Zadovoljstvo poslom iz perspektive strukovnih nastavnika zaposlenih u školama za medicinske sestre

Ispitivanje uvjeta rada 

Ispitivanje uvjeta rada provedeno je Skalom za procjenu uvjeta rada u kojoj su nastavnici imali mogućnost procijeniti, jesu li u školama u kojima rade zadovoljeni određeni uvjeti rada. U Tablici 4 prikazan je broj ispitanika (N) koji2. su potvrdiliprikazani daelementi dječje igre i njihova povezanost s ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje i nastavnim predmetima u školamaII imajurazredu zadovoljene određene uvjete (označivši odgovor „DA“ na ponuđenim tvrdnjama) te postotak onih koji potvrđuju postojanje navedenog uvjeta. 

Tablica 4. Procjena ispitanika o prisutnosti ispitivanih uvjeta rada prema vrstamaosnovne školakole. u kojima su nastavnici zaposleni (N = 111): u tablici se prikazuje broj ispitanika (N) koji su potvrdili daVidljivo je određeni uvjet zadovoljen u njihovoj školi (u upitniku su označili „DA“ na pitanje postoji li naveden uvjet u njihovoj školi) te postotak onih koji potvrđuju postojanje određenog uvjeta.

Prema rezultatima najveći broj ispitanika izjasnio se da ima optimalne tehnološke uvjete za rad, iako njih 14 navodi kako u školama nemaju zadovoljen taj uvjet. S druge strane, svega polovica ispitanika ima optimalan broj specijaliziranih učionica za izvođenje vježbi te njih 38 nema opremu potrebnu za izvođenje vježbi. Zanimljivo je primijetiti da se kroz igru Spa centar razvijaju kompetencije za cjeloživotno učenje, izuzev digitalne kompetencije, i dotiču školamasadržaji kojevećine nastavnih predmeta, s posebnim naglaskom na B/H/S jezik (usmena komunikacija i pisano izražavanje), Matematiku (određivanje vrijednosti usluge uz medicinskekorištenje sestreprocentnog obrazujuračuna), različiteEngleski profilejezik zanimanja,(pisana samokomunikacija) 6i nastavnikaLikovnu izjasnilokulturu da(likovni školaizraz imakao potrebansredstvo brojkomunikacije). nastavnikaDijete sje kroz igru pokazalo sposobnost izražavanja pojmova, misli i osjećaja u govornom i pisanom obliku, te odgovarajućime kvalifikacijama,jezične dokinterakcije u domu. Također, pisanjem dijela plakata na engleskom jeziku dijete je demonstriralo izražavanje misli na engleskom jeziku. Matematička kompetencija vidljiva kroz primjenu matematičkog znanja u svakodnevnim situacijama, tj. u simboličkoj igri koju je dijete samostalno osmislilo i koristilo se za isti uvjet izjasnilo 35 nastavnika iz škola koje obrazuju samo medicinske sestre i 34 nastavnika iz škola koje uz medicinske sestre obrazuju ostale zdravstvene profile zanimanja. Uvjeti koji su zadovoljenibrojevima u najmanjemizražavanju brojucijena školausluga odnose se na tjedno i dnevno opterećenje učenika,Centra, kao i tjednonjihovo opterećsmanjenje za 50% prvog dana rada Centra. Organizacijom i realizacijom igre dijete je iskazalo vlastite metode učenja i vlastite potrebe, te iskoristilo raspoložive mogućnosti za uspješno učenje nastavnika.čime Rezultatije utjecalo na razvoj kompetencije učenje učenja. Smisao za inicijativu i poduzetništvo je potvrđen time što je dijete ideju pretvorilo u djelo makar u okvirima igre, gdje je osobito istaknuta kreativnost i sposobnost planiranja aktivnosti. Kroz igru je bilo prisutno kreativno izražavanje ideja kroz likovni izraz.

Igra je ključna za razvoj jer pridonosi kognitivnoj, tjelesnoj, socijalnoj i emocionalnoj dobrobiti djece i mladih (Ginsburg, 2007). Djecu, uglavnom, nije potrebno poticati na igru. Ona počinje spontano, dragovoljno, jer se dijete osjeća zaštićeno i ugodno. Ipak, potrebno je omogućiti prostor i vrijeme za igru. U primjeru igre koji je prikazan i analiziran, dijete je uživalo u događanju, jer se odvijalo po njegovu scenariju, odnosno ono je igru samostalno kreiralo,  mijenjalo i prilagođavalo. Igra potiče razvoj mašte i kreativnosti i tako dijete stvara kvalitetne temelje za daljnje učenje. Kognitivni procesi prisutni u igri izjednačavaju se s kognitivnim procesima u učenju, a da bi dijete učilo treba biti aktivno. Igra koja uključuje verbalnu interakciju pomaže u razvoju jezičnih vještina, a djeca koja su izložena bogatom jeziku kroz igru pokazuju dabolje nastavnici zaposlenirezultate u školamakasnijem kojejezičnom obrazujurazvoju samo(Hoff, medicinske2006). sestreOsim imajukognitivnog većurazvoja, mogućnostigra ostvarivanjadjetetu Nastavnogomogućava planarazvijanje socioemocionalnih sposobnosti (npr. komunikativnost, suradnja, samostalnost), ali nastoji pripremiti dijete za svakodnevne životne situacije, usklađivanje interesa i programa,rješavanje konflikata, što je bilo vidljivo kroz navedeni primjer igre. Slobodna igra je najkorisnija za emocionalni i kognitivni razvoj djece, jer minimizira stres, omogućava vrijeme za refleksiju i gradi otpornost (Wiium i Safvenbom, 2019). S obzirom na navedeni primjer igre, osmišljene od strane djeteta i analizu u odnosu na nastavnikeključne izkompetencije ostalihi nastavne predmete, očekivano je da igra bude (više) zastupljena u nastavnim aktivnostima na svim uzrastima, a posebno u razrednoj nastavi. Nikčević-Milković i suradnici (2011) navode prednosti učenja kroz igru: bolja koncentracija i pažnja učenika, pozitivni stavovi učenika prema načinu rada, veća aktivnost djece, manji umor, povećana motivacija, učenje je zanimljivije, učenici s teškoćama se više uključuju i tako dolazi do izražaja njihovo sudjelovanje i učenje, a samo učenje činjenica djelotvornije je kroz igru. Matijević i Topolovčan (2017) ističu da je igra globalna didaktička strategija za ostvarivanje ciljeva učenja, te se upravo zbog toga u suvremenoj nastavi javlja i potreba za igrom. Igrom se utječe na motivaciju i interes kod učenika, potiče razvoj vještina komunikacije, poduzetnosti i društva u cjelini. Učenik, koji je u središtu nastavnog procesa, uporabom kreativnih metoda, poput igre kao metode poučavanja, istražuje, prikuplja podatke, radi u timovima, usko surađuje s nastavnikom i drugim učenicima škola.to izravno utječe na povećanje njegove motivacije (Cigan i Šlogar, 2012).

TablicaJedno 5. Prosječan broj zadovoljenih uvjeta rada (od maksimalnobitnijih 12)pitanja zadovoljenza suvremenog nastavnika jest izbor metoda, oblika i tehnika nastavnog rada, a upravo metoda učenja kroz igru aktivno uključuju učenike u određenojnastavu, školite

Osim toga, rezultati pokazuju da između 12 ponuđenih uvjeta rada, škole imajudijele u prosjekučetiri zadovoljenokategorije: 7a) uvjeta.stvaranje Vidljivaideja je– razlikauključuje kognitivne značajke zajedno s pojmom divergentnog mišljenja (fluentnost, fleksibilnost i metaforičko mišljenje); b) produbljivanje ideja – uključuje kognitivne značajke zajedno s konvergentnim mišljenjem (analiziranje, sintetiziranje, reorganiziranje, evaluacija, pronalaženje relacije i želja za rješavanjem višeznačnosti); c) otvorenost i hrabrost za istraživanje ideja – podrazumijeva osobne kvalitete koje se odnose na interese, iskustva, stavove i samopouzdanje (osjetljivost za probleme, estetska osjetljivost, hrabrost, osjećaj za humor, razigranost, fantazija i imaginacija, ustrajnost, otvorenost za iskustvo, emocionalnu osjetljivost) i d) slušanje vlasitog unutarnjeg glasa – podrazumijeva kvalitete koje su uključene u brojusamorazumijevanju, zadovoljnihpredodžbu uvjetaonoga što se želi i način na koji se to može ostvariti (svjesnost kreativnosti, ustrajnosti i izdržljivosti, samovođenje, unutarnja kontrola, sloboda od stereotipa, koncentracija, energija i radna etika). Kreativnost najviše ovisi o tome koliko osoba izražava svoju životnost, unutarnje porive i potencijalne predispozicije u odnosu s okolinom. Treba poticati dječju inicijativu, poduzetnost i spremnost za rizik (Supek, 1987). Učionica je odličan prostor za to, posebno kroz igru, što bi trebalo biti i valjan poticaj za nastavnike.

No, analizirana igra je pokazala, također, važnost drugih odraslih u igri djece, a to su roditelji i drugi članovi obitelji. Dijete je samostalno uključilo roditelje i druge odrasle u igru. Rajović (2017) ističe kako roditelji koji provode vrijeme sa svojom djecom u igri pomažu djeci u razvoju njihovih interesa, u mogućnosti su odmah odgovoriti na vrstunjihova školapitanja, pružaju im toplinu, podršku i razumijevanje pa, samim tim, potiču rast i razvoj djeteta. Osim stvaranja poticajne okoline, uloga roditelja u djetetovoj igri odnosi se i na praćenje mjesta gdje se dijete motivirano igra te njegovanje djetetova načina razmišljanja, kao i poticanje pozitivne komunikacije djeteta s okruženjem (Došen Dobud, 2016). Ukoliko roditelji stvore poticajno okruženje za igru te budu uključeni u nju, dijete stvara osnovne preduvjete za pozitivan i skladan odnos sa svojim vršnjacima, ali i okolinom. Zajedničke aktivnosti važne su za cijelu obitelj i pomažu u razvijanju i jačanju obiteljskih veza. Obitelji koje se zajedno igraju, više međusobno surađuju, podržavaju se i imaju bolju komunikaciju (Anderson-McNamee, 2010).

Zaključci

Igra je put spoznaje, rasta, razvoja, odgoja i obrazovanja. Znanstvenici se slažu da je igra svjesna aktivnost kroz koju dijete neposredno zadovoljava svoje potrebe bez nužnog postizanja korisnog učinka (Mijatović, 2000, prema Mendeš i suradnici, 2020). Đuranović i suradnici (2020) smatraju da je igra aktivnost u kojoj nastavnicidjeca rade.na Nastavnicispontan zaposleninačin uprezentiraju školamasebe kojei obrazujukroz samokoju medicinskeuče sestregraditi imajui ododržavati 12odnose ispitanihs uvjetadrugom radadjecom, prosječnoprihvatati zadovoljenoi njihuvažavati 8,druge, pružati im pomoć, dijeliti, poštivati pravila. Također, igra je samostalna i stvaralačka aktivnost kroz koju se dijete izražava kao osoba, surađuje i komunicira s drugima, kroz koju se raduje, uči i razvija svoju osobnost (Antić, 2000, prema Mendeš i suradnici, 2020). Ono što pokazujerazlikuje dječju igru od igre kojom se bave odrasli jest sloboda, unutarnja motivacija i zamišljena situacija (Šagud i Petrović-Sočo, 2002, prema Mendeš i suradnici, 2020). Igra djeci predstavlja radost i veselje. Kroz igru djeca istražuju svijet oko sebe, uče, socijaliziraju se i razvijaju psihofizičke osobine ličnosti. Rezultati istraživanja potvrđuju važnost igre u životu djeteta, te činjenicu da imajudjeca najboljemogu uvjetebiti rada.kreatori igre koja u realizaciji uključuje sadržaje više nastavnih predmeta, ali i razvija različite ključne kompetencije koje su polazište za svakog pojedinca u društvu temeljenom na znanju. U ovom procesu, uloga i kompetencije nastavnika su izuzetno važni, jer potiču razvoj djetetovih vještina i sposobnosti, potiču na suradnju s vršnjacima, uključuju u aktivnosti u odjeljenju, te omogućavaju odgovarajući udio igre u nastavi. Igrom se dijete priprema za sadašnjost i budućnost tako da je ona neophodna za njegov rast, razvoj, odgoj i obrazovanje. Pedagoške implikacije rezultata istraživanja su u poticaju nastavnika da igru (više) koriste u nastavnom procesu uz napomenu da omoguće učenicima da budu njeni kreatori. Igra je u središtu kvalitetnog obrazovanja, a neizostavna je kao metoda kojom se postiže da djeca, između ostalog, steknu znanja i vještine potrebne da se unaprijedi održivi razvoj u smislu promoviranja kulture mira i nenasilja, pripadnosti globalnoj zajednici, poznavanja ljudskih prava i slično. Nastavnici zaposlenibi u školamaodgojno-obrazovnom kojeprocesu uz medicinske sestre obrazuju ostale zdravstvene profile zanimanja, također, imajutrebali u većoj mjeri zadovoljenekoristiti uvjeteigru rada„...kao sadržaj, metodu i sredstvo učenja i poučavanja“ (MRajić =i 7,77).Petrović-Sočo, Najmanji2015:615) brojosiguravanjem zadovoljenihpoticajne uvjetaokoline radai imajumogućnosti nastavniciza zaposleniistraživanje kroz igru. Igra omogućava da nastavni sadržaj učenicima bude zanimljiv i zabavan te utječe na motivaciju za njihovo sudjelovanje u školama koje uz medicinske sestre obrazuju različite profile zanimanja (M = 5,52)nastavi. KakoIgrajući bise, seučenici utvrdilelakše razlikeostvaruju izmeđuodgojno-obrazovne grupaishode, provedena je ANOVA. Ustanovljeneaktivniji su statistički značajne razlike među grupamaprocesu (Fučenja, (2,razvijaju 108)maštu, =sklapaju 6.91; p = ,002). Bonferroni testom ustanovljene su statistički značajne razlike u percepciji između nastavnika zaposlenih u školama koje obrazuju samo medicinske sestreprijateljstva i nastavnikaostvaruju zaposlenih lakšu školamakomunikaciju kojes uz medicinske sestre obrazuju različite profile zanimanja (p = ,002). Nadalje, ustanovljene su statistički značajne razlike u percepciji između zaposlenih u školama koje obrazuju različite profile zanimanja i škola koje obrazuju medicinske sestre (p = ,002). Također, ustanovljene su statistički značajne razlike između nastavnika zaposlenih u školama koje uz medicinske sestre obrazuju različite profile zanimanja i nastavnika zaposlenih u školama koje uz medicinske sestre obrazuju ostale zdravstvene profile zanimanja (p = ,005). 

Ispitivanje ugleda nastavničke profesije

Ispitivanje ugleda nastavničke profesije provedeno je Skalom za percepciju ugleda nastavničke profesije,okolinom u kojoj sudjeluju ispitanici(Romih, imali2021). mogućnost procijeniti u kojoj mjeri se određena tvrdnja odnosi na njih. Rezultati pokazuju da strukovni nastavnici u zdravstvu smatraju da imaju veliku odgovornost u odgojuTakođer, i obrazovanju budućih medicinskih sestara. Međutim, značajno manji broj njih vjeruje da u tom procesu imaju dovoljno autonomije pri donošenju odluka na razini škole (M = 3,35; SD = 1,01). Veću razinu autonomije za donošenje odluka prepoznaju na razini razreda (M = 4,23; SD = 0,78). Nadalje, rezultati ukazuju da ispitanici smatraju dagre su slabodokazan uključeni u provođenje odgojno-obrazovne politike (M = 3,23; SD = 1,11). Zanimljivo je primijetiti da je vrlo niska razina slaganja ispitanika s tvrdnjom, da su strukovni nastavnici u zdravstvu u povoljnijem položaju u odnosu na ostale nastavnike zaposlene u srednjim školama (M = 2,19; SD = 1,03). Iz rezultata je vidljivo da mali broj ispitanika posao nastavnika ne smatraju stresnim (M =1,59; SD = 0,87) i dovoljno materijalno cijenjenim (M = 1,68; SD = 0,87). Također, vrlo niskim procjenama ocjenjuju tvrdnju da je status strukovnog nastavnika na visokoj razini (M = 2,11; SD = 1,02). Rezultati koji se odnose na uvažavanje rada strukovnog nastavnika prikazuju kako ispitanici vjeruju da ih najviše uvažavaju ravnatelji (M = 3,58; SD = 1,28) i učenici (M = 3,41; SD = 0,86). S druge strane, ponajmanje smatraju da ih uvažavaju roditelji (M = 2,82; SD = 1,02) i kolege u školi (M = 2,96; SD = 1,04).  

Daljnjim analizama, prikazanima u Tablici 6 nastojalo se utvrditi postoje li razlike u percepciji nastavničke profesije kod nastavnika zaposlenih u različitim školama. Analizom varijance utvrđeno je da postoji statistički značajna razlika u odnosu na tvrdnju da strukovni nastavnici imaju dovoljno autonomije pri donošenju odluka na razini škole (F (2, 108) = 3,240; p = , 043). S ovom se tvrdnjom statistički značajno više slažu nastavnici zaposleni u školama koje obrazuju samo medicinske sestre (M = 3,60; SD = 0,89) od nastavnika zaposlenih u školama koje obrazuju uz medicinske sestre različite profile zanimanja (M = 2,95; SD = 0,87). 

Tablica 6. Rezultati jednosmjerne analize varijanci za percepciju ugleda nastavničke profesije između grupa nastavnika zaposlenih u različitim školama – ANOVA analiza

Ispitivanje povezanosti između percepcije zadovoljstva poslom, uvjeta rada i ugleda nastavničke profesije

Pearsonovim koeficijentom korelacije ispitana je povezanost između percepcije nastavnika u odnosu na zadovoljstvo poslom, uvjete rada i ugled nastavničke profesije (Tablica 7). Utvrđena je statistički značajna visoka povezanost između zadovoljstva poslom i ugleda nastavničke profesije (r = ,572; p = ,000), umjereno visoka povezanost između zadovoljstva poslom i uvjeta rada (r = ,487; p = ,000) te između ugleda nastavničke profesije i uvjeta rada (r = ,447; p = ,000). Drugim riječima, što je viši stupanj procjene uvjeta rada, kao i veća razina percepcije ugleda nastavničke profesije, nastavnici percipiraju i veće zadovoljstvo poslom.

Tablica 7. Korelacije: zadovoljstvo poslom, uvjeti rada i ugled nastavničke profesije 

Diskusija i zaključak

Svrha ovog istraživanja bila je ispitati percepciju zadovoljstva poslom strukovnih nastavnika u zdravstvu zaposlenih u školama koje obrazuju samo medicinske sestre, školama koje uz medicinske sestre obrazuju različite profile zanimanja i školama koje uz medicinske sestre obrazuju ostale zdravstvene profile zanimanja te ispitati povezanost između percepcije zadovoljstva poslom, uvjeta rada i ugleda nastavničke profesije strukovnih nastavnika u zdravstvu. Rezultati pokazuju da su nastavnici u zdravstvu, u prosjeku, zadovoljni poslom. Najzadovoljniji poslom su nastavnici zaposleni u školama koje uz medicinske sestre obrazuju ostale zdravstvene profile. Dvije trećine nastavnika vjeruje da su uspješni u svom poslu i ostvaruju profesionalno važne stvari. Ipak, zabrinjavajući je podatak da bi više od polovice nastavnika u zdravstvu, kad bi mogli birati, izabrali drugu karijeru. Ovo se može povezati s procjenama uvjeta rada. Naime, dosadašnja istraživanja u području zadovoljstva poslom nastavnika pokazuju da nastavnici obavljaju posao u okruženju gdje nisu zadovoljeni, neki, osnovni uvjeti rada (Jones i Miller, 2022). Detaljnije, rezultati vezani uz uvjete rada pokazali su da strukovni nastavnici u zdravstvu percipiraju da su radilišta nepredvidiva te nemaju dovoljan broj specijaliziranih učionica, niti opremu potrebnu za poučavanje na nastavnim bazama (Jones i Miller, 2022). Također, nastavnici percipiraju da nisu zadovoljeni uvjeti oko tjednog opterećenja nastavnika i učenika, kao niti mogućnost sudjelovanja učenika u izvođenju svih medicinsko-tehničkih postupaka propisanih Nastavnim planom i programom. Dobiveni rezultati u skladu su s dosadašnjim istraživanjima koja potvrđuju nezadovoljstvo nastavnika općenito uvjetima rada u školama (Bieri, 2002; Ipfling i sur., 1995; Landret, 2007; Nias, 1981; Radeka i Sorić, 2006; Skaalvik i Skaalvik, 2011; Smith i Brown, 2023). U skladu su i sa specifičnim istraživanjima u zdravstvu koja su, već prije, ukazala na nezadovoljstvo medicinskih sestara uvjetima rada, radnim okruženjem i opremom za rad u zdravstvenim ustanovama (Sharp, 2008) te nezadovoljstvo opremljenošću škola i preopširnošću Nastavnih planova i programa (Pavin i sur., 2005). Iz dobivenih rezultata može se naslutiti da nastavnici vjeruju da su učenici u zanimanju medicinska sestra opće njege/medicinski tehničari opće njege preopterećeni dnevnim i tjednim zaduženjem. Također, iz dobivenih rezultata vidljivo je da postoje razlike u uvjetima rada ovisno o školama u kojima su nastavnici zaposleni, gdje najmanje zadovoljstvo uvjetima rada percipiraju nastavnici zaposleni u školama koje uz medicinske sestre obrazuju različite profile zanimanja, dok najveće zadovoljstvo uvjetima rada percipiraju nastavnici zaposleni u školama koje obrazuju samo medicinske sestre. Ovaj podatak implicira potrebu izjednačavanja uvjeta rada,  kako bi se odgojno-obrazovni rad mogao provoditi podjednako kvalitetno u svim školama. Naposlijetku, s obzirom na to da zadovoljstvo poslom jednim dijelom proizlazi iz uvjeta rada (Herzberg, 1971; Herzberg i sur., 2011; Spector, 1997) važno je istaknuti da uvjeti rada utječu na motiviranost nastavnika i percepciju zadataka, kao i mogućnost ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda. Nadalje, rezultati pokazuju da strukovni nastavnici u zdravstvu prepoznaju veliku odgovornost koju imaju u odgoju i obrazovanju budućih medicinskih sestara te ih većina svoj posao smatra stresnim zanimanjem. Između ostaloga, smatraju da imaju dovoljno autonomije za donošenje odluka na razini razreda. S druge strane, ipak, nisu zadovoljni količinom autonomije koju imaju za donošenje odluka na razini škola koja im je potrebna za planiranje kliničke nastave, što je u skladu s dosadašnjima istraživanjima (Rainey i Bozeman, 2000). Zabrinjavajući je podatak da nastavnici u zdravstvu smatraju da ih dovoljno ne uvažavaju roditelji, kolege iz škole i suradnici na nastavnim bazama. Iako, su prethodna istraživanja pokazala da srednjoškolski nastavnici osjećaju veliki pritisak zbog očekivanja roditelja i društva te nisko zadovoljstvo odnosima s roditeljima (Bieri, 2006), u ovom istraživanju se dodatno pokazalo da nastavnike ne uvažavaju kolege, niti suradnici. Naime, prethodna istraživanja provedena na nastavnicima zaposlenima u srednjim školama pokazala su da nastavnici percipiraju kako kolege uvažavaju njihov posao (Landert, 2007; Pernjak i Matić, 2015). Nadalje, nastavnici u zdravstvu smatraju da ih u većoj mjeri uvažavaju učenici, što je u skladu s dosadašnjim istraživanjima (Pernjak i Matić, 2015), a uvažavaju ih i ravnatelji. Iako su jasno definirane Preporuke o statusu učitelja (1996) prema kojima bi se trebao priznati primjeren status učitelja i odgovarajući javni ugled prosvjetne struke, manji broj nastavnika percipira da je njihov ugled u društvu na visokoj razini. Ovi rezultati pokazuju da nastavnici u zdravstvu, kao i nastavnici u drugim istraživanjima nisu zadovoljni svojim statusom u društvu (Bieri, 2002; Landert, 2007; Pavin i sur., 2005; Pernjak i Matić, 2015). Dakle, može se zaključiti da s obzirom na prethodno iznesene percepcije ne iznenađuje podatak da strukovni nastavnici u zdravstvu percipiraju, kako su u lošijem položaju u odnosu na ostale srednjoškolske nastavnike. Rezultati pokazuju da postoji visoka i umjereno visoka povezanosti između sva tri istraživana konstrukta. Drugim riječima, što je viši stupanj procjene uvjeta rada, kao i veća razina percepcije ugleda nastavničke profesije, nastavnici percipiraju i veće zadovoljstvo poslom. Ovi rezultati su u skladu s prethodnim istraživanjima koja su pokazala da je zadovoljstvo poslom povezano s uvjetima rada (Smith i Brown, 2023). Nadalje, u skladu su i s istraživanjima koja su pokazala da je zadovoljstvo profesijom povezano s većim zadovoljstvom na poslu, kao i da zadovoljstvo poslom doprinosi većoj predanosti radu nastavnika i boljem osjećaju samoučinkovitosti (Beijaard i sur, 2004; Canrinus, 2011; Đermanov i Kosanović, 2013; Williams, 2013). Može se zaključiti kako ulaganjem u uvjete rada nastavnika u zdravstvu, odgovorni dionici direktno doprinose tomenačin da se nastavnicinastavni osjećajuproces uvaženiučini u društvu, a potom i zadovoljniji svojim poslom, što posljedično rezultiraaktivnim, da se istipostigne zadržavajudugotrajnije znanje, a time će ojačati i njihovo samopouzdanje te će rado dolaziti na nastavu. Priprema nastavnika za primjenu igre u svojojnastavnom profesijiprocesu teiziskuje radeodređeni kvalitetnijetrud, vrijeme i motiviranije.napor. UIpak, ovompostignuće istraživanjuučenika postojei određenanjihovo ograničenja. U istraživanju je sudjelovao manji broj nastavnika te postoji mogućnost dazadovoljstvo su odazvalinemjerljiv nastavnicirezultat kojiodgojno-obrazovnog suprocesa. motiviraniji i više zadovoljni svojim poslom. Ovo istraživanje ukazalo je da postoje specifičnosti strukovnih nastavnika u zdravstvu u odnosu na ostale srednjoškolske nastavnike, koje bi se mogle dublje analizirati u budućim istraživanjima.  

Literatura

AbouAnderson-McNamee, Aldan, D.J.K. (2019)2010). MetodikaThe zdravstveneImportance njege.of MedicinskaPlay naklada.in Early Childhood Development. A Self-Learning Resource From MSU Extension, 4(10), 1-4. Pribavljeno Rujan 10, 2024, s https://www.montana.edu/extension/health/documents/MT201003HR.pdf

Aghamohammadi-Kalkhoran,Burke Walsh, K. (2004). Stvaranje razreda usmjerenog na dijete. Kurikulum za prvi razred osnovne škole. Zagreb: Pučko otvoreno učilište “Korak po korak”.

Bengtsson, M. (2016). How to plan and perform a qualitative study using content analysis. NursingPlus Open 2, 8-14. Pribavljeno, Siječanj 31, 2025, s https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2352900816000029#bib9

Cigan, V. i Šlogar, H. (2012). Istraživanje stavova studenata o metodama poučavanja na visokim čilištima u cilju razvoja poduzetničke kompetencije. Učenje za poduzetništvo, 2 (1), 179-190. Pribavljeno Listopad 11, 2024, s https://hrcak.srce.hr/130188

Covey, S.R. (2006). 7 navika uspješnih obitelji. Zagreb: Mozaik knjiga.

Došen Dobud, A. (2016). Dijete-istraživač i stvaralac. Zagreb: Alinea.

Đuranović, M., Karimollahi,Klasnić, M.I., Matešić, I. (2020). Poticanje dječje kreativnosti u predškolskim ustanovama. Školski vjesnik: časopis za pedagogijsku teoriju i Abdi, R. (2011)praksu. 49(1), 89-110. Pribavljeno Listopad 15, 2024, s Iranian staff -nurses’ attitudes toward nursing students. Nurse Education Today, 31(5), 477-481.https://hrcak.srce.hr/247377

Bassett-Jones,Hoff, N. i Lloyd, G. C.E. (2005)2006). DoesHow Herzberg’social contexts support and shape language development. Developmental Review, 26(1), 55–88.  Pribavljeno Listopad 15, 2024, s motivation theory have staying power? Journal of Management Development, 24(10),https://doi.org/10.1016/j.dr.2005.11.002 929-943.

Bieri,Huizinga, T.J. (2002)2016). DieHomo beruflicheLudens: SituationA ausStudy derof Sichtthe der Lehrpersonen. Zufriedenheit, Belastung, Wohlbefinden und Kündigungen im Lehrberuf. Dissertation zur Erlangung des akademischen Grades Doktor der SozialwissenschaftenPlay-Element in derCulture. FakultätBrooklyn, fürNew SozialYork: - und Verhaltenswissenschaftender. Eberhard-Karls-Universität.

Bieri, T. (2006). Lehrpersonen: Hoch belastet und trotzdem zufrieden? Haupt Verlag.

Beijaard, D., Meijer, P.C. i Verloop, N. (2004). Reconsidering research on teachers’ professional

identity. Teaching and Teacher Education, 20(2), 107-128.

Benner, P., Sutphen, M., Leonard, V. i Day, L. (2010). Educating nurses – a call for radical  transformation. Jossey-Bay.

Canrinus, E. T., Helms‐Lorenz, M., Beijaard, D., Buitink, J. i Hofman, A. (2011). Profiling teachers’ sense of professional identity. Educational Studies, 37(5), 593–608.

Đermanov, J. i Kosanović, M. (2013). Teorije izbora i razvoja karijere. Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu.

Borzou, R., Safari, M., Khodavisi, M. i Torkaman, B. (2009). The viewpoints of nurses towards applicability of nursing curriculum in hospitals affiliated to Hamedan university of medical sciences. Iranian Journal of Medical Education, 8(2), 205-211.

Deci, E. L. i Ryan, R. M. (1985). Intrinsic motivation and self-determination in human behavior. PlenumAngelico Press.

Demirtas,Ginsburg, Z.K.R. (2010). Teachers’ job satisfaction levels. Procedia Social and Behavioral Sciences, 9, 1069-1073.

Diener, E., Emmons, R. A., Larsen, R. J. i Griffin, S. (1985)2007). The satisfaction with life scale. JournalImportance of PersonalityPlay Assessment,in 49(1),Promoting Healthy Child Development and Maintaining Strong Parent-Child Bonds. Pediatrics 71–75.(2007) 119 (1): 182–191. Pribavljeno Studeni 11, 2024, s