Razvoj strukovnih kurikula u sklopu EFS projekta Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u sektoru Zdravstvo
|
|
Odgoj danas za sutra: Premošćivanje jaza između učionice i realnosti 3. međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO4 u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti |
Đurđica Stanešić1, Višnja Pranjić2Škola za medicinske sestre Mlinarska, Croatia1 Škola za medicinske sestre Vinogradska, Croatia2dstanesic1@gmail.com |
|
| Sekcija - Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj | Broj rada: 7 |
Kategorija članka: Stručni rad |
Sažetak |
|
Projekt „Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja” realizirala je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Njegova svrha je razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koje je privlačno, inovativno, relevantno i povezano s tržištem rada (ASOO). Projekt je sufinanciran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Krajnji cilj projekta je razvoj novih strukovnih kurikula usklađenih s potrebama tržišta rada ali i modernim pedagoškim smjernicama. Iskorak u pedagoškoj praksi je planiranje strukovnih kurikula u modulima. Modul čini logičnu i smislenu cjelinu u kojoj su povezani skupovi ishoda učenja. U svakom sektoru razvija se i sektorski kurikul koji čini sektorsku jezgru: predmete zajedničke svim kurikulima unutar sektora te podsektorski dio zajednički srodnim zanimanjima. Rad opisuje razvoj standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i strukovnih kurikula u sektoru Zdravstvo. |
|
Ključne riječi |
|
standard zanimanja; standard kvalifikacije; strukovni kurikuli; strukovno obrazovanje |
Strukovno obrazovanje
Zakon o strukovnom obrazovanju (NN 30/09,(NN69/22)) definira srednje strukovno obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje (u daljnjem tekstu strukovno obrazovanje) kao djelatnost kojom se omogućava razvoj i stjecanje kompetencija potrebnih za dobivanje strukovnih kvalifikacija. Strukovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj provodi se kao redovito strukovno obrazovanje i kao obrazovanje odraslih. Učenici nakon obavezne osnovne škole upisuju dvogodišnje, trogodišnje, četverogodišnje programe strukovnog obrazovanja ili petogodišnji program za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege. Četverogodišnji programi i petogodišnji program za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege omogućuju pristup visokom obrazovanju.
Uvjete za upis u srednjoškolski program definira Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Za upis u pojedine strukovne kurikule potrebna je potvrda o odgovarajućoj psihofizičkoj sposobnosti. Završetak strukovnog obrazovanja ostavruje se izradom i obranom završnog rada, nakon čega učenik stječe kvalifikaciju i dobiva svjedožbu o završnom radom kojom formalno završava strukovno obrazovanje.U školskoj godini 2022./2023. ukupan broj učenika u dvogodišnjim, trogodišnjim, četverogodišnjim i petogodišnjim strukovnim programima bio je 97 985 (ŠeR, MZO, 2023).
Stanovništo Hrvatske stari zbog negativnog prirodnog prirasta i iseljavanja. Prema podacima Eurostata, prosječna dob stanovnika Hrvatske iznosi 45 godina. Djeca do 14 godina čine 14% ukupnog stanovništva, dok je udio osoba starijih od 65 godina veći od 23%.Demografski podaci uvjetuju broj učenika u strukovnom obrazovanju. Broj učenika u trogodišnjem strukovnom obrazovanju smanjio se za 29,4% u razdoblju od 2013. do 2019. godine.
Projekt „Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja” provodio se u razdoblju od studenog 2017. godine do rujna 2023. godine. Projekt je sufinanciran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Svrha projekta je razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koje je privlačno, inovativno, relevantno, povezano s tržištem rada te koje će omogućiti polaznicima stjecanje kompetencija za osobni i profesionalni razvoj te nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje, a bit će ostvareno kroz ispunjenje specifičnih ciljeva projekta: razvoja inovativnih i fleksibilnih sektorskih i strukovnih kurikuluma temeljenih na potrebama tržišta rada te jačanja kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika za uvođenje i provedbu kurikuluma (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, n.d.-a). Projekt je osmišljen kao jedna od aktivnosti Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koja ostvaruje cilj 1.1 Strukovno obrazovanje i osposobljavanje usmjereno na potrebe tržišta rada i mjeru 1.2. Izrada, donošenje i praćenje provedbe sektorskih i/ili kurikuluma za stjecanje strukovnih kvalifikacija zacrtanih Programom razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2014. - 2020. kao direktan odgovor na Prioritet 1. Poboljšanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u odnosu na tržište rada. Projektom se pristupa modernizaciji strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj i razvoju novih strukovnih kurikula (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, n.d.-b).
Razvoj strukovnih kurikula
Novi strukovni kurikuli povezani su s potrebama tržišta rada što se ostvaruje izradom standarda zanimanja i standarda kvalifikacija sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Novi standardi zanimanja i standardi kvalifikacije temelje se na kurikularnom pristupu i ishodima učenja. Razvoj sektorskih kurikula dovodi do racionalizacije broja kurikula, olakšava uključivanje na tržište rada, omogućuje bolju horizontalnu prohodnost, profesionalni razvoj i nastavak obrazovanja. U novim kurikulima najzastupljenije je učenje temeljeno na radu u različitim obujmima sukladno Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje.
Razvoju kurikula prethodilo je osnivanje Radne skupine za analizu i koncepte metodologije izrade sektorskih kurikuluma te strukovnih kurikuluma. Članovi radne skupine: predstavnici nadležnih ministarstva, obrazovnog sektora, realnog sektora i sindikata usuglasili su koncept glavnih metodoloških dokumenata.
Osnovane su podsektorske radne skupine i posebne radne skupine za učenike s teškoćama za podršku, praćenje i upravljanje procesom razvoja standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i kurikula. Članovi podsektorskih radnih skupina su nastavnici i ravnatelji ustanova za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2023).
Izrada standarda zanimanja
Standarde zanimanja izradile su radne skupine za izradu standarda zanimanja koje čine članovi iz redova nastavnika, poslodavaca i predstavnika poslodavaca te radnika u zanimanju. Radne skupine izrađuju prijedloge standarda zanimanja. Za sektor Zdravstvo i socijalna skrb osnovano je sedam radnih skupina za izradu standarda zanimanja. Radne skupine oformljene u listopadu 2019. godine su:
1. Uzorkovanje i analiza biološkog materijala
2. Primaljska skrb
3. Uzorkovanje i analiza materijala iz okoliša
4. Provedba fizioterapijskih postupaka
5. Izrada fiksnih i mobilnih protetskih nadomjestaka
6. Izdavanje bezreceptnih lijekova i izrade galenskih oblika koji sadrže tvari jakog i vrlo jakog djelovanja
7. Pomoć u njezi starijih i nemoćnih osoba (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2023).
Standardi zanimanja razvijeni su prema Metodologiji za izradu standarda zanimanja i skupova kompetencija (kvalifikacije.hr). Standard zanimanja je dokument u kojem su definirani ključni poslovi i pojedinačne kompetencije potrebne za njihovo obavljanje na jednom ili više radnih mjesta. Skupovi kompetencija su sadržajna podloga za izradu skupova ishoda učenja u standardu kvalifikacije. Kompetencije i ključni poslovi definirani su u suradnji s poslodavcima kao glavnim dionicima na tržištu rada. Pri izradi standarda zanimanja praćen je strateški razvoj pojedinih područja kako bi se uvrstile i očekivane buduće kompetencije.
Prijedlog standarda zanimanja/zahtjev za upis standarda zanimanja i skupa kompetencija sadrži A dio obrasca u kojem su opći podatci predlagatelja, naziv standarda zanimanja i izbor HKO1 sektora te dokaz utemeljenosti prijedloga standarda zanimanja. U dokazu utemeljenosti prijedloga opisuje se strateška utemeljenost, sektorska utemeljenost i analitička utemeljenost. B dio obrasca je prijedlog standarda zanimanja: opis zanimanja, zakoni i/ili propisi koji uređuju uvjete za obavljanje zanimanja, popis ključnih poslova i pojedinačnih kompetencija, popis skupova kompetencija i pripadajućih kompetencija i uvjete rad. Aktivnosti koje omogućuju izradu standarda zanimanja su: prilagodba i optimizacija Ankete o standardu zanimanja, pojedinom zanimanju ili skupini zanimanja; vođeno intervjuiranje i strukturirani razgovori s poslodavcima koji zapošljavaju zanimanje i zaposlenicima u zanimanju; sistematizacija podataka prikupljenih anketom: izrada popisa ključnih poslova, izrada popisa znanja i vještina i formaliziranje prijedloga standarda zanimanja; izrada popisa kompetencija, pridruživanje ključnih poslova i pojedinačnih kompetencija, određivanje skupova kompetencija, određivanje opisa zanimanja i uvjeta rada. Ministarstvo nadležno za rad provodi formalno vrednovanje popunjenog Zahtjeva za upis standarda zanimanja. Nakon formalnog vrednovanja Povjerenstvu za stručno vrednovanje provodi stručno vrednovanje prijedloga. Nakon prihvaćanja Standrad zanimanja unosi se u HKO.
Na dan 28.11.2024. u registru HKO-a, sektor Zdravstvo uneseni su sljedeći standardi zanimanja koji su razvijeni u projektu Modernizacija strukovnog obrazovanja:
Razina 3 HKO: Njegovatelj starijih i nemoćnih osoba / Njegovateljica starijih i nemoćnih osoba
Razina 4.2 HKO: Fizioterapeutski tehničar / Fizioterapeutska tehničarka, Zdravstveno-laboratorijski tehničar / Zdravstveno-laboratorijska tehničarka, Sanitarni tehničar / Sanitarna tehničarka, Dentalni tehničar / Dentalna tehničarka, Primalja asistentica / Primaljski asistent, Farmaceutski tehničar / Farmaceutska tehničarka, Otoakustičar / Otoakustičarka i Dentalni asistent / Dentalna asistentica (Hrvatski kvalifikacijski okvir, 2024).
Izrada standarda kvalifikacije
„Standard kvalifikacije je sadržaj i struktura određene kvalifikacije, a uključuje sve podatke za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete kvalifikacije: minimalni zajednički ishodi učenja koji trebaju biti sadržani u svakom programu koji se povezuje s tim standardom kvalifikacije“ (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2017).
U projektu Modernizacija strukovnog obrazovanja standarde kvalifikacija izradili su poslovni subjekti prema dobivenim smjernicama za izradu standarda kvalifikacije.
Standard kvalifikacije je poveznica između standarda zanimanja i kurikula. Standard zanimanja u trajanju (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021) sadrži popis svih poslova/kompetencija potrebnih na radnom mjestu dok standard kvalifikacije sadrži skupove ishoda učenja. U sektoru Zdravstvo izrađeni su standardi kvalifikacije na razini 3 HKO i razini 4.2 HKO.
Razina kvalifikacije 3 ima minimalni obujam 60 CSVET2 bodova na razini 3 ili višoj razini ishoda učenja a uvjet za završetak je izrada i obrana završnog rada dok razina 4.2 ima minimalni obujam 240 CSVET bodova od kojih je najmanje 120 CSVET bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja te je uvjet za završetak je izrada i obrana završnog rada. Hrvatski sustav bodova strukovnog obrazovanja i osposobljavanja/ Croatian Credit System for General Education (CSVET) određuje da 1 CSVET bod obuhvaća 15 do 25 sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja (Kvalifikacije.hr). CSVET bod objedinjuje vrijeme koje učenik provodi u izravnom poučavanju s vremenom koje je predviđeno za samostalno učenje te vremenom potrebnim za vrednovanje. Svi dokumenti izrađeni na projekciji u kojoj 1 CSVET bod obuhvača 25 sati. Standard kvalifikacije sadrži naziv kvalifikacije, opravdanost uvođenja i ulogu kvalifikacije, naziv i šifru zanimanja, sektor kojem pripada standard, razinu, vrstu, obujam i klasu kvalifikacije, popis skupova ishoda učenja, uvjete za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja, materijalne i kadrovske uvjete potrebne za stjecanje skupa ishoda učenja, materijalne i kadrovske uvjete potrebne vrednovanje skupa ishoda učenja i postupke i primjere vrednovanja skupa ishoda učenja. Standard kvalifikacije može biti za cjelovitu kvalifikaciju koja samostalno udovoljava uvjetima za pristupanje tržištu rada i/ili za nastavak obrazovanja ili djelomičnu kvalifikaciju koja isključivo uz odgovarajuću cjelovitu ili druge djelomične kvalifikacije udovoljava uvjetima za pristupanje tržištu rada ili nastavku obrazovanja. Kod vrste kvalifikacija razlikuju se kvalifikacije koje se stječu završetkom osnovnog obrazovanja, kvalifikacije koje se stječu strukovnim i umjetničkim obrazovanjem i kvalifikacije koje se stječu gimnazijskim obrazovanjem.
Na dan 28.11. 2024. u registru HKO-a, sektor Zdravstvo uneseni su sljedeći standardi kvalifikacija (standardi strukovnog dijela kvalifikacije): SK Njegovatelj starijih i nemoćnih osoba / Njegovateljica starijih i nemoćnih osoba (standard strukovnog dijela kvalifikacije) i SK Pomoćni njegovatelj / Pomoćna njegovateljica (standard strukovnog dijela kvalifikacije), Dentalni asistent / Dentalna asistentica, Sanitarni tehničar / Sanitarna tehničarka
Primljeni zahtjevi za upis standarda u Registar (svi zahtjevi u sektoru Zdravstvo) su: jedan zahtjev u doradi nakon stručnog vrednovanja (Hrvatski kvalifikacijski okvir, 2024).
Izrada strukovnog kurikula
Nove strukovne kurikule izrađuju Radne skupine za izradu sektorskih kurikuluma i strukovnih kurikuluma u okviru ESF projekta „Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja” a na temelju Metodologije izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje - smjernice i upute za rada. Na izaradi kurikula sudjeluju razni stručnjaci iz sustava srednjoškolskog obrazovanja, visokoškolskog obrazovanja, obrazovanja odraslih, poslodavci i drugi stručnjaci. Pri izradi strukovnih kurikula ali i drugih dokumenata poštuju se zakonski okviri koju uređuju obrazovanje. Strukovni kurikul i sektorski kurikul određuju strukovno obrazovanje.
Aktivnosti koje prethode izradi strukovng kurikula su: izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacije. Na temelju tih dokumenata izrađuje se sektorski kurikul te zatim i strukovni kurikul. Svi ti dokumenti kasnije su temelj za izradu kurikula ustanove za strukovno obrazovanje.
Strukovni kurikul je dokument koji opisuje proces i uvjete stjecanja kvalifikacija (Zakon o strukovnom obrazovanju, 2009). Sastavljen je od četiri dijela: opće informacije o strukovnom kurikulu, popis modula na razini cijelog strukovnog kurikula, moduli: općeobrazovni, strukovni i izborni i preporuke za izradbu završnog rada. Jedan modul u strukovnom kurikulu sadrži: naziv modula, šifru modula, kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula, obujam modula, načine stjecanja ishoda učenja, status modula, cilj modula, ključne pojmove, povezanost modula s međupredmetnim temama, preporuke za učenje temeljeno na radu, specifične materijalne uvjete i okruženje za učenje, potrebne za realizaciju modula; skupove ishoda učenja i njima pripadajuće ishode učenja, dominanatni nastavni sustav i opis načina ostvarivanja skupa ishoda učenja, razina usvojenosti ishoda učenja - dobar, nastavne cjeline, načine i primjere vrednovanja ishoda učenja i prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Svrha strukovnog kurikuluma je razrada procesa stjecanja ključnih, generičkih i strukovnih kompetencija (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021).
Sektorski kurikul je mapa jednog sektora i omogučava vertikalnu i horizontalnu prohodnost u jednom sektoru. Prema Zakonu u strukovnom obrazovanju (2009., 2018.) sektorski kurikul sadrži: popis popis svih kvalifikacija sektora, popis skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacija unutar sektora prema razini obrazovanja. Svaki skup ishoda učenja i svaki ishod ima odgovarajuću šifru, načine i uvjete za ostvarivanje horizontalne i vertikalne prohodnosti u sklopu sektora, modele i preporuke za provođenje svih oblika učenja temeljenog na radu na razini sektora i prosječno ukupno vrijeme koje učenik treba utrošiti za stjecanje pojedinih skupova ishoda učenja iskazano u CSVET ili HROO bodovima. U obrazovanju odraslih načini stjecanja ishoda učenja mogu biti definirani posebnim propisima.
Iz sektorskog kurikula proizlazi jezgrovni dio strukovnog kurikula i njega čine općeobrazovni predmeti i sektorski moduli koji su zajednički za sve kvalifikacije. Osim sektorskih tu su i podsektorski moduli koji su zajednički za pojedine grupe kvalifikacija u sektoru koje imaju zajedničke karakteristike.
Strukovni kurikul sadrži sektorske module, podsektroske module i razlikovni dio svojstven svakoj kvalifikaciji i izborni dio. Izborni dio strukovnog kurikula omogućuje dodatno stjecanja kompetencija koje odgovaraju na potrbe tržišta rada, unutar kojih se koriste nove tehnologije i sl. Učenik ih odabire prema osobnim interesima, sposobnostima i mogućnostima ustanove (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2024).
Zaključak
Strukovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj predstavlja važan segment obrazovnog sustava, usmjeren na stjecanje kompetencija potrebnih za tržište rada, osobni i profesionalni razvoj te nastavak obrazovanja. Suočeno je s demografskim izazovima poput starenja stanovništva, smanjenja broja učenika i izraženim promjenama na tržištu rada zahtjeva prilagodbu kako bi osiguralo održivost i relevantnost. Projekt „Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja „ odgovor je na neke od izazova prilagodbe strukovnog obrazovanja zahtjevima društva i tržišta rada.
Izrada standarda zanimanja i kvalifikacija prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru donosi racionalizaciju broja kurikula i omogućuje lakšu horizontalnu i vertikalnu prohodnost učenika, kao i bolje uključivanje na tržište rada. Fokus na učenje temeljeno na radu, suradnja s poslodavcima i uvođenje suvremenih metoda poučavanja doprinose podizanju kvalitete obrazovanja i pripremi učenika za budućnost. Uvođenje CSVET bodova dodatno standardizira proces stjecanja kvalifikacija, omogućujući transparentnost i usporedivost s europskim sustavima. Modularni strukovni kurikulum predstavljaju značajan iskorak u organizaciji nastave u strukovnom obrazovanju. Omogućuju stjecanje ishoda učenja u logičnim i povezanim cjelinama. Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama osigurava veću fleksibilnost i inkluzivnost u obrazovanju. Odgojno-obrazovne ustanove mogu osigurati prepoznatljivost odabirom izbornih modula ali i odgovoriti na regionalne potrebe tržišta rada.
Implementacija novih strukovnih kurikula u strukovne škole daljnji je izazov koji zahtijeva dobru pripremu, planiranje, praćenje i intervencije u slučaju poteškoća u implementaciji.
Literatura
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (n.d.-a). Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. preuzeto 28.06.2024. s https://www.asoo.hr/projekti-i-suradnja/esf-projekti/modernizacija-sustava-strukovnog-obrazovanja-i-osposobljavanja/
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. (n.d.-b). Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Preuzeto 27.06.2024. s https://e-kvalifikacije.asoo.hr/
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. (2023). Godišnje izvješće za 2023. godinu. Preuzeto 29.06.2024. s https://www.asoo.hr/wp-content/uploads/2024/05/Godisnje_izvjesce_asoo_2023_web.pdf
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. (2017). Smjernice za izradu i vrednovanje standarda kvalifikacija. Preuzeto 30.06.2024. s https://www.kvalifikacije.hr/sites/default/files/news/2017-07/Smjernice%20za%20izradu%20i%20vrednovanje%20SK.pdf
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. (2021). Smjernice za razvoj standarda kvalifikacija u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Preuzeto 30.06.2024. s https://www.kvalifikacije.hr/sites/default/files/documents-publications/2021-12/Smjernice%20za%20razvoj%20standarda%20kvalifikacija%20u%20strukovnom%20obrazovanju%20i%20osposobljavanju.pdf
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. (2024). Smjernice za izradu strukovnih kurikuluma. Preuzeto 30.06.2024. s https://www.asoo.hr/wp-content/uploads/2024/09/Smjernice-za-izradu-strukovnih-kurikuluma.pdf
Cornford, I.R. (1999). Rediscovering the importance of learning and curriculum in vocational education and training in Australia. Journal of Vocational Education & Training, 51, 93-116.
Hrvatski kvalifikacijski okvir. (2024). Registar standarda. Preuzeto 28.06.2024., s https://hko.srce.hr/registar/standardi
Metodologija za izradu standarda zanimanja i skupova kompetencija preuzeto 28.11.2024. s http://www.kvalifikacije.hr/sites/default/files/documents-publications/2021-12/Metodologija%20za%20izradu%20standarda%20zanimanja%20i%20skupova%20kompetencija.pdf
Metodologija izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje – smjernice i upute za izradu, ASOO, 2021, preuzeto 28.11.2024. s https://www.asoo.hr/obrazovanje/strukovno-obrazovanje/metodologija-izrade-strukovnih-kurikuluma/
Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje. MZO 2018. preuzeto 28.11.2024. s https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Obrazovanje/StrukovnoObrazovanje/Nacionalni%20kurikulum%20za%20strukovno%20obrazovanje%20(objavljeno%209.%207.%202018).pdf
Sahalberg, P. (2012). Lekcije iz Finske: Što svijet može naučiti iz obrazovne promjene u Finskoj. Zagreb, Školska knjiga
Pravilnik o Registru Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, NN 96/2021-1741 preuzeto 28.11.2024. s https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_09_96_1741.html
Sucipto, S., & Tugino, T. (2021). Determinants Skills for Vocational Educators Success. Proceedings of the 2nd Vocational Education International Conference, VEIC 2020, 27th August 2020, Semarang, Indonesia.
ŠeR školski rudnik ReferNet Hrvatska; ŠeR:preuzeto 28.10.2024. a https://mzo.gov.hr/vijesti/ser-skolski-e-rudnik/2034 https://app.powerbi.com/view?r=eyJrIjoiZWE3YTE4OWQtOWJmNC00OTJmLWE2MjktYTQ5MWJlNDNlZDQ0IiwidCI6IjJjMTFjYmNjLWI3NjEtNDVkYi1hOWY1LTRhYzc3ZTk0ZTFkNCIsImMiOjh9
Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, NN 22/13 (20/21) preuzeto 06.11.2024. s
https://www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru
Zakon o strukovnom obrazovanju, NN (30/09 (69/22)) preuzeto 05.11.2024. s https://www.zakon.hr/z/383/Zakon-o-strukovnom-obrazovanju
Wu, X., & Ye, Y. (2018). Curriculum of Technical and Vocational Education.
|
|
Teaching (Today for) Tomorrow: Bridging the Gap between the Classroom and Reality 3rd International Scientific and Art Conference |
|
Development of vocational curricula as part of the ESF project Modernisation of the Vocational Education and Training System in the Health sector
|
Abstract |
|
The project titled Modernisation of the Vocational Education and Training System was implemented by the Agency for Vocational Education and Training and Adult Education. Its aim is to develop attractive, innovative and relevant vocational education and training linked with the labor market (ASOO). The project is co-financed by the European Social Fund. The ultimate goal of the project is to develop new vocational curricula tailored to the needs of the contemporary labor market requirements and modern pedagogical guidelines. A breakthrough in pedagogical practice is the planning of vocational curricula in modules. The module is a logical and meaningful unit in which different learning outcomes are linked together. In each sector, a sectoral curriculum is developed that forms the sectoral core: subjects common to all curricula within the sector and a sub-sectoral part common to related professions. The paper describes the development of vocational curricula in the Health sector.
|
|
Key words: |
|
Health sector; module; sector curricula
|