacija. Zagreb:Preuzeto Mozaik30.06.2024. knjiga.s https://www.kvalifikacije.hr/sites/default/files/news/2017-07/Smjernice%20za%20izradu%20i%20vrednovanje%20SK.pdf
DošenAgencija Dobud,za A.strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. (2016)2021). Dijete-istraživačSmjernice za razvoj standarda kvalifikacija u strukovnom obrazovanju i stvaralacosposobljavanju. Zagreb:Preuzeto Alinea.30.06.2024. s https://www.kvalifikacije.hr/sites/default/files/documents-publications/2021-12/Smjernice%20za%20razvoj%20standarda%20kvalifikacija%20u%20strukovnom%20obrazovanju%20i%20osposobljavanju.pdf
Đuranović, M., Klasnić, I., Matešić, I. (2020). Poticanje dječje kreativnosti u predškolskim ustanovama. Školski vjesnik: časopisAgencija za pedagogijskustrukovno teorijuobrazovanje i praksuobrazovanje odraslih. (2024). Smjernice za izradu strukovnih kurikuluma. 49(1),Preuzeto 89-110. Pribavljeno Listopad 15, 2024,30.06.2024. s https://hrcak.srce.www.asoo.hr/247377wp-content/uploads/2024/09/Smjernice-za-izradu-strukovnih-kurikuluma.pdf
Cornford, I.R. (1999). Rediscovering the importance of learning and curriculum in vocational education and training in Australia. Journal of Vocational Education & Training, 51, 93-116.
Hoff,Hrvatski E.kvalifikacijski okvir. (2006)2024). HowRegistar socialstandarda. contextsPreuzeto support and shape language development. Developmental Review, 26(1)28.06.2024., 55–88. Pribavljeno Listopad 15, 2024, s https://doi.org/10.1016/j.dr.2005.11.002hko.srce.hr/registar/standardi
Huizinga,Metodologija J.za (2016)izradu standarda zanimanja i skupova kompetencija preuzeto 28.11.2024. s http://www.kvalifikacije.hr/sites/default/files/documents-publications/2021-12/Metodologija%20za%20izradu%20standarda%20zanimanja%20i%20skupova%20kompetencija.pdf
Metodologija izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje – smjernice i upute za izradu, ASOO, 2021, preuzeto 28.11.2024. s https://www.asoo.hr/obrazovanje/strukovno-obrazovanje/metodologija-izrade-strukovnih-kurikuluma/
Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje. MZO 2018. preuzeto 28.11.2024. s https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Obrazovanje/StrukovnoObrazovanje/Nacionalni%20kurikulum%20za%20strukovno%20obrazovanje%20(objavljeno%209.%207.%202018).pdf Homo Ludens: A Study of the Play-Element in Culture. Brooklyn, New York: Angelico Press.
Ginsburg,Sahalberg, K.R.P. (2007)2012). TheLekcije Importanceiz ofFinske: PlayŠto insvijet Promotingmože Healthynaučiti Childiz Developmentobrazovne andpromjene Maintainingu StrongFinskoj. Parent-ChildZagreb, Bonds.Školska knjiga
Pediatrics
119
Pravilnik 182–191.o PribavljenoRegistru StudeniHrvatskoga 11,kvalifikacijskog 2024,okvira, NN 96/2021-1741 preuzeto 28.11.2024. s https://doi.org/10.1542/peds.2006-2697narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_09_96_1741.html
Komensky,Sucipto, J.S., A.& Tugino, T. (1954)2021). Determinants Skills for Vocational Educators Success. VelikaProceedings didaktikaof the 2nd Vocational Education International Conference, VEIC 2020, 27th August 2020, Semarang, Indonesia. Beograd: Savez pedagoških duštva Jugoslavije.
Lučić,ŠeR K.školski (2005).rudnik ProžimanjeReferNet riječi, slike i glazbe u metodici književnosti u razrednoj nastavi. Zagreb:Hrvatska; ŠkolskaeR:preuzeto knjiga.28.10.2024. a https://mzo.gov.hr/vijesti/ser-skolski-e-rudnik/2034 https://app.powerbi.com/view?r=eyJrIjoiZWE3YTE4OWQtOWJmNC00OTJmLWE2MjktYTQ5MWJlNDNlZDQ0IiwidCI6IjJjMTFjYmNjLWI3NjEtNDVkYi1hOWY1LTRhYzc3ZTk0ZTFkNCIsImMiOjh9
Matijević,Zakon M.o iHrvatskom Topolovčan,kvalifikacijskom T.okviru, NN 22/13 (2017).20/21) Izazovipreuzeto i06.11.2024. trendovis u
https://www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru didaktici. Radovi
ZavodaZakon zao znanstvenoistraživačkistrukovnom i umjetnički rad u Bjelovaru,obrazovanju, NN (11),30/09 87-99.(69/22)) Pribavljenopreuzeto Studeni 11, 2024,05.11.2024. s https://doi.org/10.21857/mjrl3uxqz9
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo (2018). Nastavni plan i program za 2. razred devetogodišnje osnovne škole. Pribavljeno Prosinac 20, 2024, s https://mo.ks.gov.ba/sites/mo.ks.gov.ba/files/2024-07/2._razred_0.pdfwww.zakon.hr/z/383/Zakon-o-strukovnom-obrazovanju
MendešWu, X., B.,& Marić,Ye, M., Goran, Lj. (2020). Dijete u svijetu igre: teorijska polazišta i odgojno – obrazovna praksa. Zagreb: Golden marketing.
Nikčević-Milković, A., Rukavina, M., Galić, M. (2011). Korištenje i učinkovitost igre u razrednoj nastavi. Život i škola. Pribavljeno Prosinac 20, 2024, s https://hrcak.srce.hr/file/106701
Noe, S.Y. (2018). ZabranjenoCurriculum kukanje.of Split: Verbum.
Peteh, M. (2018). Radost igre i stvaranja. Zagreb: Alinea.
Wiium, N., & Säfvenbom, R. (2019). Participation in Organized SportsTechnical and Self-OrganizedVocational Physical Activity: Associations with Developmental Factors. International Journal of Environmental Research and Public Health, 16Education. (4), 585. Pribavljeno Prosinac 21, 2024, s https://doi.org/10.3390/ijerph16040585
Preporuka Europskog parlamenta i savjeta (2006). Pribavljeno Prosinac 20, 2024, s https://hrcak.srce.hr/file/92192
Rajić, V. i Petrović-Sočo, B. (2015). Dječji doživljaj igre u predškolskoj i ranoj školskoj dobi. Školski vjesnik, 64(4), 603-620. Pribavljeno Siječanj 31, 2025, s https://hrcak.srce.hr/153131
Rajović, R. (2017). Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ – NTC sustav učenja. Split: Harfa d.o.o
Romih, A. (2021). Između igre i učenja. Varaždinski učitelj, 4(7), 606-616.
Supek, R. (1987). Dijete i kreativnost. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Škrabina, D. (2013). Art terapija i kreativnost. Zagreb: Veble commerce.
Šušnjara, S. (2024). Izazovi odgajanja u svijetu izmijenjenih vrijednosti. Sarajevo: Svjetlo riječi.
|
|
Teaching (Today for) Tomorrow: Bridging the Gap between the Classroom and Reality 3rd International Scientific and Art Conference |
|
|
Abstract |
|
The The ultimate goal of
|
|
Key words: |
|
|