Internet safety among adolescents / Sigurnost adolescenata na internetu

Ružica Filipović

Faculty of Teacher Education, University of Zagreb

ruzica.filipovic91@gmail.com

Education for digital transformation

Abstract

The use of the internet has significantly increased worldwide over the past two decades, but at the same time, concerns have arisen about problematic usage, which is associated with serious mental health issues. The problem is defined as an activity that causes difficulties in a person's life and encompasses a wide range of activities such as gaming, social media, and online shopping. However, there is a lack of a clear definition, and certain behaviors may resemble other disorders such as obsessive-compulsive disorder or social anxiety. Children are increasingly using the internet, which requires better understanding of the risks to promote critical analysis. Parents often underestimate these risks, which can lead to problems such as divulging personal information or cyberbullying. Better support is needed to enable children to safely use the internet, considering the benefits it provides such as increased social support and academic enrichment. Cyberbullying, which can be verbal or sexual, affects the health of young people and is associated with various issues, including suicidal thoughts. Internet safety is becoming increasingly important, and access to the internet is happening at younger ages, necessitating tailored safety campaigns. Furthermore, internet safety is not only considered a technical issue but also involves the human factor. In Croatia, research on internet safety among children is limited, but there are initiatives such as the National Center for Safer Internet. The aim of the research is to explore differences between actual risky online behavior of adolescents and their self-assessment and to raise awareness about information security and the potential risks. The study will include 250 high school students (gymnasiums and vocational schools) within the Sisak-Moslavina County, which will be divided into 5 clusters. Empirical data will be collected using the BKUIS questionnaire containing 17 questions divided into 4 subscales, two of which are behavioral and two cognitive. It is expected that male students will be more cautious on the online simulation scale of student behavior, and that there will be a statistically significant difference in the simulation test between students regarding the type of schooling. Regarding the self-assessment of risky online behavior, it is expected that male students will have a self-assessment of risky online behavior that corresponds to the self-assessment of risky behavior, and that four-year high school students (gymnasiums) will have a higher self-assessment of risky behavior compared to vocational school students who will deviate from the simulation scale. A statistically significant gender difference is also expected in students' awareness of information security in favor of males, and that students in four-year high schools will have more awareness of internet safety than vocational school students.

Key words

digital identity, digital literacy, information security, problematic internet use, secondary schools, self-assessment

Ružica Filipović

Faculty of Teacher Education, University of Zagreb

ruzica.filipovic91@gmail.com

Odgoj i obrazovanje za digitalnu transformaciju

Sažetak 

Korištenje interneta u posljednjih dvadesetak godina znatno je poraslo diljem svijeta, no istovremeno se pojavila zabrinutost zbog problematičnoga korištenja, što je povezano s ozbiljnim psihičkim problemima. Problem se definira kao aktivnost koja uzrokuje poteškoće u životu osobe, a obuhvaća širok raspon aktivnosti poput videoigara, društvenih mreža i online kupovine. Međutim, nedostaje jasna definicija, a pojedina ponašanja mogu biti slična drugim poremećajima poput opsesivno-kompulzivnoga poremećaja ili socijalne anksioznosti. Djeca se sve više koriste internetom što zahtijeva bolje razumijevanje rizika radi promicanja kritičke analize. Roditelji često podcjenjuju te rizike što može dovesti do problema kao što su odavanje osobnih informacija ili cyberbullyinga. Potrebna je bolja podrška kako bi se djeci omogućilo sigurno korištenje interneta, uzimajući u obzir i prednosti koje on pruža poput povećane društvene podrške i akademskoga obogaćivanja. Cyberbullying, koji može biti verbalni ili seksualni, utječe na zdravlje mladih i povezan je s raznim problemima, uključujući suicidalne misli. Sigurnost na internetu postaje sve važnija, a internetu pristupaju sve je mlađe dobne skupine, što zahtijeva prilagođene sigurnosne kampanje. Nadalje, sigurnost na internetu ne smatra se samo tehničkim problemom, već uključuje i ljudski faktor. Istraživanja u Republici Hrvatskoj o sigurnosti djece na internetu su ograničena, ali postoje inicijative poput Nacionalnog centra za sigurniji Internet. Cilj je istraživanja istražiti razlike između stvarnoga rizičnog ponašanja adolescenata na internetu i njihovih samoprocjena te razviti svijest o informacijskoj sigurnosti i potencijalnim rizicima. Istraživanje će obuhvatiti 250 učenika srednjih škola (gimnazije i strukovne škole) unutar Sisačko-moslavačke županije koja će biti podijeljena u 5 klastera. Empirijski podatci bit će prikupljeni anketnim upitnikom BKUIS koji sadrži 17 pitanja podijeljenih na 4 podskale od čega su dvije bihevioralne, a 2 kognitivne. Očekuje se da će učenici muškoga spola biti oprezniji na online simulacijskoj skali učeničkoga ponašanja te da će postojati statistički značajna razlika na simulacijskom testu između učenika s obzirom na vrstu škole. U samoprocjeni rizičnoga online ponašanja očekuje se da će učenici muškoga spola imati samoprocjenu rizičnoga online ponašanja koja će odgovarati samoprocjeni rizičnoga ponašanja, a da će učenici četverogodišnjih srednjih škola (gimnazije) imati veću samoprocjenu rizičnoga ponašanja u odnosu na učenike strukovnih škola koja će odstupati s obzirom na simulacijsku skalu. Očekuje se i statistički značajna rodna razlika u svijesti učenika o informacijskoj sigurnosti u korist muškoga roda te da će učenici četverogodišnjih srednjih škola imati više spoznaja o sigurnosti na internetu od strukovnih škola.

Ključne riječi

digitalni identitet, digitalna pismenost, informacijska sigurnost, problematično korištenje interneta, samoprocjena, srednje škole